Šta znači otvaranje pregovora za članstvo BiH u EU i koji su naredni koraci?

Europsko vijeće je u četvrtak navečer, 21. marta, na redovnoj sjednici donijelo odluku koju su građani Bosne i Hercegovine čekali - data je saglasnost za otvaranje pristupnih pregovora za članstvo BiH u Europskoj uniji.

Ipak, vrijedi pojasniti šta tačno znači ova odluka i šta sljedeće čeka političare na vlasti u našoj zemlji.

Svakako da će 21. mart ostati upisan kao jedan od najvećih dana u poslijeratnoj historiji Bosne i Hercegovine. Posebno je značajno da smo na zeleno svjetlo Europskog vijeća čekali samo godinu i tri mjeseca nakon službenog dobijanja kandidatskog statusa, koje je BiH dobila u decembru 2022. godine.

Trending

Požar u BiH progutao dom mladog bračnog para: Sabina i Samir s četvero djece ostali bez svega

Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova, je u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba rekao da je BiH 'šampion europskih integracija', ali i da pred političarima slijedi mnogo posla. 

Kako bi shvatili koliko tačno posla slijedi za lidere u BiH, dovoljno je pogledati tačan tekst izvještaja Europskog vijeća, odnosno dijela koji se tiče specifično naše zemlje. Tamo piše: "Na osnovu preporuke Komisije od 12. marta 2024. godine, Europsko vijeće odlučuje da otvori pregovore o pristupanju Bosne i Hercegovine. Europsko vijeće poziva Komisiju da pripremi pregovarački okvir radi usvajanja od strane Vijeća u trenutku kada budu preduzeti svi relevantni koraci navedeni u preporuci Komisije od 12. oktobra 2022. godine." 

Da bi shvatili šta tačno ovo znači, moramo shvatiti da samo otvaranje pregovora ne znači ništa bez dvije stvari - pregovaračkog okvira, te međuvladine konferencije. Naši političari, u prvom redu predsjednik Naše stranke i ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine Edin Forto, smatraju da je moguće da ovaj pregovarački okvir bude gotov već do jula, nakon kojeg bi se sastale delegacije Europske unije i vlasti u Bosni i Hercegovini (međuvladina konferencija), čime bi i zvanično startali pregovori. 

Međutim, da se vratimo na izvještaj Europskog vijeća o Bosni i Hercegovini. U načelu, ovo je pozitivno za BiH, s tim da se kroz tekst vidi da još posao za otvaranje pregovora nije završen. Zeleno svjetlo je dato, ali ne u potpunosti. Kako bi sve moglo biti spremno za početak pregovora, u kojem bi naša zemlja mogla raditi na takozvanim klasterima (poglavljima, chapters, engl.), moraju se ispuniti uslovi iz dokumenta Europske komisije koji su objavljeni 12. oktobra 2022. godine.

21.03.24. 20:15

Historijski trenutak: Bosna i Hercegovina otvorila pristupne pregovore s EU!

U tom pogledu, važno je razgraničiti dokument EK iz 2022. godine i famoznih 14 prioriteta, koji su pred našu zemlju postavljeni još 2019. godine. U dokumentu iz 2022. godine, pred vlasti u Bosni i Hercegovini je postavljeno osam ključnih tačaka koje se moraju ispuniti kako bi se išlo dalje na EU putu BiH. Radi se o sljedećim tačkama: 

• Koordinacija i rad svih tijela koji rade na implementaciji pravnih normi iz Europske unije
• Usvajanje amandmana na Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV)
• Usvajanje novog zakona o VSTV i zakona o sudovima BiH
• Usvajanje novog Zakona o sukobu interesa
• Preduzimanje koraka na borbi protiv korupcije
• Uspostavljanje koordinacije na pitanjima kontrole granica i migracija te funkcionisanje novog sistema za azil
• Osiguravanje zabrane mučenja, posebno uspostavom nacionalnog preventivnog mehanizma protiv mučenja i zlostavljanja
• Garantovanje slobode medija i zaštite novinara, s posebnim akcentom na pravosudna rješenja slučajeva prijetnji i nasilja protiv novinara

Važno je istaknuti da je 12. marta Europska komisija već uradila analizu onoga što je BiH uradila po pitanju ovih tačaka, a tada je istaknuto da je napravljen pozitivan napredak po svim tačkama. Ipak, ono što je napomenuto jeste da tačka tri (Usvajanje novog zakona o VSTV i zakona o sudovima BiH) nije ispunjena.

12.03.24. 22:10

Šta piše u dokumentu o Bosni i Hercegovini kojeg je sastavila Europska komisija?

Također, posebne kritike su poslane vlastima u manjem bh. entitetu RS po tački osam (Garantovanje slobode medija i zaštite novinara, s posebnim akcentom na pravosudna rješenja slučajeva prijetnji i nasilja protiv novinara), imajući u vidu da je u ovom entitetu od augusta 2023. godine na snazi izmijenjeni Krivični zakonik, u kojem je kriminalizovana kleveta.

Pojednostavljeno rečeno, minimum koji naše vlasti moraju ispuniti su dva zakona: zakon o VSTV-u i zakon o sudovima. Tako bi se u potpunosti ispunila tačka tri iz izvještaja Europske komisije. Zatim bi, kao sporna, ostala samo tačka osam, gdje bi značajna 'kočnica' za napredak Bosne i Hercegovine mogla biti upravo izmjena Krivičnog zakonika RS iz augusta prethodne godine. 

Pored toga, vrijedi istaći da našu zemlju očekuje još veliki broj reformi i drugih promjena koje se moraju donijeti kako bi put Bosne i Hercegovine prema Europskoj uniji bio nastavljen bez smetnji. Tu je Izborni zakon, koji podrazumijeva vjerovatno promjene Ustava Bosne i Hercegovine. To je zasigurno najveći problem pred vlastima u BiH, koje će morati naći rješenje za provođenje presuda Europskog suda za ljudska prava. 

21.03.24. 21:42

Elmedin Konaković iz Brisela: 'Historijski dan, Bosna i Hercegovina je šampion EU integracija'

Poseban problem u promjenama Ustava BiH je činjenica da će biti potrebna podrška dvije trećine zastupnika u Predstavničkom domu Bosne i Hercegovine. Imajući u vidu specifični politički sistem Bosne i Hercegovine, gdje je praktično nemoguće da jedna stranka ili koalicija ima ovu vrstu podrške bez opozicije, pune promjene Izbornog zakona u skladu s presudama suda u Strasbourgu skoro su nemoguće. Nažalost po građane BiH, ovo će biti uslov za ulazak u Europsku uniju koji se ne može izbjeći. 

Postoje i druga pitanja - državna imovina se nameće kao jedno od glavnih - ali to sve 'stoji' dok se ne ispune uslovi za potpuno otvaranje pregovora. Bosnu i Hercegovinu čekaju mnoge stepenice na putu do članstva u Europskoj uniji, ali je značajno da je jedna od najvećih pređena sada već famoznog 21. marta.