AI na liniji fronta: Kako umjetna inteligencija vodi sukobe

U posljednjih petnaestak godina svijet se značajno promijenio. Pametni uređaji poput mobitela, tableta, satova, kućnih zvučnika i raznih IoT sistema postali su dio naše svakodnevice.

Ti uređaji neprestano generiraju ogromne količine raznovrsnih podataka, a digitalizacija je ušla u gotovo svaki segment društva, od ekonomije, preko državne uprave, do svakodnevnih navika.

Plaćanje pametnim telefonom, koje je donedavno bilo stvar znanstvene fantastike, danas je sasvim uobičajeno. Digitalni osobni dokumenti, e-uprava i mobilne aplikacije postali su standard u mnogim zemljama širom svijeta.

Trending

Završen Telemach košarkaški kamp 2025: Mjesto gdje počinju karijere reprezentativaca

Digitalna transformacija, naravno, nije zaobišla ni sigurnosne službe, niti moderne vojske. Sukobi u Ukrajini i Pojasu Gaze jasno su pokazali koliko se strategija, planiranje i provođenje vojnih operacija promijenilo pod utjecajem tehnologije. Softveri i aplikacije se sada koriste na prvim linijama fronta – za upravljanje dronovima, određivanje meta i prikupljanje obavještajnih podataka.

AI u službi ratovanja

Početkom ove godine, svjetski mediji su prenijeli informacije o korištenju napredne umjetne inteligencije (AI) od strane izraelskih obrambenih snaga (IDF) u operacijama protiv Hamasa u Gazi. AI sistem, poznat kao Gospel (na hebrejskom Habsora), koristi se za analizu situacije u realnom vremenu – uključujući snimke izviđačkih dronova, aviona i satelita.

12.06.25. 09:30

Egipat: Najveći arheološki muzej na svijetu otvara vrata uz neviđeno blago

Ova tehnologija spada u kategoriju tzv. AI-E sistema (Automatic Intelligence Extraction), koji automatski izdvajaju ključne obavještajne podatke iz ogromnih količina informacija. Prema nekim izvještajima, uz pomoć sistema Gospel identificirano je između 1.300 i 1.500 meta za zračne udare, s povećanom preciznošću napada gotovo pet puta.

Autonomni dronovi i ukrajinska inovacija

Umjetna inteligencija koristi se i u ukrajinskom otporu. Nedavni napad dronovima duboko unutar ruske teritorije izvele su letjelice koje su, nakon gubitka veze s komandnim centrom, samostalno nastavile misiju i pogodile ciljeve koristeći AI za navođenje. Eksploziv je aktiviran tek nakon što je sustav procijenio da se radi o visokovrijednoj meti.

Još je značajniji projekat GOGOL-M, koji uključuje veliki dron nosač s dva manja, naoružana drona. Korištenjem umjetne inteligencije, ovi dronovi autonomno analiziraju stanje na terenu, prate i eliminiraju ciljeve, te u hodu donose odluke o novim metama. Riječ je o domaćoj ukrajinskoj tehnologiji, razvijenoj uz pomoć 3D štampe i dostupnih komponenata, a cijena jednog takvog sustava iznosi oko deset tisuća dolara – u usporedbi s raketnim napadima koji mogu koštati višemilijunske iznose.

Digitalno oko s neba

Sjedinjene Američke Države već godinama ulažu milijarde dolara u razvoj vojnih AI rješenja, kao i tehnologija proširene (AR) i virtualne stvarnosti (VR). Cilj je poboljšati obuku, planiranje i izvedbu misija. Rani oblici ovih sistema korišteni su još u sukobima u Iraku i Afganistanu, ali s ograničenim uspjehom.

Pentagon je tada primarno koristio sustave poput JSIMS-a i JSE-a, razvijenih za digitalizaciju bojišnice i bolju koordinaciju između vojnih jedinica. Ti sistemi su trebali omogućiti prepoznavanje savezničkih i neprijateljskih letjelica i brodova, te bržu i sigurniju razmjenu informacija, piše Al Jazeera.