Akademik Suad Kurtćehajić: "Istina o tome kako su se razvijale nacije u BiH"

Akademik Suad Kurtćehajić, istaknuti intelektualac i stručnjak, oglasio se dubokim razmišljanjem o identitetu Bošnjaka i njegovoj ulozi u opstanku Bosne i Hercegovine.

U svojoj analizi koju je objavio na Facebooku, Kurtćehajić iznosi tvrdnje koje se tiču historijskog razvoja imena "Bošnjak", razmatrajući političke i kulturne aspekte, te nudi alternativu u vidu imena "Bosanac" kao prirodnog i kohezivnog identiteta koji bi mogao osigurati dugoročnu stabilnost i opstanak BiH.

"Riječ 'Musliman' u različitim padežima zamjenjuje se sa riječju 'Bošnjaci' u odgovarajućim padežima. Službeni list Republike Bosne i Hercegovine od 6. aprila 1994. godine.

Srbi i Hrvati su transformisali svoj narod u naciju tokom druge polovine XIX stoljeća i stvorili taj identitet na prostoru cijele ex Juge. Bilo je i kod njih opiranja tom do 1862. njima stranom imenu, ali politika Beograda i Zagreba je prevladala. Bosanski muslimani su odbili Kalajeva nastojanja od 1886-1903 kada je Kalaj umro da prihvate ime Bošnjak za svoj etnički inacionalni identitet i jasno dali do znanja Kalaju da ih zanima samo vjerska i kulturna autonomija i zato su ušli u XX stoljeće kao vjerska skupina iako su imali mnogo obilježja posebnog naroda.

Trending

Novinarka Mirza Vranj traži pomoć: Nakon reakcije na antibiotike vraćaju je kući, a stanje sve gore

Tu inertnost bosanskih muslimana Srbi i Hrvati su iskoristili da se razgraniče na prostoru na kojem su razvili svoj nacionalni identitet Sporazumom Cvetković Maček od 26. augusta 1939. godine koji srećom nije zaživio jer je 1. septembra 1940. počeo Drugi svjetski rat napadom Hitlera na Poljsku. Muslimani se nisu uopšte tretirali kod te podjele jer su posmatrani kao vjerska skupina. Bosna je postojala kao geopolitički pojam i samo su komunisti zauzeli stav da se Jugoslavija izgradi na federativnom principu a da BIH ima status pokrajine.

Bez Tita i komunista poslije Drugog svjetskog rata Bosne ne bi bilo na karti Evrope. Nakon Sutjeske Tito je zauzeo stav da BiH mora biti jednakopravna federalna jedinica. Da je Tito poginuo na Sutjesci BiH bi bila pokrajina. Komisija zadužena za odluke Avnoja došla je Titu i rekla da je jedoglasno utvrđeno da će Bosna biti pokrajina pod ingerencijom Jugoslavije. Tito je rekao da ga ne zanima po tom pitanju stav komisije i da BiH mora biti jednakopravna federalna jedinica. Njegov stav je bio nepokolebljiv i to je presudilo.

Na ZAVNOBiH-u je Muslimanima dat status naroda uz već formirane Srbe i Hrvate na prostoru BiH ali to nije prošlo na AVNOJ-u i na nivou Jugoslavije ostali su vjerska skupina stvaranjem šest federalnih jedinica sa pet naroda. Muslimani su se trebali opredijeliti da budu Srbi ili Hrvati i zato je popis 1948. imao rubriku neopredijeljen. Sljedeći popis je bio 1953. kada su se upisivali kao Jugosloveni neopredijeljeni, ali 1961. im je data mogućnost da se izraze u etničkom smislu kao muslimani sa malim m čime im je priznat status naroda, ali ne i nacije kao politički osviještenog naroda da bi Odlukom CKSKBiH proglašeni šestom jugoslovenskom nacijom kao Muslimani sa veliki M, čime su za 15 godina od vjerske skupine priznati kao narod a onda i nacija kao politički osviješten narod. Hamdija Pozderac se borio u CKSKJ pred popis 1971. da se mogu upisati kao Bosanci, a za to u Beogradu nisu htjeli da čuju.

