Murat Tahirović: Šta je Serge Brammertz napisao Vijeću Sigurnosti UN

Radiosarajevo.ba
Murat Tahirović: Šta je Serge Brammertz napisao Vijeću Sigurnosti UN
Foto: Dž. K. / Radiosarajevo.ba / Serge Brammertz

Još jedan redovni izvještaj Glavnog Tužioca Haškog Tribunala Sergea Brammertza upućenog Vijeću Sigurnosti UN u bh. javnosti prošao je i ovog puta nezapaženo.

Ne smijemo zaboraviti da je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) najzaslužniji za donošenje rezolucije o genocidu u Srebrenici, bez presuda tribunala ne bi bilo ni presude Međunarodnog Suda Pravde (MSP) a bez i te presude ne bi se moglo govoriti ni o rezoluciji.

Piše: Murat Tahirović

Detalji saobraćajne nesreće u Hadžićima: Tri osobe povrijeđene

Detalji saobraćajne nesreće u Hadžićima: Tri osobe povrijeđene

Isto tako svi dosadašnji izvještaji čelni ljudi tribunala upućeni Vijeću Sigurnosti UN, u kojima se u kontinuitetu naglašavalo da Srbija ne sarađuje sa tribunalom, da se i dalje negiraju presude MKSJ, su dali doprinos da većina zemalja ima kontinuiranu informaciju o ne saradnji Srbije i negiranju genocida.

I ovaj, posljednji, izvještaj je kontinuitet dosadašnjih izvještaja i govore o onima koji ruše međunarodni poredak i koji štite zločine i veličaju zločince.

Nekako u isto vrijeme nase organizacije,Udruženje žrtava i svjedoka genocida i Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa pokrenuli smo inicijativu za usvajanje rezolucije o genocidu u Srebrenci i inicijativu da se na posebnom zasjedanju UN-a raspravlja o višedecenijskim izvještajima  MKSJ/MRMKS iz Den Haga kao i izvještaja OHR odnosno Visokog predstavnika za BiH o nesaradnji država bivše Jugoslavije  i negiranju naslijeđa međunaronog suda, te afirmaciji i glorifikaciji zločina i zločinaca.

Murat Tahirović
Foto: Anadolija: Murat Tahirović

Fokus je bio na rezoluciji, ali veoma važna stvar je utvrditi i određenu odgovornost država za nesaradnju i negiranje naslijeđa makar i novom rezolucijom.

Šta piše u izvještaju?

Za Srbiju ovoga puta Serž Bramerz je naveo da su hitno potrebni odlučniji napori u Srbiji .” Osumnjičeni  ratni zločinci i dalje nalaze sigurno utočište u Srbiji, što je redovno izvještavano u prethodnim izvještajima  Ureda tužioca Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju i Tužilaštva Mehanizma.

Tokom posljednjih  osam godina broj pokrenutih krivičnih  progona bio je nizak, a optužnice su podignute uglavnom protiv izravnih počinioca niske razine.

Štaviše, značajni istražni resursi posvećeni su slučajevima koji uključuju nedostupne osumnjiče, iako je značajan broj osumnjičenih, uključujući više i srednje dužnosnike, dostupan u Srbiji za istragu i krivični progon.

Dogotrajni postupci pogoršavaju kašnjenja u procesuiranju predmeta ratnih zločina u Srbiji. Tužilaštvo sa zabrinutošću primjećuje sporost tekućih postupaka.

Još uvijek nije riješena osuđujuća presuda Suda BiH Novaku Đukiću.

U drugom predmetu kategorije II, o kojem smo ranije izvještavali (S/2021/955), Mirko Vručinić koji je 2020. pobjegao prije završetka suđenja u Bosni i Hercegovini, i dalje uživa nekažnjivost u Srbiji (dva mjeseca prije nego je pobjegao dobio državljanstvo Srbije, op.a.).

Isto tako, Milomir Savčić, kojem se u Bosni i Hercegovini sudi za navodnu umiješanost u genocid u Srebrenici, pobjegao je u Srbiju gdje se nalazi na slobodi.”

Brammertz zaključuje da:”Nedjelovanje srbijanskih vlasti u odnosu na ovakvo stanje stvari i, povremeno, odluke o dodjeli državljanstva poznatim osumnjičenicima, dovode u pitanje predanost Srbije pravdi za ratne zločine, vladavini prava i regionalnoj pravosudnoj suradnji.”

Slična je situacija sa Hrvatskom:”Već jedno desetljeće pravda za ratne zločine za žrtve zločina hrvatskih državljana koji borave u Hrvatskoj uglavnom je u zastoju. Izgubljeno vrijeme sada se ne može vratiti. Propust Hrvatske da pruži traženu pomoć onemogućuje regionalnu pravosudnu suradnju i ima za posljedicu promicanje nekažnjivosti za zločine koje su počinili hrvatski državljani u Bosni i Hercegovini.”

Serge Bramertz je raskrinkao svojevrsni dogovor Srbije i Hrvatske da se medjusobno ne progone.

