Zabava / U regiji zaluđeni kvizovima, na bh. televizijama izbačeni iz programskih shema

03. 12. 2017. u 08:00:00 S. H.

Shares: 510

Na programima javnog servisa, ali i većini drugih televizijskih kuća u Bosni i Hercegovini, odavno nema kvizova.

Televizijske kamere uperene su u učesnike reality programa koji pokazuju svoje vještine i nevještine, umjesto u obrazovane, vrijedne i uporne pojedince koji se žele nadmetati u znanju, a pritom se i zabaviti, eventualno nešto i zaraditi.

Vladajućim strukturama nisu potrebni takvi obrazovani pojedinci, jer je lakše manipulirati onima koji ne vladaju osnovnim saznanjima, o čemu je pisao i jedan od najutjecajnijih svjetskih intelektualaca Noam Chomsky u svom radu o deset strategija manipulacije putem medija.

Javnost treba podsticati u prihvatanju prosječnosti. Potrebno je ubijediti ljude da je (in, u modi), poželjno biti glup, vulgaran i neuk. Istovremeno treba izazivati otpor prema kulturi i nauci, pisao je Chomsky.

Dok u regiji postaje sve popularniji trend kvizova koji dolazi sa zapada, u BiH o tome nema ni govora.

Gledaoci u BiH su ipak željni takvog sadržaja, o čemu govori i velika popularnost kviza "Potjera", inačice britanskog kviza "The Chase", koji se emitira na HRT-u u večernjim satima.

"'Potjera' ima veliku gledanost, naročito u BiH. Emitirat će se cijelu sezonu, a ako ovako nastavi sa popularnošću, ne sumnjam da će se nastaviti i iduće godine", rekao je za Radiosarajevo.ba glumac, voditeljii sada već kvizaška legenda regiona Tarik Filipović.

U "Potjeri" četiri takmičara odgovaraju na pitanja općeg znanja i istovremeno grade taktiku koja će ih dovesti do finalnog kruga. Međutim, na putu im stoji Lovac. To je neuobičajeni protivnik koji u uzbudljivoj igri znanja i brzine želi takmičare izbaciti iz igre i onemogućiti ih da osvoje desetke hiljada kuna.

U razgovoru za naš portal Filipović je podsjetio i na nekadašnju popularnost Kviskoteke čiji je idejni osnivač Lazo Goluža.

"Zna se šta je Kviskoteka značila u ono vrijeme. Ljudi su ga stvarno voljela gledati i testirati svoje znanje", rekao je Filipović koji više od decenije vodi kvizove na hrvatskom javnom servisu. Proslavio se je popularnim kvizom "Tko želi biti milijunaš".

Kaže da ako ne bude nastavio voditi kvizove, sigurno će ih nastaviti gledati.

Za Hrvatsku kaže da je posebna zemlja u kojoj ima dosta kvizaša.

"Ja ih nagovaram da osnuju stranku. Imaju dobru energiju i znanje, i lijepo bi bilo čuti njihovo kolektivno mišljenje o nečemu", našalio se Tarik.

Pub kvizovi, čija je forma razvijena i izrazito popularna u Velikoj Britaniji, su u Hrvatskoj kolektivni pokret kojeg smatra fenomenalnim. 

„Kad se ljudi već druže po kafanicama, neko se je prihvatio posla i napravio super stvar. Testiraš svoje znanje, naučiš nešto i družiš se sa drugim ljudima. Ako privuče mlađi vid populacije kroz godine, to je stvarno super. Trebalo bi to brendirati na neki način...“, rekao je Tarik.

I u nekoliko pubova u Sarajevu održavaju se kvizovi poput The Brew Puba, te kafića Libertad.

Broj kvizaša se, kaže, stalno povećava. Navodi kako se prijavi i dosta istih takmičara, ali se i neki novi odvaže da se prijave.

„Već se znaju neka nova lica, zna se ko ti dolazi. Žao mi je što smo ostali bez Mirka Miočića, bio je sinonim za kviz cijele regije“, prokomentirao je Filipović.

Kviz smatra i navikom gledalaca u večernjem terminu.

