Promovisana fotomonografija Ahmeta Bajrića "Srebrenički put pakla 1995-2015"

Neupitno je, kako je rečeno, da će fotografije rođenog Zvorničanina, biti korištene i za 30 i 40 godina s ciljem istraživanja razmjere zločina genocida počinjenog u julu 1995. godine na širem području Podrinja.

Historija je odredila da upravo Bajrić jedini fotografiše izlazak kolone preživjelih Podrinjaca na području Nezuka kod Sapne.

"To je bio prvi proboj i te fotografije nema niko osim mene. Objavljene su u svim svjetskim novinama. Ukupan sadržaj fotomonografije sakupljao sam posljednjih 20 godina", izjavio je Bajrić.

Najupečatljivije fotografije za njega su, kaže, one koje prikazuju hiljade srebreničkih mališana, koji su ostali bez očeva, a mnogi i bez majki. To je bio njihov put u nepoznato s kompletnom imovinom u zavežljaju na leđima.

"Na jednoj od takvih fotografija je djevojčica koja u naručju drži brata. Ostali su bez oca i majke. Ona je danas udata žena i živi u Sarajevu, a brat se nastanio u Australiji. Tek pri nedavnom susretu vidjela je tu sliku, na kojoj do tada nije znala da je to ona", ispričao je Bajrić.

Promociji je prisustvovala i predsjednica Udruženja "Majke Srebrenice" Munira Subašić, koja je naglasila da će zahvaljujući Bajriću mlađe generacije imati najveće fotografsko svjedočanstvo o genocidu u Srebrenici i to kao opomenu da se nikada i nikome ne ponovi.

"Hoćemo da ostavimo historiju djeci da bi mogla ispitivati. Ove slike zaista govore više od riječi", kazala je Subašić, dodajući da je u kontekstu negiranja genocida još veća važnost fotomonografije Ahmeta Bajrića.

U njoj su zabilježene sve kolektivne dženaze u Potočarima, otkopavanje najvećih grobnica, protesti žena Srebrenice u Tuzli, dolazak stranih i domaćih zvaničnika u potočarsko mezarje, kao i proces povratka Srebreničana.

Zato je Bajrić, rečeno je na večerašnjoj promociji, jedan od onih plemenitih ljudi koji su svojim djelima mnogo učinili da se sazna istina o stradanju bošnjačkog naroda Podrinja i da se genocid institucionalno potvrdi i adekvatno tretira.

Iako su i mnogi preživjeli članovi porodica prikupili fotografije ubijenih u genocidu i načinili arhivu, sakupljeno je za 20 godina tek četvrtina, oko 1.600 od 8.372 fotografija žrtava genocida počinjenog u Srebrenici. Razlog tome je u činjenici da su mnogim porodicama ubijeni svi članovi, raseljeni širom svijeta ili im je uništena imovina. Na posljednjim stranicama promovisane fotomonografije prikupljene su fotografije i popis imena žrtava genocida.