Savez kolumnista | Mehmed Agović: Ne gasite BHRT!
Upozorenje uposlenika BHRT kako će brzo biti prisiljeni da prestanu s radom, jer nemaju novca ni za plaćanje komunalnih računa, nadležne državne institucije, ali i najšira javnost u Bosni i Hercegovini (BiH) ne bi smjeli ignorisati.
Piše: Mehmed Agović, za Radiosarajevo.ba*
Ovaj put radnici Javnog RTV servisa BiH su zbog očajnih uslova u kojima rade izašli na ulicu i pod prozorima iza kojih sjede vladini zvaničnici upozorili na realnost njegovog gašenja.
Dubravko Barbarić za Radiosarajevo.ba: Želja nam je da se vratimo u Skenderiju, ali...
Ucjene i progoni
Višegodišnje kontinuirano gušenje BHRT nije slučajno. Nije ni posljedica ne znanja nosilaca vlasti o njegovoj potrebi i važnosti za demokratsko društvo. To je strategija njegovog ušutkivanja koju etnonacionalne oligarhije u vlasti u posljednje nepune dvije decenije dosljedno provode - od ucjena ne plaćanjem RTV takse navodnim etničkim interesima, progona kadrova do razbijanja sistema zajedničkog finansiranja tri javna emitera.
Ako Javni RTV servis BiH ne služi interesima čelnika vladajućih etnonacionalnih stranaka treba ga onesposobiti da obavlja svoju misiju i u interesu najšire javnosti propituje njihov rad, odgovornost i učinak za posao koji im je povjeren na izborima.
Iz vrha vlasti za sada nema konkretnog odgovora na zahtjev radnika BHRT-a da omogući stabilno finansiranje javnog medijskog servisa na nivou države kako ne bi stao s radom. Moguće je da će zbog izloženosti kritikama u javnosti rukovodstvu BHRT-a ponuditi neku kratkoročnu pomoć što ne može biti rješenje već njegovo odlaganje. Postojanje i funkcionisanje Javnog medijskog servisa vlast u BiH uporno tretira kao političko pitanje koje to nije.
Mehmed Agović o zabrani Al Jazeere: Svakom agresoru su problem profesionalni mediji
Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto ne libi se javno reći kako “novca ima, ali nema političke volje da se dodijeli BHRT-u… “. Kao odgovorna osoba u vrhu vlasti morala bi znati da je očuvanje funkcije javnog medijskog servisa u interesu građana obaveza države bez čega joj nema mjesta u EU, a ne pitanje njene političke volje.
U aktuelnim okolnostima označenim kao krajnje dramatičnim uopšte ne treba isključiti mogućnost privremenog zaustavljanje rada BHRT kao nužan korak u poticanju vlasti za njegovo cjelovito konsolidiranje. Gašenje Javnog RTV servisa, makar i 48 sati, bio bi slučaj bez presedana u evropskoj praksi i pretežak teret za tzv. proevropsku vlast u BiH. Njeni zvaničnici bi ovaj put na djelu morali pokazati prihvataju li evropske demokratske vrijednosti i standarde o medijskim slobodama i ulozi javnog medijskog servisa u društvu.
Ako ne žele BiH bez funkcionalnog javnog medijskog servisa moraju se javno obavezati da u kratkom roku, najkasnije do kraja godine, osiguraju stabilno finansiranje BHRT-a i u skladu s važećim zakonom resetiraju funkcionisanje Javnog RTV sistema BiH.
"Novinarstvo kao prvi nacrt historije": Istina je prva žrtva rata
Javni servis treba građanima
To bi trebalo da bude minimalni polazni zahtjev kojim se omogućava početak konsolidacije Javnog RTV servisa u BiH. Nakon toga moguće je u obaveznoj javnoj raspravi otvoriti i druga pitanja o javnom emitiranju u BiH u skladu sa važećim standardima i preporukama Evropske unije. Najvažnije među njima je kakav javni medijski servis treba građanima BiH, a koji bi radio u njihovom interesu? Jesu li BiH uopšte potrebna tri javna medijska servisa (koncipirana na matrici etnički podijeljene države) s odvojenim uređivačkim politikama i nepotrebno skupom proizvodnjom koju građani moraju plaćati? Ili bi, recimo, u interesu građana bio funkcionalniji i profesionalniji jedan ozbiljan, kredibilan Javni medijski servis na nivou države s nekoliko njegovih jakih regionalnih centara/studija u zemlji…
*Autor je novinar, dugogodišnji urednik i nekadašnji direktor BHRT, autor knjige "Televizija pod opsadom"
NAPOMENA O AUTORSKIM PRAVIMA:
Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu".
Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, isti dan kad je kolumna objavljena, može to isključivo uz pismeno odobrenje Redakcije portala Radiosarajevo.ba.
Nakon dozvole, dužan je kao izvor navesti portal Radiosarajevo.ba i, na najmanje jednom mjestu, objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.
Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti tek 24 sata nakon naše objave, uz dozvolu uredništva portala Radiosarajevo.ba, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
