Srđa Trifković u islamofobnom švicarskom časopisu veliča Ratka Mladića i negira genocid u Srebrenici

Uz pomoć krajnje desne, islamofobne štampe, negiranje genocida nad Bošnjacima i veličanje osuđenih ratnih zločinaca izlazi izvan okvira naše zemlje i regije.

Opasni revizionizam

U tekstu pod naslovom "Ko je bio Ratko Mladić?" objavljenom u krajnje desničarskom, često islamofobnom švicarskom sedmičniku Weltwoche, Srđa Trifković, ekstremni nacionalista kojeg je 2024. godine odlikovao Milorad Dodik, otvoreno negira genocid u Srebrenici, osporava pravosnažne sudske zaključke o genocidu u Srebrenici i zločinca, te iznosi tvrdnje kojima relativizira karakter rata u Bosni i Hercegovini, te ratnog zločinca Ratka Mladića predstavlja prvenstveno kao "sposobnog vojnog komandanta" kojeg su, prema njegovom tumačenju, nepravedno demonizirali zapadni mediji.

Tekst je objavljen 17. septembra, a potom je u cijelosti prenesen i na portalu Novi Standard, desničarskom i proruskom mediju.

Trending

Nosilac Studentske liste odbio Vučićev poziv za TV sučeljavanje, pa mu ugašen Instagram profil

U njemu Trifković razgovara s američkim historičarem Johnom R. Schindlerom, kojeg predstavlja kao nekadašnjeg obavještajnog analitičara američke NSA-e i stručnjaka za Balkan.

Iako se u tekstu priznaje da su Mladić i VRS počinili ratne zločine, osnovna teza autora i njegovog sagovornika jeste da je slika rata u Bosni koju je ponudila zapadna javnost bila jednostrana i da je zločinac Mladić navodno nepravedno predstavljen kao "genocidni" komandant.

Najsporniji dio teksta odnosi se na Srebrenicu.

Trifković i Schindler osporavaju zaključak međunarodnih sudova da je u Srebrenici počinjen genocid. Schindler tvrdi da američke obavještajne službe navodno nisu pronašle dokaze da su Mladić ili političko rukovodstvo bosanskih Srba unaprijed planirali masovno ubistvo u Srebrenici.

Istovremeno, u tekstu se pokušava odgovornost za događaje u Srebrenici staviti u širi kontekst navodnih napada snaga Armije Republike BiH na srpska sela oko enklave, dok se lik Nasera Orića koristi kao jedan od ključnih argumenata za takvu interpretaciju.

Prije 2 dana

Savez kolumnista | Jasmin Agić: Islamofobija – Dodikova trajna politička agenda

Posebno problematična je tvrdnja da je veliki dio žrtava Srebrenice poginuo u navodnoj konvencionalnoj vojnoj borbi tokom proboja iz enklave, a ne u sistematskim pogubljenjima. Na osnovu toga Schindler zaključuje da pravnu kvalifikaciju genocida smatra historijski i pravno neutemeljenom.

Naravno, takve tvrdnje nisu u skladu s pravosnažnim presudama međunarodnih sudova koji su utvrdili da je u Srebrenici počinjen genocid, te su tipičan primjer historijskog revizionizma koji, uz podršku države Srbije, vlasti u bh. entitetu RS, a sada i islamofobnih desničarskih krugova u Europi, dobija na zamahu.

Podsjetimo, Mladić je pred Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju pravosnažno osuđen na doživotni zatvor, između ostalog, zbog genocida počinjenog u Srebrenici. Njegova odgovornost potvrđena je i u žalbenom postupku.

Uprkos tome, Trifković u svom tekstu Mladića predstavlja kao "izuzetno sposobnog vojnog komandanta" i navodi da njegova vojna dostignuća predstavljaju jedan od najimpresivnijih vojnih uspjeha druge polovine 20. stoljeća. O "sposobnostima" Ratka Mladića najilustrativnije mogu govoriti borci slavnog Petog korpusa Armije RBiH pred kojim je bježao, ostavljajući čak i vozilo i dokumentaciju!

Trifković – Karadžićev svjedok

Srđa Trifković, američko-srpski historičar i publicista poznat po islamofobiji, to jeste izrazito kritičkim stavovima prema islamu i zapadnoj politici prema Balkanu.

Njegov angažman u vezi s ratovima na prostoru bivše Jugoslavije nije samo akademske prirode. Tokom procesa pred Haškim tribunalom pojavljivao se kao svjedok odbrane optuženih pripadnika političkog i vojnog rukovodstva bosanskih Srba.

