Pogled iz GATE Instituta u Bugarskoj: Kako AI i big data već danas mijenjaju svijet i svijest

Bosna i Hercegovina možda još nije članica Europske unije niti NATO-a, ali to ne znači da treba ostati po strani kada se govori o tehnologijama koje već danas oblikuju svijet.

Važno je da građani, institucije i akademska zajednica prate razvoj i značaj velikih projekata iz oblasti umjetne inteligencije i big data (tehnologije koje omogućavaju analizu ogromnih količina podataka, op.a.), jer oni oblikuju budućnost ne samo unutar Unije, nego i šire. Digitalna transformacija, pametni gradovi, zdravstvo zasnovano na podacima i borba protiv dezinformacija... Sve su to globalni procesi koji utječu i na naše društvo, bez obzira na formalne granice.

Ti procesi mijenjaju način na koji gradovi funkcionišu, zdravstvo se razvija, informacije se obrađuju i institucije postaju otpornije. Razumjeti i pratiti ovakve projekte znači biti spreman za izazove koji nas tek očekuju.

Trending

Uzbuna u Irskoj: Dronovi krenuli na avion u kojem je bio Volodimir Zelenski

O tome za portal Radiosarajevo.ba govorila Sylvia Ilieva, direktorica GATE instituta iz Bugarske, centra izvrsnosti osnovanog 2019. godine i finansiranog od Europske komisije. Institut je rezultat vrlo jake konkurencije na tržištu u kojoj je učestvovalo više od 300 prijedloga. Teme koje su iz GATE-a predložili još prije šest ili sedam godina, u procesu aplikacije koji je trajao dugo i imao dvije faze, bile su big data i umjetna inteligencija.

"Naš cilj je da razvijamo izvrsnu nauku u oblasti big data i AI, ali da rezultat toga budu praktični alati koji će služiti ljudima, jačati institucije i činiti našu infrastrukturu otpornijom", istaknula je Ilieva.

28.06.25. 13:20

Mladi na prekretnici života - koji fakultet upisati? Provjerili smo šta nudi Univerzitet u Sarajevu

Kako je objasnila, rad GATE instituta obuhvata različite oblasti primjene.

"Jedna od njih su gradovi budućnosti. Tu blisko sarađujemo sa Chalmers Univerzitetom za tehnologiju i Chalmers Industry Technique, partnerima u osnivanju instituta. U Švedskoj su vrlo napredni u europskim inovacijama, pa bismo uz njihovu pomoć željeli da takvu instituciju uspostavimo i u Bugarskoj", rekla je Ilieva.

Digitalni blizanac grada

U okviru projekta "grad budućnosti" razvijaju digitalni blizanac grada - prvo za Sofiju, a zatim i za druge gradove.

"To će pomoći i građanima i donosiocima odluka da žive bolje. Imamo mnogo problema, ali imamo i podatke. Mi analiziramo podatke i simuliramo različite scenarije. Na primjer, ako želite promijeniti neku politiku ili nešto u gradu, mi prvo testiramo i simuliramo rezultat, a tek onda se odluka implementira. Tako se štedi novac, trud i vrijeme, a pomaže i u razvoju infrastrukture", objasnila je Ilieva.

Osim toga, osnivaju i urbani podatkovni prostor, u kojem različiti akteri iz oblasti upravljanja gradom dijele podatke na suveren način.

"To otvara mogućnost za nove poslovne modele i inovativne aplikacije koje služe gradovima. GATE institut djeluje i u oblasti digitalnog zdravstva, gdje se bavimo Alzheimerovom bolešću, demencijom i epilepsijom, te već imamo registrovan patent. Saradnju imamo s Univerzitetom Oxford, univerzitetima iz Nizozemske i mnogim bolnicama u Bugarskoj", istaknula je Ilieva.

Naglasila je da su podaci u zdravstvu posebno osjetljivi.

