Savez kolumnista | Edin Subašić: Cijena ruske ljubavi - Srbija ostaje bez nafte, plina i saveznika!?
Još 1994. akademik Milorad Ekmečić je o ruskoj politici govorio: "Rusi će u jednom trenutku trgovati našom kožom. Moramo biti svesni da oni sviraju, a mi igramo." A Vučić danas o tome kaže: "Ako ne dobijemo licencu za NIS, neće biti nestašica samo nafte i derivata, biće ugroženo snabdevanje građana, zdravstvo, saobraćaj... celi život u Srbiji."
Piše: Edin Subašić, za Radiosarajevo.ba
Nova velika kriza koja trese Srbiju, izazvana američkim sankcijama i ruskom dominacijom u vlasništvu nad Naftnom industrijom Srbije (NIS) trenutak je da se Beograd zapita o cijeni "ruske ljubavi" i prirodi savezništva s Moskvom te da li su došli na naplatu sjedenje na dvije stolice i pogrešna politika decenijama unazad ?
Dubravko Barbarić za Radiosarajevo.ba: Želja nam je da se vratimo u Skenderiju, ali...
U osnovi aktuelne situacije je da Sjedinjene Američke Države (Ministarstvo finansija preko OFAC-a) nastoje izbaciti ruski kapital iz NIS-a i potisnuti Ruse sa balkanskog energetskog tržišta, dok Moskva, naravno, štiti svoj kapital. Pri tome Srbija nema nikakav manevarski prostor prema dvjema silama, niti više bilo kakvu naklonost Moskve.
U praksi, Rafinerija u Pančevu ima nafte još za ovaj vikend, troše se posljednje zalihe na održavanje toplog režima, ali je Srbija već u energetskoj krizi. Ne desi li se čudo, slijedi čitav domino efekat posljedica u raznim sferama društva.
Zabranjeno preuzimanje teksta bez pismenog odobrenja Redakcije portala Radiosarajevo.ba!
Moskva se na taj vjerovatni scenarij ne obazire tj. nigdje ni traga "vjekovnoj bratskoj ljubavi i savezništvu". Naprotiv, da po Srbiju stvar bude gora posljednjeg dana ove godine ističe i ugovor o isporuci ruskog plina Srbiji po povoljnoj cijeni, a koji Moskva nedavno nije željela produžiti?!
Energetski rat
Globalno, u pozadini srbijanske krize je energetski rat Istoka i Zapada u kojem zemlje Zapadnog Balkana nemaju skoro nikakav uticaj. Evidentna je američka (konačna) odlučnost i u vezi sa Južnom plinskom interkonekcijom u Bosni gdje je prije nekoliko dana, tokom samo jednog sastanka u Ambasadi SAD, vrlo rezulutno presječeno višegodišnje političko kalkuliranje federalnih čelnika.
Čeka se rasplet priče: Ko su 3 kandidata za kupovinu ruskog udjela u NIS-u?
Odnos prema Srbiji još je agresivniji - NIS je zvanično pod sankcijama od 9. oktobra i tad je prestao dotok sirove nafte Rafineriji Pančevo iz Jadranskog naftovoda (JANAF). Američki zahtjev je jednostavan - iz NIS-a se mora eliminirati ruski kapital! Pozicija Srbije je nemoguća jer su Rusi (Gasprom i Gasprom Njeft) većinski vlasnici 56,15 posto kapitala NIS-a.
Već duže vrijeme, još od otkrivanja prodaje srbijanske municije Ukrajini, vidljivo je hlađenje odnosa Moskve i licemjerstvo njihove politike prema Srbiji, posebno prema Vučiću. Naime, sada isplivava i da je potraga za kupcima ruskog dijela u NIS-u, čime je Vučić kratko smirivao javnost, bilo čisto rusko fingiranje.
"Ruski vlasnici uopšte nemaju namjeru da prodaju NIS, kao što nikada nisu ni imali," objavio je analitičar brokerske kuće IPOPEMA-Securities Vladan Pavlović za specijalizovani portal Energija Balkana.
Prinudna uprava ili nacionalizacija?
U dramatičnoj pressici u utorak predsjednik Aleksandar Vučić priznao je da zapravo on nema nikakvo rješenje osim ponovnih molbi - prema Rusima, da nađu kupca i prodaju udio NIS-a, i prema SAD, da im produže licencu i isporuku nafte, dok Rusi ne nađu kupca. Traži se novi rok od oko 50 dana, ali do kolapsa ih sada već dijele samo sati. Dakle, sve je u rukama SAD i Rusije, dok Srbija i Vučić lično imaju (po njega!) pogibeljnu i skoro nemoguću opciju - prinudnu upravu pa otkup ili nacionalizaciju ruskog udjela u NIS-u!
"Ako se ne nađe kupac za NIS, Beograd će uvesti svoju upravu nad tvrtkom koja je pod sankcijama," rekao je Aleksandar Vučić. "Mi nemamo izbora i nećemo da nacionalizujemo odmah, već da uvedemo svoju upravu i onda ćemo da ponudimo i da platimo najvišu moguću cenu ruskim prijateljima!"
Vučić pesimističan o pitanjima NIS-a: "Nema signala iz SAD-a"
Obzirom na Vučićevu poljuljanu međunarodnu poziciju i pritiske na njega lično, ekonomsku iscrpljenost Srbije, izostanak kapitalizacije resursa (litija) i geopolitička preslagivanja gdje Srbija gubi značaj, očito je da se ovdje radi o očajničkim potezima za opstanak na vlasti i kupovanju vremena. Ovaj pritisak još je ozbiljniji od višemjesečnih masovnih studentskih protesta, jer dolazi od dvije velesile. Tako da je pred njim, ako preživi ovu krizu, konačna odluka o političkom kursu Srbije - ka Istoku ili Zapadu. Kalkulacijama je kraj.
Domino efekat posljedica
Ne bude li do ponedjeljka rješenja, slijedi domino efekat posljedica. Prva će biti nestašica goriva, obzirom da NIS podmiruje 80 posto veleprodaje i 40 posto maloprodaje na 320 pumpi. Dakle, Srbija će ovisiti o inostranim dobavljačima i njihovim pumpama. Nadalje, znamo da nestašica goriva izaziva poremećaj u svim sferama društva - industriji, snabdijevanju, saobraćaju, zdravstvu, komunalijama... To će se i pojačati ako Vučić sa Rusijom ne riješi pitanje snabdijevanja plina nakon 31.decembra. Dakle, i taj adut Moskva može koristiti protiv Vučića, ako im zatreba.
Pod posebnom prismotrom OFAC-a je Narodna banka Srbije (NBS). Guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković potvrdila je da NBS upozorena iz Washingtona da bi se mogla naći pod sekundarnim sankcijama zbog saradnje sa sankcionisanim NIS-om. Stoga je za očekivati prekid platnog prometa NBS-a sa NIS-om čime bi bila blokirana isplata plata za 13.000 radnika NIS-a i sve transakcije kompanije. Njihove benzinske pumpe već ne primaju kartice tj. poslovne banke odbijaju transakcije, iako njima još nije zaprijećeno. No, Vučić je ovom pressicom već počeo pripremati javnost na nadolazeću krizu...
"Ako SAD odbiju produžiti licencu NIS-u, prete nam nestašice i biće ugroženo i funkcionisanje zdravstvenog sistema, ali mi smo se postarali da najmanje do 15. januara sve funkcioniše bez problema", rekao je Vučić dodavši da će slijedom sankcija biti ugrožena i opskrba građana putem trgovinskih lanaca. "Dakle, nije u pitanju samo nafta ili naftni derivati, već celi život u Srbiji. Kako ćete isplaćivati plate? Preko koje banke? Bezbroj problema", zaključio je Vučić.
Početak kraha
Vučićevi kritičari ukazuju na stratešku grešku kojom je 2008. godine Srbija uvedena u energetsku ovisnost od Moskve. Tadašnji predsjednici Dimitrij Medvedev i Boris Tadić potpisali su ugovor kojim je Srbija prodala NIS ruskoj državnoj kompaniji "Gaspromnjeft" za 400 miliona eura, iako je vrijednost NIS-a Deloitte Touche tada procijenjivao na 2,2 milijarde eura!? Tadić je tada, pravdajući prodaju u bescijenje, otkrio i političku pozadinu povlađivanja ruskim interesima...
