Jan Baumgartner, reditelj filma 'DNK dostojanstva': 'Da majke u BiH pronađu kosti sinova'
U povodu obilježavanja Dana bijelih traka, dana sjećanja na 3.176 ubijenih i nestalih Prijedorčana tokom rata u Bosni i Hercegovini, ove godine će u nekoliko švicarskih gradova biti održana projekcija filma DNK dostojanstva (The DNA of Dignity), švicarskog reditelja Jana Baumgartnera.
U znak sjećanja Projekcija filmova bit će održana dan uoči i na Dan bijelih traka (30. i 31. maja) u Sionu, Ženevi, Ticinu i Lozani.
Ovim povodom, reporterska ekipa razgovarala je sa mladim švicarskim rediteljom Baumgartnerom o njegovim glavnim motivima da napravi film na ovu dosta osjetljivu temu, ali i koliko je bio izazovan cijeli proces prikupljanja informacija i snimanja lokaliteta po cijeloj Bosni i Hercegovini.
Počeo protest u Beogradu: Građani skandiraju "Ruke su vam krvave"
Napominje kako je već mnogo godina proveo u Bosni i Hercegovini koja ga, po mnogo čemu, fascinira.
"Svake godine bih se vraćao i onda smo 2018. godine završili film o deminerima u Bosni i Hercegovini. Shvatio sam tada da u bosanskom tlu ima i nešto više osim samog eksploziva. Ovo je nekako i povezano jer demineri često rade sa forenzičarima da bi uklonili eksploziv i da bi bili sigurni da se masovne grobnice mogu otvoriti. Onda sam iz radoznalosti želio znati više kako rade forenzičari jer znam da obavljaju važan posao. Mislim da je to važan proces za izgradnju mira i budućnost ovog područja", kazao je Baumgartner, koji već nekoliko godina živi u Bosni i Hercegovini.
Teško pronaći posmrtne ostatke
Naglašava kako je posao forenzičara zaista vrlo težak i iscrpan, posebno sada u okolnostima kada je još teže pronaći ostatke nestalih osoba.
IGK: 'Genocid u Prijedoru je trajao kontinuirano od 1992. do 1995. godine'
"Ranije su mogli koristiti satelitske snimke i druga pomagala, ali sada je izazovnije jer nemaju dovoljno informacija. Potom kada pronađu dijelove tijela moraju to saopštiti i članovima porodica, a to je sigurno vrlo težak zadatak. Bio sam zaista impresioniran kada sam vidio šta i kako rade. Drago mi je da smo s njima proveli oko četiri godine", rekao je 36-godišnji reditelj, dodajući da je bilo dosta teško i izazovno snimati film o nestalim osobama:
"Mislim da imam zaista veliku odgovornost da govorim o ovoj temi. To je svakako vrlo osjetljivo pitanje. Prijatelji su mi čak govorili da ne pravim još jedan film o ratu. Kasnije kada sam pričao o radu forenzičara, tada sam ustvari saznao da mnogi ljudi ne znaju dovoljno o tome i onda sam sam sebi rekao da želim napraviti ovaj film. Ali želio sam da uradim film koji nekako pokazuje poštovanje i dostojanstvo prema nestalim osobama."
U regiji 11.000 nestalih osoba
Podsjetivši da je u regiji i dalje oko 11.000 nestalih osoba, od čega oko 7.000 samo u Bosni i Hercegovini, istakao je da je važno dati doprinos da se pronađu njihovi ostaci.
"I dalje postoji šansa da će neki od tih ljudi biti pronađeni i stoga mislim da je važno da ljudi koji su vidjeli šta se desilo, čak i oni koji su počinili zločine, anonimno pruže informacije kako bi nestale osobe bile pronađene, pronašle posljednji smiraj ali i da bi majke koje čekaju više od trideset godina konačno pronašle kosti svojih sinova", rekao je Baumgartner te naglasio:
"Nadam se da ovaj film barem može pokrenuti diskusiju te da možemo pomoći na ovaj način. Desili su se mnogi zločini i zna se ko je te zločine počinio, ali ne znamo gdje su ostaci tih ljudi. Mislim da se treba o tome razgovarati jer je sve manje vremena da se pronađu nestale osobe."
Faruk Šehić: Tražim oprost što ste nas ubijali
Kako je rekao, kada ljudi vide kosti i posmrtne ostatke na televiziji obično to povezuju sa bolnim i tužnim iskustvima jer su i sami to doživjeli u ratu.
"Ali mi smo pokušali pokazati da se kosti mogu povezati s nečim što možda ulijeva nadu. Pokušali smo pokazati kosti kao nešto važno, pokušali smo jednostavno pokazati dostojanstvo tih kostiju", istakao je Baumgartner.
Na kraju je poručio da je film napravljen kako bi ljudi u regiji razgovarali o tom šta se desilo, ali u nekom pozitivnijem svjetlu.
"Ljudi obično izbjegavaju ovu temu, ali dolaze nove generacije i sada je vrijeme da se napravi korak naprijed, pronađe još informacija te da se konačno pronađu nestale osobe", kazao je Baumgartner.
Film DNK dostojanstva prijavio je na Sarajevo Film Festival i, kako je rekao, nada se da će biti prikazan na ovoj najvećoj filmskoj smotri u regionu.
Ratno razdoblje devedesetih
Dokumentarni film DNK dostojanstva je snažan film koji nas vodi kroz ratno razdoblje devedesetih u Bosni i Hercegovini, obilježeno velikim gubicima i patnjom. Film istražuje priče nestalih osoba tokom sukoba, čiji su ostaci zauvijek izgubljeni. U fokusu su napori forenzičkih antropologa i arheologa da pruže zatvaranje i dostojanstvo žrtvama i njihovim porodicama. Svaki kostur koji izranja iz masovnih grobnica predstavlja život koji zaslužuje priznanje i sjećanje. Hoće li uspjeti vratiti identitet tim ljudima i pružiti im posljednje počivalište za uspomene i tugu?
Dragan Bursać: Milorade, velika Srbija je pucanj u glavu petomjesečnoj bebi!
Projekcije filma DNK dostojanstva imaju poseban značaj u kontekstu komemoracije Dana bijelih traka u Prijedoru. Ove projekcije su, kako navode, prilika da se zajednički oda počast žrtvama, ojača svijest o njihovoj patnji i važnosti borbe za istinu i pravdu. Također, ove projekcije promovišu sjećanje, pomirenje i podršku borbi za istinu i pomirenje u Prijedoru.
Na projekcijama će biti prisutni posebni gosti koji će učestvovati u raspravi nakon filma, dijeleći svoje stručno znanje i iskustvo.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