Bez kviza se može, ali bi bilo glupo da ga nema. Edukativno je i dobro, a i ljudi vole da neko uspije, osvoji novce, da ih neko ohrabri. I ja to volim i to uopće nije nevažno, posebno u ovakvoj ekonomskoj situaciji. Ali se i svi zabave", rekao je.

Kvizaši koji se prijavljuju na „Potjeru“ često idu na takmičenja, kao i lovci, a na kviz se prijavljuju ljudi iz cijele Hrvatske – iz Dalmacije, Dubrovnika, Istre, Požege, a dolaze često i iz malih mjesta.

„Mislim da nema kutka gdje se ne igraju pub kvizovi“, rekao nam je Tarik.

Za vođenje kviza se ne priprema, već sve improvizira.

„Tu mogu ubaciti i humor što je moj način života“, rekao je Tarik navodeći kako podrške kvizu ne nedostaje, ukoliko neki kviz treba prestati sa radom, smišlja se novi.

„Potjera igra ovu sezonu, a ako ovako nastavi sa popularnošću najvjerovatnije i sljedeću“, prokomentirao je.

Pored "Potjere" koja se na HRT-u emitira svaki radni dan od ponedjeljka do četvrtka u 18:00 sati, prikazuje se i kviz "Šifra" četvrtkom i nedjeljom.

"Potjera" se emitira i na Radio-televiziji Srbije svakog ponedjeljka u 21:00 sati, a vodi je Jovan Memedović, a na RTS-u se prikazuje i popularna "Slagalica".

Tokom protekle decenije kvizovi su bile najgledanije emisije na javnom bh. servisu.

Jedan od njih je bio i "Šta je, tu je" koji se prikazivao u serijalima od 13 do 40 epizode, a kojeg su vodile Segmedina Srna, te Alma Abdagić.

Na Mreži plus nekada se emitirao i kviz "Upitnik" kojeg je vodio poznati glumački dvojac Enis Bešlagić i Milan Pavlović. Prije nekoliko godina postojao je plan da se ponovo počne sa emitiranjem ovog kviza na Federalnoj televiziji i Radio-televiziji Republike Srpske, ali su ga pred samo emitiranje opstruirali čelni ljudi BHRT-a.

Dalibor Tešić iz Šipova pokušava da u Bosnu i Hercegovinu dovede kvizing takmičenja, ali i da u dogovoru s drugim zaljubljenicima u kvizove osnuje državni kviz savez kakav postoji i u susjednoj Hrvatskoj.

Prošle godine organizirao je prvo kvizing takmičenje u BiH prema pravilima Svjetske kviz asocijacije, u sklopu jedne manifestacije u mjestu Pljeva kod Šipova.

Osim toga, planira i "ozbiljnije okupljanje", prvo profesionalno regionalno takmičenje u kvizingu koje bi trebalo da se održi na području općina Šipovo i Jajce. Interes za dolazak na ovakvo takmičenje, prema riječima Tešića, već su iskazali neki od lovaca kviza "Potjera" iz Srbije i Hrvatske, kao i pobjednici "Kviskoteke", "Slagalice" i drugih kvizova, kao i učesnici svjetskih prvenstava i prve kvizaške olimpijade održane u novembru 2016. u Atini. Ipak, najveći problem za organizaciju ovakvog takmičenja su finansije, odnosno pronalazak sponzora, a iako je već dobio obećanje o podršci iz Općine Jajce, Tešić i dalje čeka podršku Šipova.

Da bi mu odlazak na takmičenja postao moguć zatražio je državljanstvo Srbije, gdje je učestvovao u kvizu "Slagalica", a u prethodne tri godine učestvovao je i u Svjetskim prvenstvima i masters turnirima u Srbiji.

Govoreći u situaciji u BiH kazao je da kod nas ima oko 50 osoba izuzetno zaintersovanih za kvizing.

Izrazio je žaljenje što u BiH godinama nema televizijskih kvizova, jer su svi pokušaji privatnih televizija da organiziraju kvizove trajali kratko i prošli bez uspjeha.

Iz BHRT-a nisu odgovorili na naš upit o tome da li postoji ideja da se u program javnog servisa ponovo uvedu kvizovi niti smo dobili objašnjenje zbog čega su se prestali emitirati.

KOMENTARI (3)