Američki senator o posjeti našoj zemlji: Najteže je održati mir u Bosni

"Upravo sam se vratio s četverodnevnog putovanja po Balkanu, i kao što je moj običaj nakon diplomatskog putovanja, napisao sam iskrenu priču o svom putovanju sa detaljima "iza kulisa", počinje američki senator Chris Murphy svoj opis balkanskog putovanja, piše Voa news.

"Kako sam se tokom proteklog desetljeća iznova i iznova vraćao na Balkan u ulozi člana Senatskog odbora za vanjske odnose, stekao sam uvid u to kako je regija – mjesto gdje često počinju globalni sukobi – ključna regija za Sjedinjene Države i sve više bojno polje između američkih i ruskih interesa.

Ubrzo nakon ruske invazije na Ukrajinu, senatorica iz New Hampshirea Jeanne Shaheen – druga čelnica Senata za Balkan – i ja počeli smo raspravljati o važnosti kongresnog putovanja na Balkan. Dok smo gledali naše druge kolege s fokusom na Ukrajinu kako hodočaste u Poljsku i Baltik, znali smo da sljedeća meta Rusije možda neće biti država NATO-a, već zapaljivi skup malih zemalja u jugoistočnom uglu Europe.

Trending

Miro Lazović: 25. novembar je jedan od najznačajnijih datuma u historiji naše države

Balkan je sada više od dvadeset godina daleko od niza ratova iz 1990-ih, ali tamošnji mir održavaju na okupu krhke niti, a kako uspjeh Ukrajine u ratu čini Putina sve očajnijim, on će se vjerovatno okrenuti Balkanu – gdje ima utjecaj i opunomoćenike – da pokuša napraviti probleme Europi i Sjedinjenim Državama.

Srbija - Hoćete li nastaviti da igrate za obje strane?

Naša prva stanica bio je Beograd, Srbija. Tokom godina razvio sam odnos s moćnim predsjednikom zemlje Aleksandrom Vučićem – često ručamo kada on dolazi u Washington. Kad smo stigli u predsjednički ured, srdačno je pozdravio našu delegaciju. Ni Shaheen ni Tillis nikada nisu upoznali Vučića, pa sam naš susret započeo tipičnim, dugim nizom diplomatskih opaski o dugom prijateljstvu između naša dva naroda. Dvije minute nakon mog uvodnog monologa Vučić me prekinuo.

“Chris, Chris Chris... mi se predobro poznajemo. Prestani sa formalnostima. Šta želiš znati? Reći ću ti."

“OK, Aleksandre”, odgovorio sam pomalo uzrujano.

“Želimo znati ovo – hoćete li stati uz demokratske nacije i sankcionirati Rusiju ili ćete nastaviti igrati na obje strane?”

To nas je uvuklo u dug i iskren razgovor o historijskoj želji Srbije da, kako kažu na Balkanu, sjedi na dvije stolice. Jednoj u Evropi i jednoj u Rusiji. Vučić je godinama vješto upravljao tom ravnotežom, ali sada ga je invazija Ukrajine natjerala na tačku odluke. Europska unija – u kojoj Srbija želi postati – više neće pustiti Vučića da sjedi na obje stolice. Morat će birati, a Vučića smo tokom sata gurali na nekoliko kratkoročnih koraka koje je mogao napraviti prema pravom izboru.

"Nazovi me za šezdeset dana", rekao nam je kad je sastanak prekinut. “Provjeri jesam li učinio ono što sam ti rekao da ću učiniti.”

"Dogovoreno", rekao sam mu.

BiH: "Bili zainteresovani više za svađu nego dijalog"

Tokom svojih brojnih putovanja po regiji, desilo se da nikad nisam bio u jednom od najčarobnijih balkanskih gradova – Sarajevu.

Smješteno u maloj dolini u Dinarskim Alpama, Sarajevo je očaravajuća mješavina austro-ugarske i osmanske arhitekture, koja predstavlja dvije kulture koje i dalje privlače u ovaj međunarodni grad. Krećući se gradom, možete vidjeti dokaze njegove nasilne i nedavne prošlosti. Rupe od metaka uz glavnu gradsku prometnicu, nazvanu "Aleja snajpera" jer je bila obrubljena srpskim snajperskim postajama koje su pucali na Bošnjake koji su se kretali po opkoljenom gradu.

