Kako postići mir na Balkanu? Njemački politolog prozvao glavnog krivca
U tekstu objavljenom u Berliner Zeitungu (BZ), uoči obilježavanja 10. godišnjice Berlinskog procesa, što će biti proslavljeno na samitu 14. oktobra u Berlinu, Alexander Rhotert pokušava naći odgovore na pitanje: Kako postići uspješnu deeskalaciju na Zapadnom Balkanu?
Kako se navodi u njegovom tekstu, postoje brojni događaji koji bi mogli uticati na dalji tok ove inicijative. Rhotert potom nabraja šta je sve uticalo na značajno pogoršanje bezbjednosne situacije.
Kada je u pitanju situacija na Kosovu, ističe autor teksta, na pogoršanje stanja je uticao napad srbijanskih paravojnih snaga u Banjskoj, u kome su poginula tri napadača i jedan kosovski policajac.
Messi ili Yamal? Pogledajte kome su Sarajlije dale veću podršku pred finale Svjetskog prvenstva
Mobilizacija u Srbiji, pokrenuta od strane predsjednika Aleksandra Vučića, uključivala je, prema riječima glasnogovornika Vijeća za nacionalnu sigurnost, "neviđeno" raspoređivanje artiljerije i tenkova, što je "destabiliziralo situaciju". Nakon telefonske intervencije američkog državnog sekretara Antonyja Blinkena, Beograd je povukao svoje trupe, piše dalje u BZ-u.
Alexander Rhotert potom podsjeća i na napetu situaciju u Bosni i Hercegovini i iznenadnu posjetu direktora Centralne obavještajne agencije (CIA) Williama Burnsa Sarajevu, koji je, prema izjavi jednog američkog diplomate za Radio Slobodna Evropa, s vladinim zvaničnicima razgovarao o "zabrinjavajućoj secesionističkoj retorici i aktivnostima" Milorada Dodika.
State Department povodom godišnjice genocida u Srebrenici: 'Ostajemo nepokolebljivi'
Međutim, strateška konferencija održana u Beogradu u junu - pod vodstvom Vučića i Dodika pod sloganom „Svesrpski sabor: Srbija i bh. entitet Rs - jedan narod, jedan sabor" - doslovno je "alarmirala" Washington, jer je cilj sabora bio provođenje strateškog cilja "Srpskog sveta", odnosno stvaranje „političkog i državnog prostora“ na kome bi živjeli svi Srbi, kako je to definisao potpredsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vulin, pojašnjava Rhotert.
"Iznenadna posjeta direktora CIA-e bila je uspješna, jer je nakon sastanka s Dodikovom saradnicom, članicom predsjedništva iz reda srpskog naroda u Predsjedništvu BiH, Željkom Cvijanović, Dodik na platformi X napisao da ´nikada´ nije imao namjeru otcijepiti bh. entitet Rs. Tako je Burnsova posjeta imala jači uticaj nego desetine pokušaja EU-a", piše BZ.
'Žene u crnom' u Potočarima: 'Nas koji priznajemo genocid proglašavaju neprijateljima'
U tekstu se podsjeća i na upozorenje na separatističke težnje Srbije koje podržava Rusija a koje je iznio komandant NATO-a za Evropu, američki general Christopher Cavoli, kao i na obilježavanje neustavnog Dana bh. entiteta Rs, 9. januara.
A onda su Dodik i Vučić u maju, podjeća dalje Rothert, pokušali spriječiti njemačko-ruandsku rezoluciju Ujedinjenih nacija, na osnovu koje je 11. juli proglašen Danom sjećanja na genocid u Srebrenici.
Njemački novinar osvrće se potom i na memorandum, koji je inicirao kancelar Olaf Scholz, o isporuci srbijanskog litijuma Evropskoj uniji, što je izazvalo masovne demonstracije civilnog društva u Srbiji, koje je Moskva pripisala CIA-i i okarakterisala kao pokušaj puča protiv Vučića.
Genocid u Srebrenici: 90 posmrtnih ostataka nema ko da identificira
"Aktivista za ljudska prava Boban Bogdanović kritikovao je Scholza, optužujući ga za ´zloupotrebu moći´, rekavši: ´Napravio je ogromnu grešku s dogovorom o litijumu, podržavajući Vučića, baš kao što je EU to uradila s Putinom.´ Ovaj dogovor je također potkopao napore ministarke vanjskih poslova Annalene Baerbock da od Srbije zahtijeva ´vladavinu prava i standarde EU-a´", piše u tekstu objavljenom u Berliner Zeitungu.
Na kraju teksta Rothert podsjeća da se EU i Njemačka vlada, kao domaćin jubilarnog - desetog samita Berlinskog procesa sada suočavaju s izazovom kako da krize na Zapadnom Balkanu stave pod kontrolu.
"U tu svrhu mogla bi pomoći sveobuhvatna demokratizacija, uključujući vladavinu prava i slobodu medija. Nesporno je da značajne nedostatke u sva tri aspekta postoje ne samo u Beogradu.
Motoristi stigli u Srebrenicu: Srceparajući dolazak u čast žrtvama genocida
Jedan korak ka izgradnji regionalnog povjerenja bilo bi priznavanje Dana sjećanja na genocid u Srebrenici. Budući da u njoj ni srpski narod niti Srbija nisu spomenuti, a pitanje krivice je individualizovano, Beograd bi mogao priznati ovu UN rezoluciju bez gubitka dostojanstva", ističe ovaj politolog.
Kao jednu od mjera za izgradnju povjerenja i jačanje dobrosusjedskih odnosa, Rothert navodi i razoružavanje, jer Srbija, kako podsjeća, posjeduje više vojne opreme nego sve bivše jugoslavenske republike zajedno, što bi moglo dovesti do regionalne trke u naoružavanju.
"Povjerenje bi se takođe moglo izgraditi i kada bi Beograd odustao od projekta ´Srpskog sveta´, koji plaši susjedne zemlje, a koji mnogi vide kao nastavak plana Slobodana Miloševića o ´Velikoj Srbiji´", zaključuje Alexander Rhotert u tekstu objavljenom u njemačkom listu Berliner Zeitung, prenosi Deutsche Welle.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