Naime, Trifković je u februaru 2013. godine svjedočio kao svjedok odbrane Radovana Karadžića. U svom tadašnjem svjedočenju nastojao je osporiti tvrdnje tužilaštva o kontaktima Karadžića i Mladića tokom operacije u Srebrenici.

Kako je portal Radiosarajevo.ba izvještavao tada, tužilaštvo je tokom unakrsnog ispitivanja ukazivalo na Trifkovićevu povezanost s rukovodstvom bosanskih Srba i dovodilo u pitanje njegovu nepristrasnost.

Sam Trifković je kasnije potvrdio da je 2013. svjedočio kao svjedok odbrane u procesu protiv Karadžića.

U postupcima pred Haškim tribunalom Trifković se pojavljivao i ranije, uključujući svjedočenje u predmetu protiv oficira VRS-a Ljubiše Beare. Dokumenti tog procesa navode i njegov boravak na Palama u julu 1995. godine, kao i kontakte s ljudima iz političkog vrha bosanskih Srba.

Ovo dovoljno govori o njegovoj vezi sa ratnim zločinima i nekredibilnosti, ali je zabrinjavajuće da takva osoba dobija prostora u zemljama poput Švicarske!

Prije 56min

Od predizborne rute do "Pravac Bratunac": Vukanoviću se omakla rečenica koju pamtimo po genocidu

Od Srebrenice do tvrdnje o "islamskom preuzimanju Evrope"

Tekst u Weltwocheu ne završava na reinterpretaciji rata u BiH.

U završnom dijelu Trifković i Schindler rat u Bosni povezuju sa savremenim odnosom Evrope prema islamu i muslimanskim migracijama, što je potpuno u skladu sa prilično islamofobnim tendencijama ovog sedmičnika (prema izvještaju švicarskog javnog servisa SWI swissinfo, u čak 84 posto analiziranih članaka o muslimanima objavljenih u Weltwocheu naglašavana je distanca između muslimanske zajednice i švicarskog stanovništva). Govori se o "radikalnom islamu", rastu kriminala i terorizma te čak o "puzećem islamskom preuzimanju" dijelova Evrope.

Time tekst o Ratku Mladiću prerasta u širu političko-ideološku poruku u kojoj se rat u Bosni predstavlja kao svojevrsna prethodnica današnjih evropskih sukoba s muslimanskim stanovništvom. Ili, drugim riječima, zločinac Mladić postaje evropski križar i heroj, što je na razini masovnog ubice Andersa Behringa Breivika i njegovog veličanja Radovana Karadžića. Ili teroriste Brentona Tarranta, koji je u zločinački pohod prema novozelandskoj džamiji krenuo sa pjesmom "Karadžiću, vodi Srbe svoje...". Ovi utjecaji na terorističke pojedince i desničarske grupe posebna su tema koja bi morala biti snažnije primijećena u akademskim i medijskim krugovima.

28.08.26. 21:00

Radiosarajevo.ba saznaje: Nove krivične prijave zbog veličanja ratnog zločinca Ratka Mladića

Zašto je važna reakcija?

Objavljivanje ovakvog teksta u jednom švicarskom mediju ne znači samo još jednu revizionističku interpretaciju događaja iz devedesetih. Problem je u tome što se tvrdnje koje su u suprotnosti s pravosnažnim presudama međunarodnih sudova predstavljaju kao legitimna revizija historije, pri čemu se žrtve i utvrđene činjenice potiskuju u drugi plan. Tako revizionizam pdoržan od Republike Srbije i vlasit RS-a uz pomoć islamofobne krajnje desnice dobiva na zamahu.

Zbog toga bi na ovaj tekst trebalo odgovoriti prije svega činjenicama.

Institucije Bosne i Hercegovine, historičari, pravnici, organizacije koje se bave kulturom sjećanja, mediji i civilno društvo imaju dovoljno prostora da dokumentovano odgovore na ključne tvrdnje iznesene u Weltwocheu.

Posebnu ulogu mogla bi imati i bosanskohercegovačka dijaspora u Švicarskoj i drugim evropskim zemljama. Jer ako se revizionističke tvrdnje objavljuju u evropskim medijima, odgovor na njih ne bi trebao ostati samo unutar Bosne i Hercegovine. U najmanju ruku, ovaj tekst zaslužuje da se o njemu govori – i da se tvrdnje o Srebrenici suoče s činjenicama utvrđenim pred međunarodnim sudovima.