Niska naoblaka odgodila je naš let za Sarajevo iz Beograda u srijedu ujutro, pa smo do dolaska morali preskočiti jutarnje sastanke i krenuti pravo na najvažniji angažman u danu – susret s tri predsjednika Bosne i Hercegovine . Naš izvrsni ambasador, Michael Murphy, brzo nas je izvijestio u vožnji kombijem od aerodroma, te smo s njim izradili strategiju kako pristupiti sastanku.

Otkako je prije više od dvadeset godina potpisan Daytonski mirovni sporazum, najteže je održati mir u Bosni. Dok je većina država stvorenih nakon raspada Jugoslavije i ratova 1990-ih imala jednu dominantnu etničku skupinu, granice Bosne uključivale su veliku populaciju Srba, Hrvata i Bošnjaka - muslimana.

Dakle, Daytonski sporazum zahtijevao je formalni sporazum o podjeli vlasti u kojem bi izvršna vlast uključivala tri predsjednika – po jedan koji bi predstavljao svaku skupinu. Neko vrijeme su tri predsjednika nevoljko nalazila kompromis koji je nužan kako bi nova nacija ostala u funkciji. Ali u posljednje vrijeme, ponajviše zbog tvrdoglavosti i separatističke retorike predsjednika bosanskih Srba Milorada Dodika, tročlana izvršna vlast zapala je u krizu, nesposobna donositi bilo kakve odluke.

Kao rezultat toga, Dodik je, uz podršku Rusije, počeo planirati uspostavljanje vlastitih vladinih institucija samo Srba. To bi moglo dovesti do građanskog rata i katastrofe za regiju – upravo onakav haos za koji bi Putin navijao i raspirivao.

Naša priprema za sastanak ispostavila se prilično nevažnom. Od ulaska, Dodik i hrvatski i bošnjački čelnici više su bili zainteresovani za međusobnu svađu nego za stvarni dijalog s nama.

Sjedili smo razjapljenih usta dok su se oni vrijeđali i iznosili pritužbe, očito zainteresirani samo za pogoršanje postojeće krize.

Dali smo sve od sebe da im objasnimo kako se Amerika dugo borila s istim problemima s kojima se Bosna bori – obje naše nacije su multikulturalne i dijele vlast između jake nacionalne vlade i jakih državnih vlada. Ali jedva su nas slušali, a mi smo napustili sastanak duboko zabrinuti za kratkoročnu stabilnost ove važne zemlje.

Dok smo se pripremali za konferenciju za novinare nakon sastanka, službenica za medije američke ambasade rekla nam je da imamo dvije osjetljive moguće teme koje treba pokrenuti u iščekivanju pitanja bosanskohercegovačkih medija.

Prvo je označila da je na audiozapisu uvoda na sastanku snimljeno jedno od nas kako Dodiku, koji je predmet američkih sankcija, kaže: "Drago mi je vidjeti te, predsjedniče Dodik." Bila je zabrinuta zbog konotacije sugeriranja da je "dobro" vidjeti nekoga na američkom popisu sankcija. Nasmiješili smo se i rekli joj da nema razloga za brigu.

Drugo, rekla nam je da bismo mogli dobiti pitanje o tvrdnji koju je Dodik nedavno iznio – da ga SAD i Britanija planiraju kidnapovati i zaključati u podrum bez prozora. Nasmijali smo se – a onda shvatili da je doista ozbiljna.

"Kako bi bilo da pristanemo na jednu riječ odgovora na to pitanje ako se pojavi", rekao je Tillis. - "Apsurdno."

Dok nam je u Srbiji cilj bio diplomatski napredak u ciljevima važnim za Sjedinjene Države, ovdje je bilo jasno da će naša misija biti uglavnom utvrđivanje činjenica.

Senatorka Shaheen, senator Tillis i ja proveli smo ostatak našeg putovanja razgovarajući o implikacijama našeg sastanka s predsjednicima i našim drugim angažmanima u Sarajevu, i počeli smišljati strategiju kako bi se Kongres mogao pozabaviti rastućom krizom stabilnosti u Bosni.