Udar na poziciju SPC: Šta znači priznanje Makedonske pravoslavne crkve?

Inoslav Bešker je to nazvao udarom na Srpsku pravoslavnu crkvu, a neki čak i simobilčnom "atomskom bombom" na 9. maj, nakon što je Sinod Vaseljenske Majke-Crkve (Carigradska Ekumenska patrijaršija) jučer skinuo višedecenijsku stigmu sa Makedonske pravoslavne crkve - Ohridske arhiepiskopije (MPC-OA) i odlučio da "uspostavi kanonsko i evharistijsko opštenje s makedonskim episkopima, sveštenicima i narodom".

Piše: Faruk Vele

Dakle, Carigradska Ekumenska patrijaršija "prihvatila je kanonski u pravoslavno crkveno zajedništvo dosadašnju Makedonsku pravoslavnu crkvu, ali pod nazivom Ohridske arhiepiskopije i priznala Sjevernu Makedoniju kao njezin kanonski teritorij".

Trending

Titove brigade lopatom izgradile 242 km pruge za 7 mjeseci, vlast danas ne umije popraviti 80 metara

Moguće posljedice

Kako piše Bešker, time je Ekumenska patrijaršija, nakon tačno četverogodišnjeg proučavanja, od maja 2018, prihvatila zahtjev Ohridske arhiepiskopije da je Ekumenska patrijaršija prihvati (zapravo: ponovno prihvati) u crkveno zajedništvo.

"To praktično znači da je Vaseljenska patrijaršija sada i službeno najavila izdavanje tomosa, tj. formalno priznanje autokefalije Makedonske pravoslavne crkve (MPC-OA), koja se 1967. jednostrano odvojila od Crkve Srbije (SPC) i samoproglasila autokefaliju, a koju dosad, pod srpskim uticajem, niko nije priznao od ostalih pomjesnih kanonskih crkava", zaključuje Vladimir Jovanović na portalu Antena M.

Tražimo autokefalnost

Šta ovaj događaj znači za Makedonsku pravoslavnu crkvu i tamošnje vjernike i kako bi se moga odraziti na poziciju SPC na Zapadnom Balkanu?

"Ovo je značajna odluka prvenstveno za Makedonsku crkvu, jer ona nije više šizmatička, raskolnička tj. van pravoslavne zajednice. Ona je postala kanonska crkva sa kojom će druge crkve moći opštiti, a što do sada nije bio slučaj. Pitanje njezinog statusa, da li će biti autokefalna ili ne, rješavati će se. Vaseljenska patrijaršija je loptu prebacila na Srpsku pravoslavnu crkvu (SPC) u ovoj fazi, no ja ne očekujem da će se SPC suglasiti sa makedonskom autokefalnošću, a koje je naše jedino očekivanje i zahtjev. To znači da će uskoro moći da se desi da Vaseljenska patrijaršija punopravno riješi naš status i da budemo autokefalna crkva. No, to će biti predmet razmatranja u narednom periodu", ističe za portal Radiosarajevo.ba poznati makedonski urednik, novinar i analitičar Branko Gorgevski.

Inače, spor između Srpske i Makedonske pravoslavne crkve datira još iz 1967. godine, kada se Makedonska pravoslavna crkva odvojila od Srpske pravoslavne crkve (SPC). Taj čin crkveni vrh u Beogradu ne priznaje, pa MPC nije bila kanonizirana - do danas.

Srpska pravoslavna crkva i ostale crkve priznaju ili crkvenim rječnikom rečeno "u kanonskom su jedinstvu" s Pravoslavnom ohridskom arhiepiskopijom koja pak nije registrirana u Makedoniji, a na čijem je čelu arhiepiskop Jovan koji je bio u zatvoru od 2010. do 2015. godine, nakon što je bio osuđen za pronevjeru.

Sabor SPC je 2019. godine u saopštenju ocijenio da je "teško stanje naše autonomne Ohridske Arhiepiskopije u Sjevernoj Makedoniji, gdje trenutno nema direktnog progona arhiepiskopa Jovana, episkopa, klirika, monaha i vjernika, ali im stalno nad glavom visi Damoklov mač novog sudskog gonjenja".

Važna odluka za regiju

"Uprkos tome, naša Crkva je i dalje, kao i do sada, za dijalog sa tamošnjom Crkvom koja već decenijama prebiva u raskolu i za rešenje problema na autentično kanonskoj osnovi", navedeno je tada.

Put nije lak, a mora se njime ići

Prema riječima Gorgevskog, ovo je važan momenat i za regiju "jer se rješava jedan veliki problem".

"Sigurno može da se očekuju komplikacije, protivljenje od strane SPC-a i optužbe da se radi o upadu u jurisdikciju SPC-a. No, Vaseljenska patrijaršija ovdje je postupila kao sudska, apelacijska instanca, jer smatra da ima pravo da donese odluku u jednom crkvenom sporu", naveo je.

Kako i u slučaju Ukrajine, naš sagovornik pretpostavlja da mjesne pravoslavne ckrve neće odmah prihvatiti odluku Vaseljenske patrijaršije.

"Siguran sam da će se Bugarska crkva protiviti imenu Ohridska arheoskopija koja je namijenjena Makedonskoj crkvi. No, neke crkve, kao što su Aleksandrijska patrijaršija, Grčka pravoslavna crkva ili Kiparska crkva će prihvatiti ovakvu odluku, kao što su prihvatili i proglašenje ukrajinske autokefalnosti. Otpora će biti i do Moskve. No, mi moramo da gledamo naš, makedonski interes, a ovo pitanje nas je opterećivalo decenijama i sada počinje da se rješava. Put nije lak, a mora se njime ići", smatra Gorgevski.

Na red će doći i Crnogorska crkva

Dešavanja u pravoslavlju pokazuju da, bez obzira što su crkva i država formalno odvojene, vjernici žele svoju crkvu u okviru svoje države sa svojim nacionalnim identitetom.

"Ogroman broj vjernika pripada Makedonskoj pravoslavnoj crkvi a ne drugim crkvama, tako da je normalno da se u okviru ovog velikog previranja unutar pravoslavnog sveta do koga je došlo sa davanjem autokefalnosti Ukrajinskoj crkvi, želi da se riješi i status Makedonske pravoslavne crkve, pa će doći vjerojatno na red i Crnogorska pravoslavna crkva. Dakle, jeste jedan poseban trenutak u okviru pravoslavlja, gdje određene crkve žele da riješe svoj status, a on je vezan, pre svega, za autokefalnost. To je dokaz punopravnosti u pravoslavnom svijetu", rekao je ranije profesor filozofije na Univerzitetu u Novom sadu Slobodan Sadžakov.

Gorgevski u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba podvlači da "pravoslavlje ima mnogo problema".

"Makedonsko pitanje, ukrajinsko, crnogorsko su teška pitanja i problemi. Oni su se jednom morali početi da se rješavaju i vaseljenski patrijarh je to počeo da radi", zaključuje Gorgevski.