"Novinarstvo kao prvi nacrt historije": Istina je prva žrtva rata

Panelom "Iskustvo ratnog izvještavanja iz BiH i regije" koji je moderirao Boro Kontić, osnivač i direktor Mediacentra Sarajevo, nastavljena je međunarodna konferencija "Novinarstvo kao prvi nacrt historije" (Mediji kao dokazi i novinari kao svjedoci pred Haškim tribunalom) koja se danas održava u Sarajevu.

Konferencija ima za cilj da rasvijetli nedovoljno istraženu ulogu novinara i novinskog materijala i korištenje medija kao dokaznih materijala pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ).

Suprostavili smo se istinom

Trending

Bećiragić nakon poraza od Hrvatske: "Razlika od 13 koševa ništa ne znači u ludnici u Skenderiji"

Memed Agović, poznati bh. novinar, ratni i poratni direktor RTV BiH prisjetio se prvih dana agresije na Bosnu i Hercegovinu, kadrovskog desetkovanja i rušenja RTV predajnika, te ubistva tehničara Barjama Zenunija na Vlašiću, naglasivši koliko je teško bilo raditi u tim okolnostima.

"Odlučili smo da je najbolje da govorimo istinu, da se istinom suprostavimo... Ali bilo je teško doći do istine. Grupa ljudi je nastojala raditi profesionalno. Jer i istina je i u ratnom novinarstvu je prioritet", rekao je Agović.

Mehmed Halilović, medijski ekspert, pravnik, dugogodišnji urednik i novinar, ratni izvještač sa Bliskog istoka, kazao je kako agresija na BiH nije bila njegov prvi rat jer je izvještavao tokom Iransko-iračkog rata. No, početak napada na BiH 1992. godine je, veli, bio drugačiji.

"Mi smo bili novinari, ali i akteri rata. Patili smo kao i ostali građane Sarajeva i BiH", naveo je.

Prisjetio se i kako prvi ubijeni novinar u BiH bio Kjašif Smajlović iz "Oslobođenja", te kako je taj sarajevski list bio prva žrtva. Opisao je način rada "Oslobođenja" tokom opsade glavnog grada naše zemlje.

"Takav način rada bio je osnov da novina izlazi svaki dan opsade, čak i onda kada je zgrada lista granatirana ili kada su se rušili tornjevi. Novina je bila nešto što je ohrabrivalo građane Sarajeva. Građani su imali hrabrosti da djeluju. Da mogu izaći kao pobjednici u ovom ratu", istakao je Halilović.

Poznati hrvatski novinar, nekadašnji autor u kultnom "Feral Tribuneu" i "Slobodnoj Dalmaciji", Drago Hedl, istakao je da organizator nije mogao naći bolji tajming s obzirom na dešavanja u Ukrajini i medijskog bombardovanja.

"Postoji izreka da kada počinje rat - prva žrtva je istina. Okusio na vlastitoj koži kako izgleda rat", rekao je Hedl, opisujući kako su njega i njegove kolega pripadnici Zbora narodne garde (ZENG) izbacili na ulicu s oružjem iz redakcije „Glasa Slavonije“, čiji je glavni urednik bio, jer nisu htjeli „slijediti ratne trube“.
Ukazao je na opasnosti propagande u ratu.

„Meni je bilo draže da se držim novinske profesije i da činjenice budu svetinja, a komentari slobodni“, dodao je novinar koji je izvještavao iz Osijeka, Slavonije i BiH, a njegovi tekstovi su i danas citirani u Hrvatskoj i regiji.

BiH i Ukrajina

Poznati bh. novinari i advokat Senad Pećanin prisjetio se svojeg iskustva u Press centru u Sarajevu kada je odbio da stane iza propagande koje su tadašnje vlasti nastojale plasirati u javnost. Zbog toga je u septembru 1992. godine ponovo pokrenuo magazin "Dani", te da se suočio i sa činjencom da mu je jedan službenik odbio izdati akreditacije za njegove novinare.

Pećanin je napravio i paralele između agresije na BiH i one na Ukrajinu.

"S ove distance s još većim divljenjem gledam na herojstvo branilaca BiH. Odnos snaga Ukrajine i Rusije je jednak odnosu BiH i bivše JNA. Ali, Ukrajina je u pet godina uložila osam milijard dolara u oružje. Svijet je BiH nametunuo embargo na oružje. Zamislite šta bi se sada desilo u Ukrajini da je njima uveden embargo! Vrijednost naoružanja svih branilaca Srebrenice je manja od jedne lansirne rampe i protivtenkovskh punjenja danas u Ukrajini. A preko 17 .000 lansirnih rampi i protivtenkovskih punjenja je stiglo u Ukrajinu!", rekao je Pećanin.

On je u tom kontekstu govorio da je "neutralnost nasilna simetrija koja nanosi štete profesionoalnom novinarstvu".

"Nema mjesta neutralnosti kada se radi o sukobu dobra i zla, sukobu zločinaca i branitelja. Neutralnost je nasilna, vještačka simetrija koja nabosi štete novinarstvu. Ali to ne daje pravo novinaru da falsificira činjenice. Moralni stav ne da pravo novinaru da flasificira činjenicu. Novinari nemaju pravo povećavaju broj žrtava, poginulih i ranjenih", naveo je.

