Savez kolumnista | Senadin Lavić i Zlatko Hadžidedić: Zašto se proizvode laži o bosanskoj naciji?

12
Radiosarajevo.ba
Savez kolumnista | Senadin Lavić i Zlatko Hadžidedić: Zašto se proizvode laži o bosanskoj naciji?
Foto: Dž. K. / Radiosarajevo.ba / Podizanje zastave BiH na Humu

U javnosti se posljednjih mjeseci ponavljaju teze koje zvuče uvjerljivo samo zato što se dovoljno često ponavljaju. Najraširenija među njima tvrdi da se ideja bosanske nacije nameće kao projekat brisanja drugih identiteta - bošnjačkog, srpskog, hrvatskog ili bilo kojeg drugog. To je pogrešno, historijski neutemeljeno i politički štetno. Štaviše, upravo oni koji zagovaraju takve teze godinama rade na tome da Bosnu svedu na skup međusobno izolovanih etničko-religijskih "kantona svijesti", čime onemogućavaju izgradnju zajedničkog političkog prostora.

Za portal Radiosarajevo.ba pišu: Senadin Lavić i Zlatko Hadžidedić

Zato treba jasno reći: bosanska nacija nije ni suprotnost ni prijetnja drugim identitetima. Ona je njihov politički okvir, onakav kakav imaju sve moderne države svijeta.

Semir Efendić za Radiosarajevo.ba: "Ideologija kojoj robuje Max Primorac učestvovala u Holokaustu"

Semir Efendić za Radiosarajevo.ba: "Ideologija kojoj robuje Max Primorac učestvovala u Holokaustu"

Gdje nastaje nacija? I zašto uopće postoji?

Nacija, kao politički koncept, nije nastala na Balkanu niti u "drevnim plemenima", nego u Evropi, u vrijeme prelaska iz feudalizma u kapitalizam i borbe za narodni suverenitet. Engleska revolucija i filozofi poput Hobbesa, Lockea, Sidneyja i Rousseaua uveli su ideju da su pojedinci nosioci suvereniteta, a da se taj suverenitet udružuje u političku zajednicu - naciju.

Dakle, nacije nisu proizvod etničkog porijekla, nego političkog uvjerenja da zajednica slobodnih pojedinaca ima inherentno pravo na suverenitet. To uvjerenje je nosilo evropske, južnoameričke i azijske procese stvaranja država. I nosi ih i danas. Teza da je "vrijeme nacija prošlo" nije ništa drugo nego nerazumijevanje logike modernog svijeta.

Zabranjeno preuzimanje teksta bez pismenog odobrenja Redakcije portala Radiosarajevo.ba!

Prof. dr. Senadin Lavić
Foto: Dž.K. / Radiosarajevo.ba: Prof. dr. Senadin Lavić

Identitet - slojevit, višestruk, ali nikad protivan državi

Ljudi imaju više identiteta: etnički, kulturni, religijski, profesionalni, regionalni. Etnicitet se, historijski gledano, najčešće gradi na mitu o porijeklu; religijski identitet gradi se na vjeri i praksi. Ali nacionalni identitet zasniva se na sasvim drugom mitu - mitu o zajedničkom pravu na suverenitet.

Ta razlika je ključna. I ona znači sljedeće:

  • etnička grupa može postojati bez države,
  • ali nacija ne može postojati bez političkog zahtjeva: ovo je zajednica koja želi i ima pravo na državu.

Stoga su potpuno pogrešne teze prema kojima bi brojčana veličina grupe ili njena religijska pripadnost automatski stvarale "pravo na naciju". Takve ideje pripadaju autoritarnim nacionalizmima 20. stoljeća - od fašizma do lokalnih balkanskih imitacija.

Bosna: prostor gdje je sve pomiješano - osim činjenica

U Bosni se terminološke zbrke nisu slučajno događale. Decenijama su se: religijski identiteti nazivali narodima,
etnički identiteti nacionalnostima, a državnost interpretirala kao "vlasništvo" etničkih grupa.

U takvoj magli, razumljivo je da je bosanska nacija - politička zajednica svih građana - često pogrešno shvaćena kao etnička, pa čak kao "prikriveno bošnjačka". No upravo je suprotno: bosanska nacija je jedini model koji ne pripada nijednoj etničkoj grupi, nego svima - jer je zasnovana na individualnom suverenitetu svakog građanina, a ne na porijeklu i religijskom identitetu neke grupe.

Zlatko Hadžidedić
Foto: AA: Zlatko Hadžidedić

Zašto se onda napada sam koncept bosanske nacije?

Zato što on ruši tri dominantne iluzije koje određeni politički akteri pažljivo održavaju:

  • iluziju da Bosna nije potpuna država bez "dogovora naroda",
  • iluziju da se suverenitet može dijeliti po etničkim šavovima,
  • iluziju da se etnički identitet može pretvoriti u politički monopol.

Koncept bosanske nacije sve to razotkriva. On govori da suverenitet dolazi od pojedinaca, a ne od "kolektivnih plemena"; da država pripada svima, a ne "konstitutivnim vlasnicima"; i da se politički identitet ne smije pretvoriti u etnički kavez.

Zato se širi strah: "Bosanska nacija će nas izbrisati!" Ali istina je vrlo jednostavna: U okviru jedinstvene i suverene bosanske nacije, svaki etnički, kulturni i religijski identitet ima više zaštite, više prostora i više sigurnosti nego ikada prije. Nacija ne poništava identitete - ona im daje politički okvir i stabilnost.

Bosna kao normalna država, ne kao skup geta

Ako želimo normalnu državu, onda se moramo vratiti na izvorni evropski koncept nacije: nacija kao politička zajednica građana, te etničke i religijske grupe kao autonomni kulturni identiteti, nikada kao zasebni suvereniteti. Bosna može biti stabilna samo kao bosanska nacija koja u sebi ima Bošnjake, Srbe, Hrvate i sve druge - sa njihovim punim etničkim, kulturnim i religijskim autonomijama, ali bez iluzije da su etničke grupe političke "države u državi".

Zaključak: vrijeme je da stvari postanu jasne

Nacija je politička, a ne etnička kategorija. Bosanska nacija nije ideološki eksces, nego civilizacijski standard. A tvrdnja da ona "poništava druge identitete" nije samo pogrešna - nego služi da se Bosna zadrži u stanju trajne nestabilnosti.

Zato je danas najvažnije izgovoriti jasno ono od čega mnogi bježe: U budućnosti, Bosna će postojati kao politička zajednica - bosanska nacija. A ta nacija nije ništa drugo nego zajednica svih njenih građana, bez obzira na porijeklo i religiju.

* * *

Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Ja mislim" su isključivo lični stavovi autora tekstova i moguće da ne odražavaju stavove redakcije portala Radiosarajevo.ba.

NAPOMENA O AUTORSKIM PRAVIMA:

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu".

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, isti dan kad je kolumna objavljena, može to isključivo uz pismeno odobrenje Redakcije portala Radiosarajevo.ba.

Nakon dozvole, dužan je kao izvor navesti portal Radiosarajevo.ba i, na najmanje jednom mjestu, objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti tek 24 sata nakon naše objave, uz dozvolu uredništva portala Radiosarajevo.ba, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (12)

/ Povezano

/ Najnovije