Palmer više nije američki predstavnik za izbornu reformu, poznato ko preuzima ulogu

Matthew Palmer, očito je svoju misiju američkog izaslanika za izbornu reformu u Bosni i Hercegovini neuspješno završio potkraj januara ove godine u našem lijepom Neumu.

Portalu Radiosarajevo.ba iz više izvora je potvrđeno da Palmer više neće biti američki predstavnik za reformi Izbornog zakona u BiH, ali je poznato ko bi u budućnosti mogao preuzeti tu ulogu.

“Novi američki ambasador u Sarajevu će preuzeti tu ulogu”, kazao je sagovornik portala Radiosarajevo.ba iz političkog života u Sarajevu.

Trending

Najave američkih sankcija Srbiji uznemirile i Plenkovića: Koliko bi one utjecale na tržište u BiH?

Karijerni diplomata

Dakle, Palmerovu ulogu preuzet će po svemu sudeći novi ambasador Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini Michael J. Murphy koji je akreditive predao 23. februara 2022. godine.

Ambasador Murphy profesionalni je diplomata, jedan od viših zvaničnika Ministarstva inostranih poslova u rangu ministra savjetnika. U periodu između 2006. i 2009. godine bio je šef Političkog odjela u Američkoj ambasadi u Sarajevu.

Prije stupanja na dužnost u Bosni i Hercegovini, ambasador Murphy bio je zamjenik pomoćnika državnog sekretara za Evropu i Evroaziju od juna 2018. do septembra 2021. godine, kada je bio zadužen za evropska sigurnosna pitanja što je uključivalo i odnose SAD sa NATO savezom i OSCE, te za arktička sigurnosna pitanja i bilateralne odnose SAD sa Danskom, Estonijom, Finskom, Islandom, Irskom, Latvijom, Litvanijom, Norveškom, Švedskom i Ujedinjenim Kraljevstvom.

Ambasador Murphy bio je, također, direktor Ureda za evropsku sigurnost i politička i vojna pitanja u Birou za Evropu i Evroaziju od 2017. do 2018. godine. U periodu od 2015. do 2017. bio je prodekan Fakulteta za liderstvo i menadžment pri Nacionalnom centru za obuku u vanjskim poslovima (Leadership and Management School at the National Foreign Affairs Training Center).

„Sarajevski vuk“

Posljednje godine diplomatskog rada Palemra, poznatog kao autora knjige „Sarajevski vuk“ obilježene su kontraverznim diplomatskim nastupima i izjavama. Takvi nastupi izazivali su sumnje, tim prije jer su odudarali od dosadašnje američke politike i interesa na Balkanu, ali i deklarativnih poruka administracije predsjednika Joea Bidena.
Kada u februaru 2020. godine Palmer, tadašnji specijalni izaslanik američkog državnog sekretara za Zapadni Balkan u intervjuu za „EU Observer“ nije isključio mogućnost "razmjene teritorija" između Srbije i Kosova, mnogi su na Balkanu ostali zatečeni takvim konceptom.

„Na stranama je da odrede parametre dijaloga“, reći će Palmer za briselski portal, upitan o planu razmjene teritorija između Beograda i Prištine, prenio je tada beogradski Danas.

On tada nije želio da odgovori na dodatna pitanja o tome „da li je pozicija SAD-a suprotna njemačkom stavu da bi dogovor Beograda i Prištine o razmjeni teritorija mogao da - destabilizira region“.
No, iako je ovaj odgovor izostao bilo je jasno da je ponovo pušten opasan virus, onaj koji ovdje nikada nije donio dobro.

"Velika pobjeda Srbije, Ameri promijenili politiku prema Kosovu", vrištao je tada naslov u Kuriru.

Bio je to povod da srbijanski mediji, prije svega oni bliski predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, s kojim je Palmer u mnogo navrata susretao, ponovo intenzivnije počnu pisati o „razgraničenjima na Balkanu“.

Nekako u isto vrijeme politika člana Predsjedništva BiH i lidera SNSD-a Milorada Dodika, jasno, debelo koordinirana sa Beogradom, ali i liderom HDZ-a BiH Draganom Čovićem („Dodik nije destabilizirajući faktor“) je potpuno „podivljala“, te pod krinkom 2mirnog razdruženja“ krenula u završni čin rušenja ustavno-pravnog poretka Bosne i Hercegovine.

Zbog svega navedenog intelektualna zajednica u Bosni i Hercegovini je otvoreno izražavala sumnje spram motiva i ciljeva Palmera.
"Podvala! Namjera američkog izaslanika da se u „reformu izbornog zakonodavstva“ uđe tako sto se neće dirati blokirajuće nadležnosti domova naroda, a uvešće se "legitimno predstavljanje naroda" je licemjerna i predstavlja kapitulaciju pred osovinom HDZ-SNSD. Odbiti!", napisao je poznati bh. advokat i novinar, Senad Pećanin.

Pritisci na Srajevo

Pećanin je na "kosovske scenarije" ukazao u povodu Palmerove zagrebačke izjave da "ako se ne može postići dogovor o domovima naroda", da se treba fokusirati na Predsjedništvo BiH.
Poznati autori Kurt Bassuener i Toby Vogel su, također, nastojali „razjasniti retrogradnu agendu koju će SAD i EU“ vodili u razgovorima s etnokratama iz BiH.

Upozoravali su da bi predloženi Izborni zakon „kojim se nastoje učiniti ustupci politici Dragana Čovića i HDZ-a BiH samo ojačao njegovog najvažnijeg saveznika Milorada Dodika, ali i utjecaj Rusije Vladimira Putina“. Moskva je, podsjetimo, upravo tih dana dala otvorenu podršku rješavanju "hrvatskog pitanja" u BiH na način kako to traži sam Čović. Bilo je to prije ruske agresije na Ukrajinu, pa mnogi nisu shvatali poruke poznatih autora.

„Plan EU-SAD za Bosnu rizikuje podrivanje novih sankcija i jačanje Putina", ukazivali su su.

Čak je i poznati njemački TAZ upozoravao da su „Eichorst i Palmer vršili pritiske u Sarajevu da se popusti nacionalistima”.

Izražavajući sumnje u cijeli proces Vijeće za demokratizaciju politike iz Berlina na koncu upozoravaloje na težnje birokrata EU da u ovom procesu izbjegnu bilo kakav parlamentarni nadzor u Briselu. Zašto?! Izbjegavanjem bilo kakvog potencijalnog "uplitanja" poslanika u pregovore sljedeće sedmice, po ovakvim mišljenjima, moglo bi usporiti ili zaustaviti njihov napredak.

Ostaje nada da novi američki i europski pregovarači u jasnijim okolnostima nakon početka ruske agresije na Ukrajinu mogu doći na pozicije koje jasnije drđavaju vrijednosti zapadnih liberalnih demokratija. Umjesto povlađivanja putinovskim politikama prijetnji i ucjena. Vidjeli smo kuda vode…