Kako izbjeći tragediju na rijeci ili jezeru? GSS i instruktor plivanja otkrivaju najčešće greške
Početak ljetne sezone i visoke temperature podrazumijevaju i veći broj građana na rijekama, jezerima i drugim prirodnim kupalištima širom Bosne i Hercegovine. Međutim, ovogodišnju sezonu obilježili su i tragični događaji i slučajevi pronalaska tijela u rijekama širom BiH, zbog čega raste i zabrinutost od opasnosti koje nose rijeke i jezera u našoj zemlji.
Tim povodom kontaktirali smo Gorsku službu spašavanja Kantona Sarajevo (GSS KS), a o najčešćim opasnostima, greškama kupača i načinima kako spriječiti tragedije za portal Radiosarajevo.ba govorio je i Tarik Fočo, magistar sporta i tjelesnog odgoja te instruktor plivanja.
Lažni osjećaj sigurnosti
Iz GSS-a Kantona Sarajevo ističu da od početka 2026. godine nisu imali akcije spašavanja, potrage niti izvlačenja tijela iz vode. Ipak, upozoravaju da dobar početak sezone ne smije stvoriti lažni osjećaj sigurnosti.
Odobreno: Ugostiteljski objekti u Starom Gradu mogu raditi do 5 sati ujutro na dan utakmice BiH-SAD
"Uprkos navedenom, ni mi, a ni građani, ne smijemo dopustiti da nas dobar početak sezone kupanja zavara i opusti do mjere da zaboravimo na sigurnost i sva pravila, a naročito na divljim i neuređenim kupalištima na kojima nije prisutna spasilačka služba", poručuju iz GSS-a.
Kako navode, zbog područja svoje odgovornosti, njihove intervencije uglavnom su vezane za rijeke na području Kantona Sarajevo.
Tragičan kraj potrage: GSS pronašao tijelo žene u rijeci
"Naše intervencije su najviše na rijekama i, nažalost, najčešće se radi o potragama i izvlačenju tijela stradalih. Rijeke u Kantonu Sarajevo ne mogu se pohvaliti javnim kupalištima, pa su uzroci nesreća uglavnom padovi u rijeku usljed saobraćajnih nesreća, nepažnje, loših vremenskih uslova i sličnih okolnosti."
Dodaju kako je ohrabrujuće to što broj intervencija nije veliki i da ne bilježe trend njihovog povećanja.
Greške mogu biti kobne
Iz GSS-a ističu da se, gledajući statistiku i broj kupača na domaćim rijekama i jezerima, može zaključiti da se većina građana ponaša odgovorno.
"Može se reći da naši građani uglavnom poštuju osnovna pravila. Ipak, za nas vrijedi pravilo nulte tolerancije i jedan nesretan slučaj je previše."
Naglašavaju da se tokom ljeta svakodnevno mogu vidjeti rizična ponašanja poput skakanja u hladnu vodu bez prethodne pripreme, konzumacije alkohola, nedovoljne hidratacije, plivanja na opasnim dijelovima rijeka te skokova s velikih visina koje izvode neiskusni plivači. Posebno upozoravaju da se utapanje može dogoditi i u veoma maloj dubini.
"Ako uzmete u obzir da je u određenim okolnostima dovoljno i 0,5 metara vode da se neko utopi, skoro svako jezero i rijeka mogu biti opasni uz neodgovorno ponašanje", govore iz GSS KS za portal Radiosarajevo.ba.
Rizična područja
Kao posebno rizične izdvajaju brze i hladne rijeke, vode s virovima, podvodnim stijenama, granjem i drugim preprekama. Njihova poruka građanima je jasna:
"Uživajte u ljetu i kupanju, ali nikad ne potcjenjujte snagu prirode i opasnosti koje rijeke i jezera nose, čak i za odlične plivače. U vodu nikad ne ulazite u alkoholisanom stanju", poručili su iz GSS KS.
Instruktor plivanja: Svako može biti u opasnosti
Instruktor plivanja Tarik Fočo smatra da su građani Bosne i Hercegovine uglavnom dobri plivači, posebno oni koji odrastaju uz rijeke i jezera, ali i da se ne može generalizirati jer, kako kaže, mnogo ljudi svih starosnih grupa traži trenere plivanja kako bi naučili osnovne tehnike plivanja i održavanja na vodi.