Posljedica američkih sankcija NIS-u: Srbiji prijete i sekundarne sankcije
"Da nismo prodali NIS, gubitak koji bi država imala bi bio daleko veći i svih ovih godina bismo udisali kancerogena isparenja. Spoljnopolitička pozicija Srbije u tom trenutku je bila samo dodatni benefit takve odluke, ali svakako ne razlog," rekao je tada Tadić
A taj spoljno politički benefit Srbije podrazumijevao je ruski veto za prijem Kosova u Ujedinjene nacije, veto u UN na britansku rezoluciju o Srebrenici (2015.), povremeno lobiranje u tijelima EU da se Srbija i bh. entitet Republika Srpska zaštite od sankcija i omogućavanje Vučiću da u odnosima prema Evropi nastupa kao lider koji iza sebe ima partnersku podršku Rusije.
Danas vidimo da je vrijednost tih "benefita" vrlo relativna - Kosovo nije članica UN, ali ga je priznalo preko 100 članica; Rezoluciju o genocidu u Srebrenici ipak je (2024.) usvojila Generalna skupština UN; pozicija Srbije prema EU i SAD nikad nije bila lošija; podrška Moskve razotkrila se kao nemilosrdno ekononomsko izrabljivanje i korištenje Srbije kao instrumenta za pogađanje sa Zapadom.
Dakle, osim emotivnog razočarenja ruskim ponašanjem ispostavlja se da su svi strateški srpski interesi i ciljevi što su ih Rusi navodno štitili - propali. A popis štete još nije gotov...
Sada je pitanje šta će Zapad (SAD, EU) tražiti od Vučića po pitanju konačnog rješenja za Kosovo, odnosa prema entitetu RS u postdodikovoj eri, odnosa prema NATO-u...
Kad smo kod RS i Milorada Dodika, jasno je da je njegov uticaj na entitetsku politiku i dalje velik, bez obzira na eliminaciju sa funkcija. Nadalje, za razliku od Vučića, Dodik se odavno počeo nametati kao partner nove administracije SAD shvatajući da u Putinu neće imati zaštitnika kad kola krenu nizbrdo, što se i dogodilo. No, tek ćemo vidjeti do koje mjere je Zapad spreman politički eliminirati Dodika tj. šta je on uspio izlobirati za sebe.
Historija ruskih izdaja
Na koncu, Beograd se ne treba čuditi ruskoj oholosti. Historija srpsko - ruskih odnosa puna je poteza Moskve na štetu Srbije.
U vrijeme rata Carske Rusije protiv Osmanskog carstva Moskva je primorala Srbiju (1806.) , da nastavi borbu protiv Turaka, iako je ova bila na pragu mirovnog sporazuma. Zatim, tokom Krimskog rata (1853 -1856) Rusija ponovo nastoji uvući Srbiju u rat sa Turcima kako bi olakšali vlastitu situaciju. A onda (1878.) Rusija prilikom zaključenja Sanstefanskog mira teritorijalna osvajanja Srbije dodjeljuje Bugarskoj i tako se stvara "velika Bugarska." Tokom rata između Srbije i Bugarske (1885.) Rusija se stavlja na stranu Bugara, svojih novih balkanskih saveznika. U novijoj historiji, NATO bombardiranje RS (1995.) i Srbije (1999.) izvršeno je uz saglasnost Rusije i predsjednika Borisa Jeljcina (!)... itd.
Možda je najbolje taj odnos definirao srpski akademik Milorad Ekmečić koji je uoči puta srpske delegacije u Moskvu u februaru 1994. godine lamentirao:
"Rusi će u jednom trenutku trgovati našom kožom. Moramo biti svesni da oni sviraju, a mi igramo. Rusi nas nisu u odlučnim stvarima i trenucima iskreno podržavali. Oni ne žele da se u BiH i na Balkanu stvar brzo reši kako bi obezbedili razlog da se uvek petljaju. Drugo, njima ne treba jak takmac na Balkanu," rekao je tada Ekmečić, a danas to gledamo.
* * *
Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Ja mislim" su isključivo lični stavovi autora tekstova i moguće da ne odražavaju stavove redakcije portala Radiosarajevo.ba
NAPOMENA O AUTORSKIM PRAVIMA:
Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu".
Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, isti dan kad je kolumna objavljena, može to isključivo uz pismeno odobrenje Redakcije portala Radiosarajevo.ba.
Nakon dozvole, dužan je kao izvor navesti portal Radiosarajevo.ba i, na najmanje jednom mjestu, objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.
Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti tek 24 sata nakon naše objave, uz dozvolu uredništva portala Radiosarajevo.ba, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.