Je li Palmer stigao zbog "razmjene" i(li) "podjele" teritorija u BiH?

Kada u februaru 2020. godine Matthew Palmer, tadašnji specijalni izaslanik američkog državnog sekretara za Zapadni Balkan, a danas ključni američki čovjek za izbornu reformu u Bosni i Hercegovini, u intervjuu za "EU Observer" nije isključio mogućnost "razmjene teritorija" između Srbije i Kosova, mnogi su na Balkanu ostali zatečeni konceptom s kojim su počeli nastupati pojedini američki zvaničnici.

Piše: Faruk Vele

Naprosto, nije mirisalo na dobro.

Trending

Crkva u BiH bori se s iseljavanjem: Katolička zajednica upola manja

"Na stranama je da odrede parametre dijaloga", reći će Palmer za briselski portal, upitan o planu razmjene teritorija između Beograda i Prištine, prenio je tada beogradski Danas.

"Podjela Kosova – podjela Bosne"

On tada nije želio da odgovori na dodatna pitanja o tome "da li je pozicija SAD-a suprotna njemačkom stavu da bi dogovor Beograda i Prištine o razmjeni teritorija mogao da - destabilizira region".

No, iako je ovaj odgovor izostao bilo je jasno da je ponovo pušten opasan virus, onaj koji ovdje nikada nije donio dobro.

"Velika pobjeda Srbije, Ameri promijenili politiku prema Kosovu", vrištao je tada naslov u Kuriru.

Bio je to povod da srbijanski mediji, prije svega oni bliski predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, s kojim je Palmer u mnogo navrata susretao, ponovo intenzivnije počnu pisati o "razgraničenjima" na Balkanu.

"Dok predsjednici Kosova i Srbije, Hashim Thaçi, (prvi premijer i bivši predsjednik Kosova, op.a.) i Aleksandar Vučić, traže podršku EU za "razmjenu teritorije" između njihovih zemalja, treba imati na umu da razgovor o podjeli Kosova – jer, to je ustvari podjela – nije razgovor o podjeli Kosova, nego podjela Bosne i Hercegovine", upozoravao je 2018. u zagrebačkom Beharu dr. Emir Suljagić, današnji direktor Memorijalnog centra Srebrenica - Potočari.

"Kada kosovski presedan bude uspostavljen, i srpski i hrvatski nacionalisti će okrenuti pogled na Bosnu i Hercegovinu i njeno muslimansko stanovništvo. Drugim riječima, Bosna i Hercegovina i njeni muslimani se ubrzano kreću od Andaluzije na čekanju ka Andaluziji u nastanku", pisao je Suljagić.

Nešto kasnije beogradski "Nedjeljnik" objavit će analizu u kojoj će govoriti o dvije velike države na Balkanu – srpskoj i albanskoj, predlažući "mirno rješenje" i, praktično, kompenzaciju bh. entiteta RS za Kosovo. Kosovo bi se, po tom scenariju, našlo u sastavu "velike Albanije" pa ga zvanični Beograd, kao, neće morati priznati. Ali će tim "ustupkom Zapadu" Srbija steći pravo na polovicu Bosne...

Sve je tamo lijepo posloženo, pa i savjet da bi, eto, Federacija BiH bolje funkcionirala bez RS-a, jer "kantoni nemaju snagu entiteta".

Nekako u isto vrijeme politika člana Predsjedništva BiH i lidera SNSD-a Milorada Dodika, jasno, debelo koordinirana sa Beogradom, ali i liderom HDZ-a BiH Draganom Čovićem ("Dodik nije destabilizirajući faktor") je potpuno "podivljala", te pod krinkom "mirnog razdruženja" krenula u završni čin rušenja ustavno-pravnog poretka Bosne i Hercegovine.

Slučajno? Teško.

Palmerovi "danajski darovi"

Zbog svega navedenog intelektualna zajednica u Bosni i Hercegovini ovih dana otvoreno izražava sumnje spram motiva i ciljeva Matthewa Palmera koji će do 30. oktobra boraviti u našoj zemlji, te, kako je najavljeno, održati niz sastanak u Sarajevu. Zajedno s njim u glavni grad dolazi i direktorica Europske službe za vanjske poslove (EEAS) Angledina Eichrost.

