BiH / Ef. Šljivo: Suština Lejletu-l-kadra nadmašuje granice ljudske spoznaje

19. 05. 2020. u 08:38:00 Fena

Shares: 41

U noći lejletu-l-kadr počelo je objavljivanje Kur'ana na srce Muhammeda, a.s., i to je događaj koji Zemlja nije vidjela, u njegovoj veličini, značenju i utjecaju na život čitavog čovječanstva. Veličinu te noći ne može ljudsko shvatanje objasniti, njegova suština nadmašuje granice ljudske spoznaje. Spomenuta je u suri El-Kadr:“Mi smo ga počeli objavljivati u noći Kadr. A Šta ti misliš šta je noć Kadr? Noć Kadr je bolja od hiljadu mjeseci...“ – kazao je u intervjuu za Fenu mr.sc.Malik ef. Šljivo, pomoćnik glavnog imama Medžlisa Islamske zajednice Sarajevo. 

Muslimani u Bosni i Hercegovini, regiji i svijetu, večeras u mjesecu ramazanu svečano obilježavaju 27.noć Lejletu-l-kadr, noć u kojoj je počelo objavljivanje Kur'ana na srce Muhammeda, a.s., i to je događaj kojeg Zemlja nije vidjela, njegovu veličinu, značenju i utjecaju koji je imao na život čitavog čovječanstva. 

Veličanstvena noć

"Lejletu-l-kadr je veličanstvena noć zato što ju je Allah izabrao da ona bude početak objavljivanja Kur'ana. Ona je veličanstvena po onome što Kur'an sadrži iz sfere vjerovanja, poimanja, šerijatskih propisa i etike koja širi mir na Zemlji i u svijesti", navodi ef. Šljivo.

Prema mišljenju većine uleme, podsjeća, Lejletu-l-kadr je u mjesecu ramazanu, a najispravnije mišljenje, koje zastupa veliki broj islamskih učenjaka, jeste da je ova mubarek noć u jednoj od zadnjih deset noći ramazana. Na našim prostorima, kao i u mnogim dijelovima islamskog svijeta, općeprihvaćeno je mišljenje, a koje se temelji na osnovu hadisa, da se radi o 27-oj noći mjeseca ramazana. 

Po predajama, islamski učenjaci kažu da je u noći Lejletu-l-kadr Allah, dž.š., spustio čitav Kur'an iz Levhi Mahfuza na dunjalučko nebo, a potom je naredio Časnim pisarima da ga prepišu, a onda ga je melek Džibril postepeno, dio po dio, objavljivao Muhammedu a.s. tokom 23 godine njegova poslanstva, kao uputu, ili odgovor na pitanja i situacije kroz koje je prolazio.

Kako nam Kur'an govori „...u njoj se (Lejletu-l-kadru) svaka mudra stvar raščlanjuje...“, tj svaka stvar biva raščlanjena i zapisana, određena nafaka, smrt ljudi i sve druge stvari i poslove od te noći za dalji život. 

"Ovu noć trebamo provesti u ibadetu (molitvi) i tražiti je u posljednjim noćima ramazana. Božiji Poslanik nam kaže:“Ko noć Kadr provede u ibadetu čvrsto vjerujući i predajući se Allahu, bit će mu oprošteni predhodni grijesi“. Ibadet u ovoj noći treba biti iz „čvrstog uvjerenja i odanosti Allahu“, da bude oživljavanje velikih značenja koja u sebi sadrži ova noć“, navodi Šljivo. 

Te noći se održavaju prigodna predavanja, učenje Kur'ana, zikra, salavata, dova itd, a Šljivo podsjeća da posebno te noći treba učiti slijedeću dovu: Allahu moj, zaista si Ti onaj koji praštaš i voliš da praštaš, pa oprosti meni!   

Noć Lejletu-l-kadra blagoslovljena je za vjernike koji mole za oprost, ali ono što se počesto zaboravlja je prva naredba, poziv koji je te noći došao čovječanstvu a to je „ikre“(ar.uči, čitaj). 

Traganje za suštinom

Na pitanje koliko je 'ikre' danas imanentno muslimanima, Šljivo kaže da se prvim ajetima (riječima) koji su objavljeni Muhammedu, a.s. u noći Kadr, naređuje da učimo i izučavamo uime Onoga koji čovjeka stvara od ugruška. Oni koji su svoje umove aktivirali i uplovili s njima u nebeska i zemaljska prostranstva, su učenjaci koje je Allah, dž.š., uzvisio i  uzdigao autoritetom, položajem i dostojanstvom „to su istinski učenjaci koji traže još više, koji tragaju za suštinom i u nauci se ne zaustavljaju na određenom stadiju“. 