Tada je on rekao da su postigli da su bar pod imenom Musliman priznati kao nacija a da je na budućim generacijama da to okrenu u Bosanac. Tada ni Bošnjak ne bi bilo prihvaćeno iako je to srpskoj i hrvatskoj politici bilo manje zlo od imena Bosanac. 1991. nije bilo smetnje da se zovemo kako želimo, ali nije se prihvatalo ni Bošnjak ni Bosanac pa je na popisu bilo oko deset hiljada Bosanaca i hiljadu i dvjesta Bošnjaka uz svo zalaganje akademika Filipovića i Zulfikarpašića da se tako pišemo. 1993. i Bošnjački sabor je bila druga šansa za ime Bosanac, ali tada je na dnevnom redu bila podjela Bosne odnosno stvaranje labave Unije BIH sa tri republike iz koje se moglo izaći za pet godina ako se dvije republike slože da neće da BiH postoji. Zapadne diplomate nam nisu dozvoljavale u Evropi da se zove Muslimanska republika i moralo se naći drugo ime.

Bosanac otvoren za sve je bilo mnogo bolje rješenje ako se računalo na opstanak cijele Bosne, ali u kontekstu podjele Bosne prevladalo je Bošnjak da bi Muslimani imali zasebno ime kad već Srbi imaju to ime u Rs i Hrvati u Hrvatskoj republici Herceg Bosni. S obzirom da je Bosna opstala, a taj plan odbijem ime Bošnjak kao zamjena za Musliman je bilo pogodno djeliteljima BiH da nastave sa podjelom i da dovrše procese svog nacionalno teritorijalnog uobličavanja koje je Tito zaustavio obnovom bh. državnosti na ZAVNOBiH-u.

Bošnjaci bi trebali razmišljati da se okrenu prorodnom i logočnom imenu Bošnjak koji bi ih vezao imenom za Bosnu i bosanski jezik, koje je najlogičniji i najprirodniji naziv za sve one koji Bosnu doživljavaju svojom i koje bi prihvatili manjinski Srbi i Hrvati možda oko 10 posto u početku, a poslije sve više jer kada zaživi ime Bosanac svako drugo ime zvuči stano. To nije puka korekcija imena već ime koje je u funkciji opstanka i buduće integracije Bosne koja svake godine polako tone. EU i SAD zasad pokušavaju da očuvaju Bosnu ali procesi koji nam se dešavaju obesmisljavanja Bosne su svakodnevno prisutni.

09.11.25. 09:50

Intervju | Kurtćehajić: Samo bosanski identitet može spasiti Bosnu (II)

Ono o čemu ne razmišljaju ljubitelji fildžistana kojih je malo ali su uticajni da Evropa neće prihvatiti podjelu Bosne na troje ako do toga bude moralo doći već na dvoje jer neće dozvoliti da ima Bošnjačku državu koja je potpuno muslikanska u srcu Evrope i postoje opcije vezane za britansku politiku da bi u takvom slucaju FBIH ugurali u Hrvatsku da ne bi razmišljali o budućoj radikalizaciji male bošnjačke države.

Na Bošnjacima je da dobro razmisle jer danas mogu biti Bosanci i pomoći sa tim identitetom koji je otvoren i za druge a niko im vjeru neće dirati da očuvaju Bosnu jer BiH nema nijedan unutrašnji kohezioni faktor svog opstanka. Bosanac bi bio jedini ali vjerovatno dovoljan. Ne bih htio da lamentiram, ali države nastaju i nestaju ne zato što su priznate i primljene u UN već zato što imaju ili nemaju unutrašnju koherenciju za svoj opstanak.

Ne bih dalje, ali dobro se treba zamisliti nad ovim pitanjima da se sutra ne nađemo u čudu šta bi sa Bosnom i da ne dođemo u situaciju da sutra počinjemo prihvatati tuđi identitet zato što danas pravimo nepotreban otpor našem savremenom i prirodnom imenu Bosanac", napisao je akademik Suad Kurtćehajić.