Oštra reakcija žrtava genocida na tekst Srđe Trifkovića: "Poricanje je produžetak zločina"

Predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida Murat Tahirović oštro je reagirao povodom, kako je upozorio, sve češćih pokušaja da se negiranje genocida i historijski revizionizam predstave kao pitanje slobode govora i "drugačijeg mišljenja", javlja Radiosarajevo.ba.

Era post-istine

U reakciji pod naslovom "Anatomija objektivnosti: Zašto borba protiv negiranja genocida nije stvar mišljenja, već zakona i nauke", Tahirović je ocijenio da se u javnom prostoru pokušava stvoriti privid kako je negiranje pravosnažno utvrđenih činjenica legitimna strana akademske ili političke debate.

Govoreći o javnim istupima Srđe Trifkovića u krajnje desničarskom, često islamofobnom švicarskom sedmičniku Weltwoche, o čemu je Radiosarajevo.ba portal već pisao, Tahirović navodi da on, kako tvrdi, "nije usamljeni pojedinac, već projekat negiranja".

Trending

Luka Đurić je novi adut Sergeja Barbareza: Igra u Bundesligi, a selektor mu je spremio posebnu ulogu

Prije oko 4h

Srđa Trifković u islamofobnom švicarskom časopisu veliča Ratka Mladića i negira genocid u Srebrenici

"U eri post-istine i hiperprodukcije informacija, medijska scena na Balkanu suočava se s opasnim fenomenom: pokušajem da se negiranje genocida i historijski revizionizam podvedu pod slobodu govora i legitimno pravo na "drugačije mišljenje", naveo je Tahirović u izjavi za Radiosarajevo.ba.

Prema njegovim riječima, objektivnost u profesionalnom novinarstvu ne znači davanje jednakog prostora činjenicama i tvrdnjama koje su suprotne pravosnažno utvrđenim činjenicama.

Tahirović se u reakciji pozvao i na radove američke historičarke Deborah Lipstadt, navodeći da postoji jasna razlika između činjenica, mišljenja i, kako je kazao, laži. Negiranje masovnih zločina, smatra Tahirović, ne može se tretirati kao uobičajena akademska debata.

Posebno je ukazao na takozvano "soft-core" negiranje, koje, prema njegovom tumačenju, ne mora direktno osporavati da su se zločini dogodili, već relativizira njihovu prirodu i odgovornost za njih.

Kao ključni argument protiv negiranja genocida u Srebrenici Tahirović navodi pravosnažne presude Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ).

Podsjetio je na presudu u predmetu Tužilac protiv Radislava Krstića, kojom je, prema njegovim riječima, pravosnažno utvrđeno da je u Srebrenici počinjen genocid, kao i na pravosnažne presude kojima su na doživotne kazne zatvora osuđeni Radovan Karadžić i Ratko Mladić. Tahirović je također podsjetio na presude Ljubiši Beari, Vujadinu Popoviću i Zdravku Tolimiru, kao i na iskaze i priznanja pojedinaca koji su učestvovali u izvršenju zločina.

"Tamo gdje prestaju političke spekulacije, nastupaju neoborive pravne činjenice", poručio je Tahirović.

Saučesništvo u revizionizmu

On je upozorio i na posljedice negiranja genocida, pozivajući se na stavove Gregoryja Stantona, osnivača organizacije Genocide Watch, koji negiranje navodi kao posljednju fazu genocida.

"Poricanje je produžetak zločina jer briše sjećanje na žrtve i priprema teren za buduće sukobe", naveo je Tahirović.

Govoreći o ulozi medija, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida smatra da princip prema kojem treba omogućiti da se "čuje i druga strana" ne može biti primijenjen na način kojim se negiraju pravosnažno utvrđene činjenice o genocidu.

"Ustupati prostor negatorima pod krinkom neutralnosti nije objektivnost, već profesionalno saučesništvo u revizionizmu"m smatra Tahirović.

Zaključio je da se, kako navodi, objektivnost u ovom slučaju treba zasnivati na dokumentovanim činjenicama i pravosnažnim presudama, poručivši: "Istina nema drugačije mišljenje.", prenosi Radiosarajevo.ba.