"Institut kroz europski projekat na Balkanu, u saradnji s partnerima iz Rumunije, Kipra, Grčke i Bugarske, radi na pripremi terena za podatkovni prostor u zdravstvu, koji će pomoći ranijoj dijagnozi i unaprijediti brojne druge aspekte zdravstvene zaštite", kazala je Ilieva za portal Radiosarajevo.ba.

Druga važna oblast je inteligentna vlada, gdje se GATE bavi pitanjem dezinformacija i lažnih vijesti.

"Pomažemo Bugarskoj i Rumuniji u ovom pitanju, ovo nam je već drugi projekat zaredom. Prošle godine osnovali smo i regulatorni laboratorij koji pomaže kompanijama, posebno startupima, da testiraju svoje tehnologije i provjere da li su u skladu s EU AI aktom (Artificial Intelligence Act), Općom uredbm o zaštiti podataka (General Data Protection Regulation, GDPR) i drugim regulativama. To investitorima daje sigurnost da je njihov novac dobro uložen", rekla je Ilieva.

S obzirom na visoki kvalitet istraživača i infrastrukture, GATE institut je priznat i kao NATO testni centar kroz program DIANA (Defence Innovation Accelerator for the North Atlantic), namijenjen za razvoj i testiranje dual-use tehnologija. To je NATO-ov program koji funkcioniše kao hub za inovacije i testiranje tehnologija relevantnih za odbranu i dual-use tehnologije (tehnologije koje imaju i civilnu i vojnu primjenu). Kroz DIANA program, kompanije, startupi i istraživački centri mogu razvijati, testirati i validirati svoje tehnologije u saradnji s NATO saveznicima.

"I to je bio dug proces, jer je potrebno odobrenje i na državnom nivou i od NATO-a. Ali mi smo ga prošli zahvaljujući stručnosti naših istraživača i infrastrukturi koju gradimo. Naša istraživanja u različitim oblastima primjenjiva su za NATO i za tzv. dual-use tehnologije", istaknula je Ilieva.

Do sada su mentorisali 50 kompanija i pomogli im da apliciraju, a s nekima i dalje sarađuju, bez obzira na rezultate.

"Na demonstracijama ste mogli vidjeti ne samo kompanije koje finansira NATO, nego i druge s kojima radimo na različitim temama - od gradova budućnosti do borbe protiv dezinformacija te zdravstva. Jer sve je povezano", dodala je direktorica GATE Instituta.

AI ima ogroman potencijal

Na pitanje može li Bosna i Hercegovina, koja nije članica EU ni NATO-a, imati koristi od ovakvih istraživanja, Ilieva je odgovorila:

"Pretpostavljam da ne. Jer to je dug proces da se postane ovlašteni testni centar. Potrebno je da se procijene istraživači, infrastruktura, kao i podrška vlade i morate biti članica saveza."

Na kraju, razgovor se vratili smo se na veliku temu, a to je budućnost umjetne inteligencije.

"To nije lako pitanje, jer se sve razvija vrlo brzo. Niko nije mogao predvidjeti gdje smo danas, pa je teško predvidjeti gdje ćemo biti za pet ili deset godina. Ali vjerujem da moramo biti pažljivi u razvoju i korištenju AI. Ona može biti vrlo korisna za ljude i naš život, s ogromnim potencijalom, ali zato smo i u NATO-ovom odboru za odgovornu upotrebu AI - etičku i odgovornu upotrebu", istaknula je Ilieva.

Za nju je najvažniji aspekt upravo odgovornost.

"Ne treba se previše brinuti o radnoj snazi i radnim mjestima, jer će ljudi koristiti AI, ona će im pomagati, kao što su i druge inovacije kroz historiju mijenjale svijet – vozovi, struja... Ljudi će se prilagoditi, obrazovanje će se mijenjati, profesije će se mijenjati, i to je normalno. Ali za mene je najvažniji aspekt etička i odgovorna upotreba AI. Moramo raditi s ljudima, istraživačima, svima, jer uvijek postoje i oni koji tehnologiju ne koriste na pravi način", zaključila je Ilieva.