Održano predavanje u čast Zdravku Grebi: Sonja Biserko direktno o 'Srpskom svetu'

Fondacija Centar za javno pravo organizirala je predavanje s diskusijom iz serije memorijalnih predavanja posvećenih prof. dr. Zdravku Grebi i najavili narednu panel diskusiju za mart. 

Prof. dr. Edin Šarčević je u uvodnom izlaganju podsjetio sve da je prof. dr. Zdravko Grebo bio angažirani političar, mirotvorac i njegov angažman ne može se svesti na samu jednu činjenicu i komponentu.

Cilj serije predavanja jeste podsjetiti na Grebin akademski, socijalni i politički angažman. Praktično djelovanje profesora Grebe je u bivšoj Jugoslaviji imalo konture sistematskog rada na razvoju pravednog društva.

Trending

Fotografije koje ćemo pamtiti: Događaji koji su obilježili 2024. kroz objektiv naših fotoreportera

Za vrijeme rata i u postratnom periodu bio je „živa institucija“ koja je od univerziteta do ulice branila kulturu pred barbarstvom, poziciju čovjeka pred svim formama kolektivističkog nasilja i vrijednost racionalnog prava pred voluntarizmom.

Predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko predavanje o temi „Srpski svet“ započela je riječima o pokojnom profesoru Grebi:

"Profesora Grebu sam sretala za vrijeme rata i poslije rata u Sarajevu, on zasigurno zavređuje da se o njemu govori".

Osvrnula se na temu predavanja i postavila retorsko pitanje zašto je važno govoriti o "Srspkom svetu". 

S obzirom na temu i činjenice koje je iznijela Sonja Biserko, došlo je do ometanja online predavanja pojedinih korisnika koji su pokušali pristupiti predavanju pod lažnim imenima puštajući zvukove, kako bi se isto onemogućilo. No nakon kraćeg prekida, predavanje je nastavljeno.

"O 'srpskom svetu', važno je govoriti zato što srpski nacionalisti nisu odustali od svojih pretenzija, ponovo se počinju baviti svojim intencijama. Ovdje konkretno mislim na Republiku Srpsku", kazala je Biserko i podsjetila sve na historijske činjenice koje su se prije dešavale. 

Naglašava samit koji je održan 2003. godine i taj period do 2012. upostavljaju se planovi kako bi se Srbija kretala prema članstvu u EU i kako bi se realizirala njena strategija dolaskom naprednjaka na vlast. 

"Već 2011. i 2012. godine može se reći da je bilo progresa u odnosima BiH i Srbije, no nakon toga, Beograd se okreće Budimpšti, EU, Zapadu, okreće se jednoj novoj snazi koje osporavaju vrijednosti koje su uspostavljene na Balkanu", mišljenja je Biserko.

Srpski stratezi stalno promovišu tezu da bi trebali biti agresivniji u svojim pretenzijama, naglašava Biserko i ističe da je to posebno u odnosima Crne Gore, srpske pravoslavne crkve...

"Jako je puno stvari poništeno, ne znam kako će se dalje stvari dešavati na području Crne Gore. Što se tiče Bosne i Hercegovine, oni smatraju da Federacija nema potencijala, da je BiH nemoguća država i da je pitanje dana kada će se uništiti i da je ona glavno strateško mjesto, a da je glavni cilj na ovom području entitet RS", pojašnjava Biserko aktuelna dešavanja i pretenzije koje su očigledne. 

Naglasila je tezu da je Srbija odmakla u realizaciji svoje ideje. " Cilj Srbije je da bude glavna na Balkanu i da se pita za sve. Cilj Beograda je uvijek bio da uspostavi odnos sa Tiranom kako bi imala utjecaj na Kosovu, no ne ide kako se zamislilo", navodi između ostalog Biserko. 

• Kazala je kako smo svi u jednoj velikoj neizvjesnoti kako će stanje dalje da se realizira. "Veliko je pitanje kako će se Srbija ponašati u ovim okolnostima, da li će se opredjeljiti za Zapadnu varijantu, jer historijski to nikad nije uradila, imamo suštinski duboko podijeljeno društvo, a s druge strane imamo i pretenzije i prema EU koja rješava neka pitanja. Ostaje da vidimo i aprilske izbore i šta nakon toga, kakav će biti omjer snaga, ističe Biserko i tvrdi kako nema alternative ni među mladim ljudima koji će staviti tačku na Srpski svijet i projekt 90-tih godina.

Naglasila je i kako postoji projekt otvoreni Balkan koji za sada nema podršku, jer nije definisan, nema precizan stav, za svoj period Angela Merkel je bila protiv toga.  Ono što je očigledna činjenica jeste podrška Rusije Srbiji i odnos koji sama Srbija njeguje.

• "Srbija ne može da se uredi kao normalna država sve dok se ne riješe pitanja koja jesu, pitanje Balkana i pitanje je kada će to moći", naglasila je Biserko.

U kratkom rezimeu predavanja Sonje Biserko ističe se:

Srbija nije prihvatila poraz u ratovima devedesetih i gubitak teritorija na koje još uvijek pretendira. Kako su se međunarodne okolnosti nakon devedesetih značajno menjale – od dominacije SAD do urušavanja međunarodnog poretka i njegovih vrednosti – srpske elite takoreći nesmetano sistematski i sveobuhvatno pripremaju teren za integraciju srpskog naroda drugim sredstvima. Prvi važan dokument koji je usvojila skupština Srbije je Strategija očuvanja i jačanja odnosa matične države i dijaspore i matične države i Srba u region (2011), pre svega Srba u regionu.

Drugi dokument je Povelja o srpskom kulturnom prostoru (2019) sličan onom ruskom iz 2007 kada je osnovan državni fond Ruski svijet. Nije prvi put da se prekogranično kulturno jedinstvo završava separatizmom (Gruzija i Ukrajina) u skladu sa tradicionalnim aspiracijama.

„Srpski svet“ se kao termin javlja 2013. godine i taj koncept ima i podršku određenih međunarodnih krugova (suverenisti, autoritarci) čak i u okviru EU. Geopolitički vakuum koji je Jugoslavija kao „jedinstven faktor ravnoteže“ ostavila iza sebe još uvek nije izbalansiran i upravo u tom vakumu Srbija pokušava da indukuje rekompoziciju Balkana i realizuje dominantnu poziciju u regionu čime ga konstantno destabilizuje. U tome ima podršku svih elita uključujući i znatni deo civilnog sektora.

To se posebno očitovalo u odnosu prema Kosovu kada je tokom tzv. unutrašnjeg dijaloga većina zauzela stav da Kosovo treba da ostane zamrznuti konflikt u očekivanju pogodnog trenutka za njegovu podelu. Rusko nastojanje da se nametne kao ravnopravni partner SAD-u zaoštrilo je krizu na Balkanu i do kraja iskristalisalo teritorijalne aspiracije Srbije.