Planina ne prašta greške: GSS Kantona Sarajevo otkriva šta svaki planinar mora znati prije uspona
Sve veći broj ljudi kao oblik fizičke aktivnosti bira planinarenje, osvajanje vrhova i penjanje via ferrata. Koliko god bilo uzbudljivo i ispunjavajuće kretati se planinskim stazama i uživati u pogledima s vrhova, planina sa sobom nosi i brojne rizike kojih mnogi nisu ni svjesni.
Gorska služba spašavanja Kantona Sarajevo za portal Radiosarajevo.ba govorila je o najčešćim greškama koje planinari prave, važnosti fizičke pripreme, adekvatne opreme i praćenja vremenske prognoze, ali i o tome kako reagovati u slučaju nesreće. Možda će upravo neki od ovih savjeta sutra sačuvati vaš ili nečiji drugi život.
Prva i najčešća greška, kako navode iz GSS-a Kantona Sarajevo, jeste podcjenjivanje težine rute, odnosno precjenjivanje vlastitih fizičkih mogućnosti. Tome se često pridružuju i loša procjena trajanja uspona, zanemarivanje vremenskih uslova te neposjedovanje ili korištenje neadekvatne opreme.
Sarajlije pohrlile na more: Pogledajte gužve na polasku voza za Ploče
Objašnjavaju da poseban rizik predstavlja i zanemarivanje zvaničnih obavještenja i upozorenja na samoj via ferrati, kao i nedostatak iskustva i znanja za samostalno kretanje ovakvim rutama.
"Za početnike se preporučuje da idu u pratnji vodiča koji će rutu odabrati prema najslabijem članu grupe. Također je preporučeno da početnici svoje znanje i iskustvo stječu na lakšim i kraćim rutama. Da bi izbjegli greške i moguće posljedice, vrlo je bitno pridržavati se zvaničnih uputa te težinu via ferrate odabrati u skladu sa svojim iskustvom i fizičkom spremom", ističu iz GSS-a KS.
Spašen penjač na via ferrati "Bijele stijene" na Trebeviću: GSS upozorava na opasne zablude
Fizička spremnost mnogo važnija nego što mislimo
Iz GSS-a KS poručuju da svi koji žele početi planinariti ili penjati via ferrate moraju biti svjesni da odlazak u planinu bez dovoljne fizičke spreme, odnosno kardiovaskularne izdržljivosti i snage, može imati ozbiljne posljedice čak i na manje zahtjevnim usponima.
"Kvalitetnu opremu za planinarenje i specijalizovanu opremu za via ferratu trebali bi koristiti svi koji se odluče na tu avanturu", ističu.
Praćenje vremenske prognoze ponekad ključno
Gorska služba spašavanja naglašava da je vremenska prognoza jedan od najvažnijih faktora pri planiranju aktivnosti poput via ferrate i alpinizma.
Kako ističu, za razliku od mnogih drugih aktivnosti na otvorenom, penjači se nalaze na unaprijed zadanoj ruti s vrlo ograničenim mogućnostima povlačenja ili promjene smjera.
"Od uspona je najbolje odustati prije nego što se i krene na planinu, ukoliko postoje jasna obavještenja o nepovoljnim vremenskim uslovima. Ukoliko osoba ipak odluči krenuti u uspon i nađe se u nepovoljnoj situaciji, vrlo je važno da stane, smiri se, osigura i odmah pozove Gorsku službu spašavanja, bez pokušaja da se sama spasi", objašnjavaju.
Kako izbjeći tragediju na rijeci ili jezeru? GSS i instruktor plivanja otkrivaju najčešće greške
Također upozoravaju da su tokom uspona resursi poput hrane, a posebno vode, ograničeni, mogućnosti zaklona od nevremena minimalne, dok su dolazak spasilačkih timova i pružanje prve pomoći dodatno otežani. Dodatni rizik predstavlja činjenica da vremenski uslovi mogu značajno promijeniti stanje stijene i podloge, čineći ionako zahtjevnu rutu još opasnijom.
Kada je riječ o opremi za via ferratu, iz GSS-a navode da je obavezna namjenska penjačka kaciga koja štiti glavu od eventualnog pada kamenja ili udarca o stijenu. Neophodni su i penjački pojas, na koji se montira via ferrata set (Y-amortizer), odnosno dvije elastične gurtne s karabinerima koji imaju automatsko zaključavanje (K-tip) i amortizer udara. Preporučuje se i pomoćna gurtna za odmaranje, kao i rukavice koje štite dlanove od sajli i eventualno oštećenih žica.
Glavna preporuka Gorske službe spašavanja jeste da se na via ferrate uvijek ide u pratnji iskusnih vodiča koji su obučeni da reaguju u nepredviđenim situacijama.
Brojne intervencije i spašeni životi
Spasioci GSS-a Kantona Sarajevo do sada su najčešće intervenisali u slučajevima povreda i potrage za izgubljenim planinarima. Međutim, nisu im nepoznate ni akcije spašavanja životno ugroženih osoba, kao ni, nažalost, potrage i izvlačenja tijela stradalih u planinama.
"U slučaju nesreće ili gubljenja u planini potrebno je zadržati prisebnost i obavijestiti GSS KS na dežurni broj telefona 061 101 022, putem Operativnog centra Civilne zaštite na broj 112 ili policiju na broj 122, koja će potom kontaktirati nas.
View this post on Instagram
Dok unesrećeni čekaju dolazak pomoći, važno je da osiguraju zaklon od vremenskih uslova i da što preciznije spasiocima objasne okolinu u kojoj se nalaze, kao i rutu kojom su se kretali. U slučaju da ima povrijeđenih, potrebno im je pružiti prvu pomoć u skladu s mogućnostima i pratiti njihovo stanje. Ovisno o težini situacije, važno je racionalno koristiti raspoložive resurse, poput hrane, vode te baterija za lampe i mobilne telefone", objašnjavaju iz GSS-a KS.
Govoreći o spasilačkim akcijama, ističu da su najteže one koje završavaju tragično.
"Najteže je reći porodici i prijateljima da smo uspjeli pronaći osobu, ali, nažalost, bez znakova života", navode, dodajući da takve intervencije ostavljaju dubok trag na svakog spasioca.
Kako mobiteli mogu pomoći u alarmantnim situacijama?
Gorska služba spašavanja ističe da mobilni telefoni, GPS uređaji i planinarske aplikacije mogu biti od velike pomoći tokom planiranja i boravka u planini, ali samo ako se koriste pravilno.
Kako navode, "mobilni telefoni, aplikacije i GPS uređaji, ako ih koristimo racionalno, sa znanjem i razumijevanjem, mogu biti veoma korisni", ali njihova pouzdanost ovisi o dostupnosti signala, ažuriranosti uređaja i aplikacija te vremenskim uslovima. Zbog toga preporučuju da se prije odlaska na nepoznat teren plan izleta konsultuje s iskusnim planinarima ili lokalnim GSS službama.
View this post on Instagram
Iz GSS-a upozoravaju da je posljednjih godina zabilježen porast broja intervencija, što povezuju s rastućom popularnošću planinarenja i via ferrata. Ističu da se mnogi odlučuju na zahtjevne uspone bez dovoljno iskustva, često pod utjecajem sadržaja na društvenim mrežama.
"Najčešći uzroci nesreća u planinama su precjenjivanje vlastitih mogućnosti i resursa te podcjenjivanje planinarske staze, via ferrate, vremenske prognoze i same planine", naglašavaju.
Za kraj, građanima upućuju jasan apel: "Dobro procijenite svoje mogućnosti, znanje i fizičku spremu." Također preporučuju praćenje vremenske prognoze, nošenje osnovne sigurnosne opreme, dovoljno hrane i vode te naglašavaju da se na via ferrate ne ide bez odgovarajuće opreme i vodiča, a da se u planinu "nikad, bez obzira koliko iskusni planinari bili, ne ide sami."
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.