“Suradnja između Hrvatske i Srbije još je jedno kritično područje gdje je gotovo potpuni izostanak saradnje, Tužilaštvo je ranije primijetilo zastoj u dugotrajnim bilateralnim pregovorima između Hrvatske i Srbije o uspostavi sporazuma o okviru za slučajeve ratnih zločina, uključujući i četrnaesti izvještaj o napretku Mehanizma (S/2019/417). Duboko je žalosno da tužioci u obje zemlje pokreću postupke protiv optuženih u odsutnosti čije se boravište dobro zna.”

Serge Bramertz se posebno osvrnuo na regionalnu saradnju  i o Bosni i Hercegovini, te negiranju zlocina.

” Kako je navedeno u trinaestom izvješću o napretku Mehanizma (S/2018/1033), regionalna pravosudna saradnja u predmetima ratnih zločina između zemalja bivše Jugoslavije bila je na najnižoj razini posljednjih godina.”

Što se tiče BiH i Tužilaštva BiH, Serge Bramertz navodi:

Prvo, postoji značajan zaostatak od više od 116 istraga u Bosni i Hercegovini koje se tiču ​​345 osumnjičenih za koje se zna da borave izvan Bosne i Hercegovine, prvenstveno u Srbiji i Hrvatskoj.

Osim toga, postoji četrdeset i šest potvrđenih optužnica u Bosni i Hercegovini koje se tiču ​​pedeset i dvoje optuženih za koje se zna da borave izvan Bosne i Hercegovine, opet prvenstveno u Srbiji i Hrvatskoj. Riječ je o ukupno oko 400 osoba osumnjičenih ili optuženih za ratne zločine koje je potrebno izručiti Bosni i Hercegovini i ili procesuirati u zemlji u kojoj trenutno borave. Ostaje značajan broj neriješenih slučajeva koje treba istražiti i procesuirati, a jasno je da će preostali slučajevi vjerojatno biti jedni od najizazovnijih. Završetak ovog posla, čak i pod idealnim okolnostima, trajat će mnogo godina, a protok vremena samo pojačava hitnost da se radi ekspeditivnije.”

Brammertz zatim nagovještava da ce on(i) pripremiti:

“Postoje značajne praznine u nekažnjivosti kojima se Tužilaštvo Bosne i Hercegovine treba pozabaviti. Kako je ranije objavljeno, kao odgovor na zahtjev Tužilaštva  Bosne i Hercegovine, Tužilaštvo MICT priprema istražni dosje za jednu značajnu bazu zločina za koju je hitno potrebno dalje procesuiranje. Tužilaštvo radi na dosjeu i očekuje se intenzivna suradnja s bosanskohercegovačkim tužiocima  po ovom pitanju u narednom periodu.”

O negiranju ratnih zločina i veličanju presuđenih ratnih zločinaca u BiH i regionu  Bramerc navodi:”U Republici Srpskoj predsjednik (Milorad Dodik) je nastavio negirati genocid u Srebrenici (glavni tužilac tužilaštva BiH to ne vidi, op.a.).

Tahirović o potezu srpskih ministara: Taj entitet postaje kočnica, rak-rana, nema mira dok ima Rs-a

Tahirović o potezu srpskih ministara: Taj entitet postaje kočnica, rak-rana, nema mira dok ima Rs-a

Javno i snažno negiralo genocid u Srebrenici

U Srbiji je nekoliko vladinih službenika javno i snažno negiralo genocid u Srebrenici i veličalo osuđene ratne zločince. Takve izjave s najviše vlasti ohrabruju druge, uključujući osuđene i osumnjičene ratne zločince, da ustraju u negiranju ratnih zločina, revizionizmu i veličanju.

Kao primjer ove strukture dopuštenja, tokom ovog izvještajnog razdoblja, Vladimir Lazarević je nastavio negirati pravosnažno  utvrđene zločine počinjene na Kosovu za koje je osuđen. Isto tako, Tomislav Kovač i Svetozar Andrić, prvi optužen u Bosni i Hercegovini, a drugi poznati osumnjičeni, sudjelovali su u promociji ratne jedinice koja je odgovorna za ubistvo više od hiljadu muškaraca tokom genocida u Srebrenici. U međuvremenu, gradovi širom  Srbije i dalje su prekriveni muralima Ratka Mladića; do sada ih je izbrojano više od 300, većina u Beogradu. Ovo nisu riječi i djela margina, već političkih i kulturnih središta društava u regiji.”

U Hrvatskoj, prema izvještaju Sergea Brammertza predsjednik Hrvatske, Zoran Milanović, nastavlja dijeliti odlikovanja ratnim zločincima.

***

Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Ja mislim" su isključivo lični stavovi autora tekstova i moguće da ne odražavaju stavove redakcije portala Radiosarajevo.ba

NAPOMENA O AUTORSKIM PRAVIMA:

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu".

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, isti dan kad je kolumna objavljena, može to isključivo uz pismeno odobrenje Redakcije portala Radiosarajevo.ba.

Nakon dozvole, dužan je kao izvor navesti portal Radiosarajevo.ba i, na najmanje jednom mjestu, objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti tek 24 sata nakon naše objave, uz dozvolu uredništva portala Radiosarajevo.ba, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije