Roditelji često griješe: Stručnjaci otkrivaju zašto djeca gube pažnju i kako im možemo pomoći

Pažnja kod djece sve češće postaje izazov, kako u školi tako i u svakodnevnim aktivnostima. Iako se često pogrešno tumači kao lijenost ili nezainteresovanost, riječ je zapravo o mnogo složenijem procesu na koji utiču brojni faktori, od razvoja mozga do načina života.

Stručnjaci iz Centra za psihološku podršku 'Sensus' u razgovoru za Radiosarajevo.ba objasnili su da pažnja predstavlja skup kognitivnih procesa koji omogućavaju djetetu da se fokusira na važne informacije, dok istovremeno potiskuje ono što ga ometa. Međutim, taj kapacitet nije neograničen.

"Pažnja je resurs koji se troši i obnavlja. Kod djece je taj kapacitet još u razvoju, zbog čega je sasvim očekivano da imaju kraći raspon koncentracije u odnosu na odrasle", naglasili su.

Trending

Tržište rada BiH u krizi, eksperti upozoravaju: "Pad nezaposlenosti nije nužno dobar znak"

Razvoj pažnje traje godinama

Izvršne funkcije mozga, koje uključuju kontrolu pažnje, impulsa i radnu memoriju, razvijaju se kroz cijelo djetinjstvo i nastavljaju sazrijevati tokom adolescencije. Upravo zato su djeca osnovnoškolskog uzrasta prirodno sklonija distrakcijama, dok tinejdžeri, iako napreduju, i dalje ostaju osjetljivi na vanjske i unutrašnje podražaje.

24.04.25. 16:14

Pametni telefoni, anksiozni umovi: Djeca koja odrastaju online

"To znači da problem s fokusom ne treba automatski posmatrati kao nedostatak volje. Često je riječ o razvojnoj fazi ili reakciji na okolnosti u kojima dijete odrasta", pojašnjavaju stručnjaci iz Sensusa za Radiosarajevo.ba.

Šta najviše utiče na pažnju?

Nekoliko je ključnih faktora koji direktno utiču na sposobnost koncentracije kod djece, naglašavaju psiholozi iz ovog centra.

Stres je jedan od najvažnijih. Dok kratkotrajan stres može povećati budnost, dugotrajna napetost iscrpljuje mentalne resurse. Djeca koja žive u nepredvidivom okruženju teže održavaju fokus, zbog čega im najviše pomažu jasna pravila, rutina i osjećaj sigurnosti.

San je jednako presudan. Nedostatak sna direktno utiče na pažnju, pamćenje i brzinu razmišljanja. Posebno su osjetljivi adolescenti, kod kojih se prirodni ritam spavanja pomjera ka kasnijim satima, što često dolazi u sukob s ranim školskim obavezama.

17.03.26. 22:22

Trener pasa otkriva: Kako da umanjite anksioznost u slučaju rastanka od ljubimca?

Važnu ulogu ima i ishrana. Mozak koristi glukozu kao osnovni izvor energije, pa preskakanje doručka ili neuravnoteženi obroci mogu dovesti do pada koncentracije i slabijih školskih rezultata.

Ne treba zanemariti ni mentalno zdravlje. Anksioznost kod djece često ostaje neprepoznata, a upravo ona može 'zauzeti' dio pažnje. Dijete tada ne gubi fokus zato što ne želi učiti, već zato što je mentalno opterećeno brigama.

Digitalni svijet kao dodatni izazov

Savremeni način života donosi još jedan veliki izazov – konstantne digitalne distrakcije. Iako se često govori o multitaskingu, istraživanja pokazuju da se zapravo radi o brzom prebacivanju pažnje, što povećava broj grešaka i smanjuje efikasnost.

"Djeca koja uče uz telefon ili društvene mreže imaju češće prekide pažnje i teže ulaze u dubinsko razumijevanje gradiva", upozoravaju.

Kako pomoći djetetu?

Dobra vijest je da male promjene u svakodnevnim navikama mogu napraviti veliku razliku. Djeca lakše održavaju fokus kada imaju strukturiran dan, dovoljno sna i redovne obroke. Jednako je važno osigurati vrijeme za učenje bez ometanja, posebno bez digitalnih uređaja.

Roditelji i nastavnici imaju ključnu ulogu. Umjesto pritiska i perfekcionizma, stručnjaci savjetuju ohrabrivanje truda i stvaranje sigurnog prostora u kojem dijete može govoriti o svojim brigama.

"Kada dijete osjeti razumijevanje i podršku, njegov mozak se manje bavi stresom, a više učenjem", zaključuju iz Sensusa na osnovu dugogodišnjeg iskustva u radu s djecom.