Neosvojiva jajačka tvrđava: Najuočljivija i najimpozantnija građevina

Radiosarajevo.ba
Neosvojiva jajačka tvrđava: Najuočljivija i najimpozantnija građevina
Stari grad, ili tvrđava, najuočljivija i najimpozantnija je jajačka građevina čija je izgradnja označila nastanak grada Jajca.

Ona je još uvijek zanimljiva našim historičarima zbog tragova građevine koja je postojala na ovom mjestu prije nego je tvrđava, kakvu danas vidimo i poznajemo, izgrađena i kakva je do danas ostala većim dijelom.

Na to ukazuju zidani kamen i sedra koji se razlikuju na donjim slojevima tvrđave, odnosno na njenom temelju, piše Jajce.ba.

Tvrđava u Jajcu često je u prošlosti spominjanja kao "neosvojiva".

Zbog svoje masivnost, bedema (odbrambeni zidova), pitke vode na samom vrhu, čak i običnom posjetiocu može se činiti neosvojiva.

Jedan od bedema onaj zapadni seže do Plive, a sjeverni do Vrbasa, Pliva i Vrbas su bile prirodne neprohodne granice, zbog toga je u prošlosti morala biti osvojena na prevare. Mnoge su legende vezane za osvajanje ove tvrđave. Takvu jednu legendu piše i putopisac Athanasio Goorgiceo, u 17. stoljeću.

Kazivanje o zauzimanju Jajca, na prevaru, bilježi putopisac Athanasio Goorgiceo iz 17. stoljeća, a legendi vjeruje budući da se iz njegovog opisa vidi koliko je zadivljen strateškim položajem i snagom, bedem, kula i bastiona.

On kaže:

"Grad je prema rijeci bio tako udešen, da ovdje nije bilo moguće ni jurišati ni opsjedati ga, a nema ni zgodnog mjesta, gdje bi se mogao tabor smjestiti. Pa da je to i moguće, slabo bi to gradu naškodilo, jer je on na tolikoj uzvisini i na tako tvrdom temelju sazidan. Zato imadu i kršćani koji su ovdje stanovali ovu tradiciju, po kojoj ga Turčin, šezdeset godina poslije svih drugih gradova, nije osvojio silom, nego varkom."

Naime, prema legendi koju bilježi Jajce su Turci osvojili prevarom. Praveći se da odustaju od opsade, oni su ostavili pred gradom kužnu odjeću, koju su stanovnici Jajca uzeli zbog plijena, te tako unijeli zarazu unutar tvrđave. Grad je zbog kuge u najkraće vrijeme skroz opustio, a Turci ga osvojiše "ne potegav ni mača".

Treba napomenuti da su brojni važni detalji unutar grada nestali ili uništeni te bi onim najvećim zaljubljenicima trebalo dati podršku da barem po sačuvanim i poznatim opisima ponovo grade i vraćaju gradu ono što su mu bure prošlosti i ljudskog nemara oteli.

"Događaj koji je prethodio gradnji tvrđave je vrijeme kada je mađarski kralj Ljudevit odlučio da 'provali u Bosnu' 1363. godine. Ispod grada Sokola (mjesto 7 km udaljeno od Serića prema Gerzovu), kralj je pošao iza 10. jula, a na 19. juli bijaše već u Virovitici u Slavoniji. Glavna zasluga što je Ugarska (Mađarska) vojska prisiljena na povratak, ide vojvodu Vukca Hrvatinića, oca osnivača grada Jajca, hercega Hrvoje, a kralj ga za to baš kraljevski nagradio. Na 2. augusta 1366. izdade mu, naime, Tvrtko listinu pod Prozorom u Rami kojom mu daruje isti grad Sokol u Plivi a njime i svu Plivsku župu u plemenito, jer mu je u ono doba, kada stiže kralj 'Lauš' pod Sokol u Plivi vjerno poslužio." (Dr. Ćiro Truhelka, Kraljevski grad Jajce, Sarajevo 1904. godine)

"Vrlo je važno ustanoviti (ovom događaju) ko su sve 'svedoci dobri Bosnane': knez Vlaj Dobrojević zatim kaznac Sanko, župan Crnug, župan Brajko Pribinić, tepčija Vučina, knez Vlatko Obrinović, tepčija Milat, njegovi činovnici-trojica dvorjanici, a četvorica knezovi ili župani iz bosanskih zemalja". (Nada Klajić, Srednjovjekovna Bosna, Zagreb 1994. god.)

Kasnije će Vukcov sin Hrvoje odabrati iz strateških razloga Jajce mjesto na kome će graditi tvrđavu čime će ovo područje dobiti veliki značaj ne samo za ovo područje već i značaj same države Bosne. Jajce kasnije postaje kraljevski grad!

"U unutrašnjosti tvrđave sačuvana je turska barutana, sagrađena u 17. vijeku, vrlo zanimljiva zgrada po svojoj arhitekturi. Do barutane (džebhane), na južnoj strani, uzdiže se poveći bastion na kome je još za vrijeme austrougarske okupacije postavljena sirena (prvo ručna a kasnije električna za uzbunu). U tvrđavu se ulazilo sa južne strane koju su izgradili Mađari. Uz ovu nalazi se i stara bosanska kapija sa kraljevim grbom. U unutrašnjosti se nalazi rezervoar gradskog vodovoda, koji je izgrađen još za vrijeme Austro-Ugarske (Austrijske i Mađarske) i koji je bio u upotrebi između dva svjetska rata. Tu se nalazi i jedan bunar iz kojeg su se vojničke posade snabdijevale vodom. Za vrijeme stare Jugoslavije (Kraljevine Jugoslavije), tvrđava je uvijek bila zaključana i nalazila se pod nadzorom Gradskog načelstva. Mnogi su je turisti posjećivali. Opštinski službenik Ibro Bibić je izvjesno vrijeme obavljao i dužnost gradskog vodiča. Tvrđava nije služila samo za posjete domaćih i stranih turista. U njoj su se ljeti često priređivale razne priredbe i teferiči. Godišnje zabave vatrogasaca bile su najposjećenije, jer su oni imali dobru limenu glazbu koju je narod najradije slušao.“

(Hazim Eminefendić, Jajce 1878-1941, Jajce 1989. god.)

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije