Prof. dr. Senka Mesihović-Dinarević: Gojaznost djece kao riziko faktor
![Prof. dr. Senka Mesihović-Dinarević: Gojaznost djece kao riziko faktor](https://storage.radiosarajevo.ba/article/482043/871x540/senka-mesihovic-dinarevic-januar2023-pa4.jpg?v1674936061)
Udruženje kardiologa Bosne i Hercegovine organiziralo je 27. i 28. januara Simpozij o familijarnoj hiperholesterolemiji u "Kući srca" u Sarajevu.
Simpozij je održan u okviru "Kampanje o podizanju svijesti o familijarnoj hiperholesterolemiji", kao dio projekta sa Evropskom asocijacijom za aterosklerozu.
Organizatori Simpozija su bili Radna grupa za ateroskleroz, prof. Belma Pojskić i predsjednica Udruženja kardiologa u Bosni i Hercegovini prof.dr. Zumreta Kušljugić.
Piše: Radiosarajevo.ba
![Pariz 2024 | Mesud Pezer i Larisa Cerić nosili zastavu Bosne i Hercegovine na otvaranju Olimpijade](https://storage.radiosarajevo.ba/article/554767/300x185/bosna-i-hercegovina-olimpijske-igre-pariz-bih-mesud-pezer-larisa-ceric-26juli24-prntsc.jpg?v1722016769)
Pariz 2024 | Mesud Pezer i Larisa Cerić nosili zastavu Bosne i Hercegovine na otvaranju Olimpijade
Jedan od predavača na Simpoziju je bila i acc Prof.dr. Senka Mesihović-Dinarević, predsjednik Radne grupa za Pedijatrijsku kardiologiju koja je održala predavanje o "Gojaznosti kao riziko faktoru za razvoj ateroskleroze u pedijatrijskoj populaciji".
![Pet ključnih smjernica za dobro zdravlje: Neke sigurno znate, a neke će biti pravo iznenađenje](https://storage.radiosarajevo.ba/article/467195/300x185/vjezba_fitness_zdravlje_tijelo_meditacija_joga_pixabay.jpg?v1661621044)
Pet ključnih smjernica za dobro zdravlje: Neke sigurno znate, a neke će biti pravo iznenađenje
Ateroskleroza počinje u djetinjstvu
Profesorica je istakla da je ateroskleroza najčešća bolest arterija koja je karakterizirana suženjem lumena krvnog suda zbog lokalnog zadebljanja krvnog suda uslijed prisustva plaka/atheroma. Ateroskleroza je danas jedan od vodećih uzroka smrti u razvijenim zemljama. Počinje u djetinjstvu, dugo vremena pacijent je bez manifestnih simptoma i sa starenjem pacijenta, ateroskleroza ozbiljno ugrožava zdravlje.
Još prije 3500 godina je zabilježeno prisustvo ateroskleroze kod 60-godišnjeg Pharaona Merneptaha, kao i kod egipatske 40-godišenje princeze Ahmoz - Meritamen.
Ateroskleroza, kardiovaskularna bolest je interdisciplinarni problem, multifaktorijalan u svojoj etiopatogenezi, toku i reperkusijama, zahtijeva timski pristup dijagnostici, tretmanu i prevenciji.
Posljedice ateroskleroze su: koronarne ili ishemijske srčane bolesti, posebno infarkt miokarda, cerebrovaskularne bolesti i cerebrovaskularni incidenti, kao i suženje odnosno blokiranje periferrnih arterije, karotidnih arterija.
![Naučnici objasnili: Zašto se debljamo kada kasno jedemo?](https://storage.radiosarajevo.ba/article/471557/300x185/gojaznost_ilustracija.jpg?v1665424571)
Naučnici objasnili: Zašto se debljamo kada kasno jedemo?
Jedan od najčešćih riziko faktora za njen razvoj je i gojaznost uz povišenu masnoću u krvi kao i povećan pritisak. U savremenoj medicini sve je veći broj studija koje pokazuju da djeca imaju prekomjernu tjelesnu težinu, što je u adolescentnom uzrastu svakako riziko faktor za nastanak mnogih hroničnih bolesti i to: kardiovaskularnih, dijabetes tipa 2, ortopedskih i psiholoških bolesti.
Šta učiniti?
Epidemija gojaznosti je jedan od najozbiljnijih zdravstvenih problema sadašnjice. Ima izuzetan značaj, kako zdravstveni, medicinski, ekonomski tako i demografski. Tokom posljednje dvije decenije prevalenca gojaznosti u evropskim zemljama je trostruko uvećana. Prekomjernu tjelesnu težinu ima već 50 % odraslih, a trećina evropske populacije je gojazna. Iako su genetski i hormonski faktori mogući uzroci povećane tjelesne težine kod djece, prekomjerno uzimanje hrane i slaba fizička aktivnost su nedvojbeno osnovni razlog nastajanja gojaznosti.
Sjedenje pred televizorom i računarom uz konzumiranje kalorijama bogate brze hrane i slatkih napitaka, dugoročno stvaraju neravnotežu između unošenja i potrošnje energije u organizmu. Rezultat ovog disbalansa je prekomjerna tjelesna težina. Na pitanje: "Šta činiti na prevenciji nastanka Kardiovaskularnih oboljenja?" prof. Dinarević odgovara: neophodno uspostaviti dijaloge u kardiovaskularnoj medicini s ciljem prevencije gojaznosti, koja se odnosi na slijedeće postulate: Ishranu provoditi prema savremenim smjernicama u odnosu na unos: ugljenih hidrata, masti, bjelančevina, vitamina i tečnosti.
![Koliko brzo je rasla gojaznost u svijetu: Na kojem mjestu je BiH?](https://storage.radiosarajevo.ba/article/457525/300x185/gojaznost_tabela_2014_prsc.jpg?v1653049509)
Koliko brzo je rasla gojaznost u svijetu: Na kojem mjestu je BiH?
Upražnjavati redovnu fizičku aktivnosti kako u: školi tako i u slobodnom vremenu! Provesti edukaciju o: principima zdrave ishrane i zdravog načina života (aktivnost, ne pušenje) u svim osnovnim, srednjim školama kao i visokoškolskim ustanovama u BiH. Angažovati timove porodičnih ljekara za praćenje: statusa uhranjenosti kod školske djece i omladine. Obzirom da nema specifičnog lijeka za aterosklerozi, najbolji način da se izbjegne ova bolest jeste prevencija. Prevencija je ključ!
Pronalaženje najefikasnijih preventivnih mjera za nastanak gojaznosti u svakoj zemlji zahtijeva precizne epidemiološke podatke o broju gojazne djece i mladih, njihovom navikama u pogledu ishrane i aktivnosti, što je bio i jedan od ciljeva ovog značajnog istraživanja sprovedenog 2008-2010.godine u Kantonu Sarajevo na 3608 ispitanika uzrasta od vrtića, predškolske, školske dobi tj. učenika osnovnih i srednjih škola. Cilj ove studije, koja je prezentirana na 16. Svjetskom Kongresu Kardiologa 2016. godine Dubai, bio je procijeniti prevalencu prekomjerne tjelesne težine kod djece i omladine školske dobi iz sarajevskog kantona, te markirati osnovne uzroke ove pojave i strategiju za njihovu efikasnu prevenciju.
Štetni utjecaji
Najznačajniji faktori koji utječu na nastanak gojaznosti prema rezultatima Studije su: sedanteran način života, velika učestalost uzimanja slatkiša i gustih sokova i neadekvatna ishrana djece u školi. Preventive i terapeutske aktivnosti se moraju provoditi kontinuirano među što širom populacijom stanovništva.
![Premalo sna izaziva gojaznost i mentalne poremećaje](https://storage.radiosarajevo.ba/article/398591/300x185/spavanje_gojaznost_decembar_2020.jpg?v1606977007)
Premalo sna izaziva gojaznost i mentalne poremećaje
Profesorica Mesihović-Dinarević navodi da su u ANU BIH Odjeljenju medicinskih nauka i Odboru za kardiovaskularnu patologiju u 2023 u toku slijedeći projekti i to: "Značaj screeninga prekomjerne tjelesne mase/pretilosti kod predškolske djece u prevenciji prijevremenog kardiometaboličkog rizika", "„Mediteranska ishrana i kardiovaskularne bolesti" (saradnja pet akademija sa područja Jadranske regije na istraživanju i zaštiti Jadrana) u saradnji sa HAZU, kao i "Uticaj ishrane na oralno i opšte zdravlje djece i adolescenata".
Ističe da oko 60-85% gojazne djece školskog prepubertetskog uzrasta postaju gojazni i u odraslom dobu što uzrokuje ranije i češće pojave hroničnih bolesti i to: hipertenzije, rane ateroskleroze, dijabetes mellitusa tipa 2 i drugih. Stoga, udruženost ovih bolesti i gojaznosti u ranom životnom dobu uzrokuju skraćenje očekivane prosječne dužine života, doprinosi velikom opterećenju bolestima u narednoj generaciji i ugrožava funkcionisanje sistema zdravstvene zaštite i osiguranja. Očekujemo, navodi Prof. dr. Dinarević, da će nam rezultati ovog istraživanja ukazati na potencijalne vulnerabilne skupine za štetni uticaj nepravilnih navika u ishrani na opšte i oralno zdravlje djece i adolescenata, kao i moguće intervencije s ciljem smanjenja pretilosti i dentalnog karijesa što bi imalo uticaj na pedijatrijski populaciju odnoso javno zdarvstveni značaj.
Acc Mesihović-Dinarević je saopštila i inicijativu iz susjedne Hrvatske na pravovremenom otkrivanju naslijeđenog povišenog kolesterola. Incijativna je pokrenutnu na stručnom zdravstvenom skupu održanom od 6. do 7. maja 2022. u Opatiji. Prof. dr. Željko Rainer na kongresu Futur Z je objasnio ideju da se svakom djetetu, koje prije polaska u prvi razred osnovne škole kada dođe na sistematski pregled, provjeri LDL kolesterol. Time će se detektirati djeca koja već imaju povišeni LDL holesterol i dati im smjernice za daljnje liječenje, ali bi informacija bila važna za obitelj djeteta koja će također biti upućena na provjeru vrijednosti LDL holesterola zbog sumnje na familijarnu hiperkolesterolemiju.
![Tipovi stomaka koji ne znače da ste gojazni: Da li se prepoznajete među ovih 5](https://storage.radiosarajevo.ba/article/461753/300x185/stomak-pretilost.webp?v1656619407)
Tipovi stomaka koji ne znače da ste gojazni: Da li se prepoznajete među ovih 5
Prof.dr. Dinarevič ističe i Dokumente Evropske Unije i projekta Horizon 2020 /2018-2023/ koje su su skladu sa Globalnim mjerama za prevenciju gojaznosti za zemlje Evropskog regiona date u Evropskoj povelji o suprostavljanju gojaznosti 2006. god, kao i inicijativi iz Hrvatske koje trebaju biti i strategija zdravstva u našoj zemlji, kao i zemljama Evrope.
![Radiosarajevo.ba](https://radiosarajevo.ba/assets/img/rsa-box-logo.png)
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.