Ali, spomenuo je primjer jednog novinara koji je po međunarodnim krugovima govorio da Bošnjaci jesu žrtva, ali da je masakr na Markalama namješten, te da on ne želi to objaviti jer su Bošnjaci žrtve!? Ipak, to ga, veli Pećanin, nije omelo da „moćne ljude u propagandu“.

"To je tačka gdje profesionalno novinarstvo pada ili ne. Bio bih spreman objaviti kada bi opostojali dokazi da odgovornosti za Marakale leže na sarajevskim vlastima. Kao što smo objavljivali tekstove o srpskim i hrvatskim žrtvama pa su nas nazivali čeničkim medijem ili kako već. Da bi Bakir Izetbegovićm (lider SDA) 23, 34 godine kasnije otišao na Kazane i to nazvao zločinom, uz čuveno balkansko, ali...Ljudi su stradali u Sarajeuv itd.", rekao je Pećanin, ponovivši da je profesionalizam najbolji princip.

Posebno nadahnuto izlaganje je imala Aida Čerkez, dugogodišnja novinarka američkog AP-a, koja je, zanimljivo, karijeru počela ka prevoditeljica i fikser za međznarodne medije.

"Ti govori istinu"

Detaljno govorila o izvještavnajima iz opkoljenog Sarajeva, uključujući i brojanje žrtava u sarajevskoj mrtvačici kako bi se prenijele tačne informacije.

"U mojim dilemama hoću li biti neutralna, jednom prilikom mi je Christiane Amanpour savjetovala: "Ti govori istinu". Ti ne trebaš da budeš neutralna, ti trebaš govoriti istinu. Kakva neutralnost?! Ovo je crno-bijeli rat. Onaj ko je neutralan, taj je saučesnik", rekla je, uz ostalo, Čerkez.

Opisujući svoje iskustvo istakla je kako je njezina velika želja bila da promijeni nešto i da svojim izvještavanjem zaustavi rat.

"Činilo mi se da se da se derem u uši gluhih ljudi", dodala je.

Direktor Medijacentra Boro Kontić prisjetio se svojeg isksutva sa RTV BiH tokom rata kada se spletom okolnosti u okolnostima nestašica struje ugasio agregat, a samim tim je prekinut i program.

„Kad je nestalo programa Radio BiH počeli su da zvone telefoni. Ti telefoni koji su zvonili on su otkrili šta su mediji, šta su njegovi slušaoci... Zato je važno donesete šta se dešava, to je vaš zadatak“, rekao je Kontić.

Vrijednost medija kao dokaza

Drugi panel se fokusirao na pitanje kako se mediji koriste na sudu i koja je vrijednost medija kao dokaz. Moderatorica ovog panela bila je ugledna bh. novinarka Duška Jurišić, direktorica Televizije Sarajevo.

Učesnici ovog panela bili su Rada Bejić Sremac iz Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove, historičar,prof.dr. Husnija Kamberović, advokatica Senka Nožica, Dragan Golubović iz Mediacentra i Miralem Smajlović iz SENCE-a.

Dragan Golubović je govorio o projektu MedijiKaoDokaz.ba. Naglasio je da je najmanje 31 novinar i novinarka koji su svjedočili pred Haškim tribunalom u slučajevima ratnih zločina počinjenih na prostoru bivše Jugoslavije tokom protekle dvije decenije su kroz svoje iskaze pred sudom potvrđivali davno napisane rečenice... Taj broj čini manje od jedan posto od ukupnog broja svjedoka pred Tribunalom. Sa odmakom od nekoliko godina, kroz projekt Mediacentra Sarajevo njih 14 su kroz dubinske polustrukturirane intervjue podijelili svoja iskustva, dileme i mišljenja o sudskim procesima. Naglasio je značaj svjedočenja novinara u postupcima pred Tribunalom.

Miralem Smajlović je govorio o šest digitalnih narativa, materijala koji objedinjuju najvažnije aspekte slučajeva poput Srebrnice, Ahmića i drugih, zaključno sa Sarajevom, te donose ključne dokaze.

Rada Bejić-Sremac naglasila je značaj novinara tokom suđenja u Hagu, kako kao svjedoka, tako i autora audio-vizuelnih sadržaja koji su korišteni kao dokazi. Ukazala je na značaj međunardonih reportera koji su prenijeli prve snimke iz logora u BiH, što je bilo ključno ne samo da reagira međunarodna zajednica, već i da bude osnovan Haški tribunal.

Prema Bejić-Sremac novinari preve prvi nacrt historije, a drugi nacrt su činjenice utvrđene pred Tribunalom, odnosno presude.

Senka Nožica, govoreći o svom isksutvu advokata pred Tribunalom rekla je da su snimci koje su pravili novinari ključno utjecale na međunarodnu javnost i osnivanje međunarodnih sudova.

"Doprinos medija u percepciji zločina bio je ključan", rekla je Nožica, dodajući da je rad novinara bio potkrijepljujući za brojne dokaze.

Historičar Husnija Kamberović rekao je da je važno razlikovati ono što su govorili svjedoci, što su medijski izvještaji, te da treba razlikovati činjenice od propagande. 

On smatra da su novinarska iskustva bila ključna za razumijevanje.