Naglašava da opasnost ne zavisi samo od plivačkih sposobnosti, već i od mjesta na kojem se pliva.
Užas kod Mostara: Pronađeno tijelo žene u jezeru
"Svaka osoba može biti u opasnosti, bilo da se radi o rijeci, jezeru, moru ili uređenom odnosno neuređenom kupalištu", upozorava Fočo u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba.
Fočo objašnjava da postoje unutrašnji i vanjski faktori rizika.
Među unutrašnjim izdvaja:
- ulazak u vodu pod utjecajem alkohola,
- nakon obilnog obroka,
- u stanju iscrpljenosti, dehidracije ili nakon dugog boravka na suncu.
Vanjske opasnosti su:
- riječna struja,
- hladna voda,
- mutna voda,
- virovi,
- slapovi,
- podvodne prepreke, kao i
- trave i alge uz obalu u koje se može zaplesti noga ili drugi dio tijela.
Šta učiniti ako vas uhvati grč?
Grčenje mišića jedan je od najčešćih razloga panike među plivačima, ali Fočo ističe da je upravo panika najveći neprijatelj.
"Ako dođe do grča, najvažnije je ne paničiti. Potrebno je zabaciti tijelo u ležeći položaj na leđima, održavati se rukama i nogom koju nije zahvatio grč, dok se zahvaćena noga lagano ispruža i pomjera u stranu dok grč ne prestane", pojašnjava instruktor plivanja.
Dodaje da se nakon toga može nastaviti plivanje ili održavanje na vodi, a kao preventivu preporučuje dovoljan unos tečnosti i magnezij glicinat zbog dobre apsorpcije.
Kako reagovati ako vas povuče riječna struja?
Fočo upozorava da je kod riječnih struja najvažnije ostati pribran. Savjetuje da plivač procijeni vodi li ga struja prema obali ili od nje.
"Ako struja nosi nizvodno u željenom pravcu, preporučuje da se tijelo postavi u ležeći položaj, ruke zaštite glavu, a noge ispruže prema naprijed kako bi prve ublažile eventualni udar u stijene ili druge prepreke.
Ako struja nosi od obale, potrebno je pokušati uhvatiti se za dostupnu prepreku ili se što prije približiti obali, jer plivanje direktno protiv jake struje brzo iscrpljuje organizam, izaziva paniku i može dovesti do šoka", pojašnjava.
Savjeti i preporuke građanima
Fočo naglašava da je prije ulaska u vodu potrebno upoznati teren, dubinu, bistrinu vode i moguće prepreke, a po mogućnosti uz pomoć osoba koje dobro poznaju to područje.
Ističe i da postoje različite tehnike održavanja na vodi, kako na leđima tako i na trbuhu, uz ili bez pomagala poput plutača, bova, guma, boca, madraca na napuhavanje ili čak prirodnih predmeta koji mogu pomoći u slučaju opasnosti.
Tragedija kod Prijedora: Mladić (29) se utopio u jezeru Blatnjak
Za kraj upućuje nekoliko ključnih preporuka svim građanima.
"Ne ulazite naglo u hladnu vodu. Ako ne poznajete rijeku ili jezero, prvo se upoznajte s terenom. Ne ulazite u vodu dehidrirani, umorni ili iscrpljeni od sunca. Prvo se rashladite u plićaku, unesite dovoljno tečnosti i tek tada plivajte dalje od obale."
Apel nesigurnim plivačima
Posebno apeluje na osobe koje nisu sigurni plivači.
"Nemojte precjenjivati svoje mogućnosti. Ako znate da niste dobar plivač ili imate određene strahove, nemojte sami ulaziti u duboku vodu. Bez obzira na plivačko iskustvo, uvijek je poželjno plivati u paru kako bi u slučaju potrebe neko mogao odmah pružiti pomoć ili pozvati spasioce", zaključuje Tarik Fočo, magistar sporta i tjelesnog odgoja u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba.
Dolaskom ljetnih mjeseci stručnjaci podsjećaju da su oprez, odgovorno ponašanje i poštivanje osnovnih sigurnosnih pravila najbolja zaštita od tragedija koje se, nažalost, iz godine u godinu ponavljaju na rijekama i jezerima širom Bosne i Hercegovine.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.