Ambasador Haris Hrle: Bez stranih radnika bit će blokiran razvoj BiH – je li to nekome odgovara?

Bosna i Hercegovina ostaje bez radne snage, i to postaje sve veći problem. Zbog odlaska radno sposobnog stanovništva, uglavnom u zemlje Evropske unije, poslodavci iz Bosne i Hercegovine sve češće su primorani na uvoz radne snage iz inostranstva. Manje je poznato da je u fokusu bosanskohercegovačkih poslodavaca, pored ostalih dijelova svijeta, i Indijski potkontinent. Zadovoljstvo je obostrano – indijski radnici izražavaju zadovoljstvo uvjetima rada i primanjima, dok bh. kompanije pozdravljaju njihove radne navike i predanost povjerenom im poslu.

Ipak, kako se domaći sindikati protive dolasku stranih radnika, tvrdeći da ima dovoljno domaće radne snage, pitanje potrage za radnicima u svijetu – posebno u nekim ključnim sektorima – postaje tabu tema. A takvih tema ne bi smjelo biti u društvu koje ozbiljno razmišlja o sebi, svom razvoju i budućnosti.

Budući da Ambasada Bosne i Hercegovine u New Delhiju sve češće postaje adresa zahtjeva bh. kompanija koje nastoje što prije doći do prijeko potrebne radne snage, za portal Radiosarajevo.ba govorio je Haris Hrle, ambasador BiH u Republici Indiji.

Trending

Iz Sarajeva odgovorili Željezničaru: "Nećemo ulaziti u prepucavanja"

Koliko stranih radnika ima u BiH?

Radiosarajevo.ba: Uvaženi ambasadore Hrle, u centru ste interesovanja naših poslodavaca, ali i administrativnih procesa vezanih za zapošljavanje radne snage s indijskog potkontinenta. Šta dalje kada su u pitanju strani radnici?

Hrle: Pitanje je – gradimo li se dovoljno brzo koliko nam je to neophodno? Uspijevamo li završiti redovne i sezonske poslove? Možemo li pružiti sve potrebne usluge koje traži snažno aktivirani turizam? Komparativni pregled sa susjedima je porazan.

U Hrvatskoj trenutno radi oko 145.000 stranih radnika. Samo u 2024. izdato je više od 200.000 radnih dozvola. Strani radnici čine oko osam posto ukupne radne snage, a procjene nadležnih agencija govore da bi njihov broj u narednih pet godina mogao dostići i 400.000–500.000, odnosno oko 25 posto radne snage.

U Srbiji je tokom 2023. izdato 52.000 radnih dozvola – što je rast od oko 70 posto u odnosu na prethodnu godinu. Do kraja novembra 2024. izdato je 35.000 novih dozvola. Procjenjuje se da u Srbiji trenutno radi više od 80.000 stranih radnika.

Radiosarajevo.ba: Znate li koliko stranih radnika ima u BiH?

Hrle: Manje od 8.000. Prema procjenama – potrebno nam je 55.000! Dakle, naše susjede trenutno grade isti oni radnici koji su gradili Dubai, Abu Dhabi, Dohu, Kuala Lumpur, Kuvajt... Radnici s ogromnim iskustvom i vještinama. Danas u našoj regiji grade pruge, puteve, mostove, pa i cijele gradove.

Radiosarajevo.ba: Da li nedostatak radne snage, na koji ukazuju i poslodavci, znači da smo razvojno blokirani?

Hrle: Nekadašnji republički glavni tužilac poslao mi je nedavno poruku da smatra kako je u toku specijalni ekonomski rat protiv države i njene privrede, s ciljem podrivanja ekonomske moći Bosne i Hercegovine. Duboko sam se zamislio nad tim riječima.

BiH sporo gradi

Gradnja je razvoj – ona znači sigurnost, penzije, zdravstvo, civilizaciju, pun budžet. Državu čine putevi, mostovi, željeznice – sve ono što omogućava komunikaciju i mobilnost, a time i nacionalnu snagu.