"Podvala! Namjera američkog izaslanika da se u "reformu izbornog zakonodavstva" uđe tako sto se neće dirati blokirajuće nadležnosti domova naroda, a uvešće se "legitimno predstavljanje naroda" je licemjerna i predstavlja kapitulaciju pred osovinom HDZ-SNSD. Odbiti!", napisao je poznati bh. advokat i novinar, Senad Pećanin.

Pećanin je na "kosovske scenarije" ukazao u povodu Palmerove zagrebačke izjave da "ako se ne može postići dogovor o domovima naroda", da se treba fokusirati na Predsjedništvo BiH.

Ustuknuli pred Dodikom i Čovićem

Istovremeno, prof. dr. Edina Bećirević, profesorica Fakulteta za kiminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije, nekadašnja uspješna novinarka i autorica knjige "Na Drini genocid", ističe da je "ovo trijumf ruske politike kojoj je cilj da destabilizira Bosnu i Hercegovinu". 

"Dodikovo ponašanje je uvijek bilo koordinirano sa zvaničnom politikom Srbije, ali i Rusije. Prema posljednjim izjavama koje čujemo od ključnih igrača Kvinte u regionu, jasno je da su ustuknuli pred ucjenjivačkom politikom Milorada Dodika i Dragana Čovića. Ovo je trijumf ruske politike kojoj je cilj da destabilizira Bosnu i Hercegovinu, da je gurne prema daljnjoj etničkoj dezintegraciji, oslabi državne institucije. Nakon reformi koje najavljuje Kvinta Bosna i Hercegovina neće nikad postati članica Evropske unije", kazala je Bećirević za Al Jazeeru Balkans.

Ono što, kazala je, može povećati zabrinutost, onih koji se zalažu za mir i žele sačuvati državni suverenitet Bosne i Hercegovine jeste činjenica da su geostrateške prilike na zapadnom Balkanu takve da će međunarodna zajednica tolerirati "Dodikovo ponašanje" i pristati na scenarij podjele zemlje.

Zamka leži u tome, pojašnjava Bećirević, što pristajanjem na neke političke koncepte SAD i EU sada stoje na istim političkim stajalištima kao i Rusija.

"Amerika i Evropa su umorne od Bosne i Hercegovine i prihvatanjem principa 'legitimnog predstavljanja naroda' žele na brzinu riješiti problem. Neobično je što ih ne brine da praktično sad i oni zagovaraju sve ono što je bila ruska vizija Bosne i Hercegovine", upozorila je Bećirević.

Ne sanjajte snove...

I Suljagić, koji je prije tri-četiri godine ukazivao na paralele "razmjene teritorija" na Kosovu sa Bosnom, s ogorčenjem je jučer komentirao Palemerove poteze:

"Polazna tačka međunarodnog posredovanja počevši od 1992. godine bila je i jeste pritisak na Sarajevo da prihvati sve zahtjeve zastupnika Zagreba i Beograda u Bosni i Hercegovini. U tom smislu Matthew Palmer ide stopama Josea Cutileira, Davida Owena itd", ističe Suljagić, čije stavove bi, kao i mišljenje ljudi poput Pećanina, Bećirević i drugih odgovorna američka i europska administracija morala uvažavati.

I, tako...

"Ne sanjajte snove, ne sanjajte da će Zapad doći da riješi ovaj problem", govorio je osioni lord David Owen prije genocida u Srebrenici.

Vrijeme je da probosanske snage "prestanu sanjati snove" i očekivati "da će Zapad doći da riješi" naš problem.

Na koncu, kako nas ovih dana podsjeti i Senad Pećanin, u obraćanju naciji nakon odluke o povlačenju američke vojske iz Afganistana, ključna rečenica američkog predsjednika Joea Bidena je bila "da se ne mogu Amerikanci boriti za Afganistan kada se Afganistanci nisu htjeli boriti za svoju zemlju".

Jedino sigurno rješenje za Bosnu i Hercegovinu jeste državnička i odgovorna (a ne kalkulantska i izdajnička) bosanska politika koja će i domaćim i međunarodnim faktorima pokazati da je dovoljno mudra, ali i dovoljno odlučna da svemu u prkos, pa nama samima - sačuvati jedninu nam domovinu!