"S obzirom da je znanje osnov svakog naprednog života ljudi na ovom i sreća na budućem svijetu - Islam mu poklanja osobitu pažnju. Riječ „ilm“ , nauka, znanje, često se spominje u Kur'anu, a javlja se u različitim oblicima koji se kombinira iz njena korjena. Prvi ajeti koji su objavljeni Muhammedu, a.s, u noći Kadr, naređuje nam da učimo i izučavamo u ime Onoga koji čovjeka stvara od ugruška. Ovi i slični ajeti ukazuju, da je Kur'an kao knjiga upute omogućio ljudskom umu da upotrijebi sve raspoložive snage na putu sticanja znanja i prosvjete", naglašava Šljivo. 

Božiji poslanik, podsjeća Šljivo, nije nikada prepuštao priliku, a da ne naglasi važnost nauke i razuma, te da je najbolji oblik odanosti Allahu, dž.š. traženje nauke. Muhammed, a.s, je davao prednost učenjaku nad pobožnjakom, kao što bila njegova prednost u odnosu na ashabe, a traženje nauke bolje je od klanjanja nafila namaza. 

Stalno pozivanje Kur'ana i hadisa Božijeg poslanika, a.s.na njegovanje nauke, inspirisalo je ashabe, tabiine i kasnije genaracije da islamska civilizacija bude svjetleća baklja. 

Posebno je to izražajno između 8. i 12. stoljeća kada su obavljena velika naučna istraživanja i otkrića na islamskim univerzitetima. Bagdad i Damask, Basra i Kairo, Kufa i Medina na istoku, Kordova i Granada, Toledo i Sevilja na zapadu, bili su nekoliko stoljeća središte islamske, a ali i svjetske civilizacije, umjetnosti, pisane naučne riječi i lijepe književnosti. Zapadni univerziteti su živjeli punih pet stoljeća od arapskih knjiga. 

Imena i broj prvoklasnih naučnika, filozofa, pravnika, teologa i drugih iz tog vremena, kaže Šljivo, trajan je spomenik i živi svjedok o tome koliko su tada među muslimanima cijenjeni i njegovani nauka i naučna kritika. 

Muslimani su, po riječima Šljive, do ovog uspjeli samo na osnovu Kur'ana koji je ih je poticao na nauku i otvorio im prozore spoznaje. Islamska misao je sjedinjenje Objave i razuma, a to sjedinjenje darovalo je specifičnost koja se ispoljava kroz povezanost za dunjaluk i Ahiret, zemlju i svemir, tijelo i dušu, njena neodvojenost od svih onih principa koji oplemenjuju i uzvisuju čovjeka. 

"Međutim, onog momenta kada je došlo do kidanja veze između duha i tijela, islamska civilizacija ostaje bez svog smisla i značaja. Dolazi do raznih učenja koja zapostavljaju ovaj svijet, kao i onih koji sve pokušavaju dosegnuti razumom udaljavajući se od Kur'ana i sunneta, a to je samo jedan od faktora stagnacije muslimanskog svijeta", smatra Šljivo. 

Dok su drugi narodi napredovali velikom brzinom, islamski učenjaci u tom vremenu raspravljaju o irealnim temama, a to se, kako kaže Šljivo, na žalost i sada dešava. 

Nakon što su zapadne sile okupirale muslimanski svijet, pojašnjava Šljivo, oni su im pokušali nametnuti svoju kulturu, jezik i sve drugo što će ih učiniti ovisnim od zapada. Uvidjeli su da najbolji način za ostvarivanje cilja, da muslimane odvoje od vjere i kulture, je širenje izgubljenosti, beznađa, apatije, očaja, pesimizma i jednog općeg sivila. 

Ohrabrivali su neznalice koji su svoje krive ideje unijeli i prokrijumčarili u vjeru, kao na primjer što su veličali mezarja, tražili zagovorništvo od mrtvih, promovirali fantastične legende koje pozivaju na lijenost i ovisnost od drugih. 

Posebne mjere

Takvo stanje, naglašava Šljivo, može se promjeniti samo na vraćanju izvornom Islamu i njegovom shvatanju nauke. Allah, dž.š., u Kur'anu kaže „Allah neće izmijeniti stanje jednog naroda dok taj narod ne promjeni sebe“. 

"Međutim, islamska civilizacija koju je bila obuzela nemoć i malaksalost, i koja je bila pritješnjena, ipak je hvala Bogu zaslugom iskrenih i odanih propagatora ostala u životu bez nasilnog nametanja svojim sljedbenicima, i bez obzira na agresivnost zapadne civilizacije i opčinjenosti ljudi ovom civilizacijom", zaključio je Malik ef. Šljivo pomoćnik glavnog imama MIZ Sarajevo. 

Noć Lejletu-l-kadra bit će obilježena u svim džamijama u BiH, ali zbog posebnih mjera, bit će organičen broj vjernika koji će prisustvovati zajedničkoj molitvi.

NEMA KOMENTARA