21.10.24. 08:46

Izmjene zakona o stranim radnicima idu u Parlament FBiH, u Sindikatu razočarani predloženim

Divimo se starim mostovima, ali oni nisu građeni radi divljenja, već kao funkcionalna infrastruktura. Rijeke su granice – bez mostova obale ostaju suprotstavljene, povezivanjem postaju zajednica. I grade kulturu!

Beograd, na primjer, leži na dvije velike rijeke, Dunavu i Savi, obje plovne. Njihova veličina i plovnost su ekonomske, političke i društvene činjenice koje jačaju regionalni značaj Srbije. Srbija ulaže u infrastrukturu i to joj daje strateški značaj – i onda se iz toga izvode političke kalkulacije, svjetovi, etničke podjele i teritorije.

Zagreb, kao centar Hrvatske, kvadrilateralno se nadvija prema BiH – Hrvatska je u NATO-u, EU, Schengenu i eurozoni. A mi sporo gradimo. Procesi se odvijaju prebrzo da bismo smjeli propustiti šansu da se izgradimo – brzo i odlučno. A kako?

Radiosarajevo.ba: Ima i druga strana priče – kako bi dolazak 55.000 stranih radnika uticao na naše unutrašnje odnose, demografiju, negativan prirodni priraštaj?

Hrle: Pogledajmo to lično – želite da izgradite kuću, a nema ko da je napravi. Hoćete li odustati? Ili ćete prihvatiti da je izgrade strani radnici? Prihvatićete, naravno.

Ista ta logika mora se prenijeti na cijelo društvo i državu. Svijet se promijenio – inteligencija je sposobnost prilagođavanja, a mi kasnimo.

Još nešto – 55.000 stranih radnika u Bosni i Hercegovini predstavlja sigurnosni faktor. U slučaju destabilizacije ili sukoba, oni bi migrirali ka EU. Zato oni koji priželjkuju nestabilnost blokiraju njihov dolazak, kako bi "zaštitili" EU. Međutim, upravo taj broj bi natjerao aktere da rade na stabilnosti i razvoju – što je u interesu svih.

Radiosarajevo.ba: Zašto ne zapošljavamo domaću radnu snagu? I kako spriječiti da strani radnici pobjegnu u EU?

Zašto se plašimo?

Hrle: Mogu vam govoriti o situaciji u Kašmiru, ali na ovo pitanje nemam odgovor. Kažu da za teške poslove nema naših radnika. Jedan uspješan poslodavac mi je rekao da nudi 3.000 KM za stručnog tesara!, 1.500 za običnog radnika – ali nema ko da radi.

Na pitanje o zadržavanju stranih radnika u Bosni i Hercergovini trebaju odgovoriti nadležni. Ali ne možemo zbog toga odustati od razvoja – inače ćemo upasti u ekonomsku i geografsku depresiju.

Pomenuti bivši tužilac me pitao da li bi poslodavci trebali čuvati granicu da radnici ne pobjegnu u EU. Ali, više ih bježi iz susjednih zemalja. U apsolutnim brojevima, naš problem je zanemariv.

Strani radnici prolaze sve procedure, imaju pasoše, otiske prstiju, registraciju u ambasadi i agencijama. Šta ćemo s neformalnim migrantima koji se mogu pokrenuti usljed globalnih nestabilnosti, ili najavljenog zbrinjavanja azilanata u regiji? Još nešto – poslodavac u Hrvatskoj dobije stranog radnika za dva mjeseca, a u Bosni i Hercegovini -  za šest, ponekad tek za godinu dana – uz skupe i komplikovane procedure.

Radiosarajevo.ba: Kako funkcioniše Ambasada u Delhiju u tim uvjetima? Koliko imate zaposlenih?

Hrle: Odlično funkcionišemo. Dok se god javljamo – znajte da smo dobro.