Je li bojkot u BiH uspio? Ekonomski stručnjak tvrdi: Podaci Porezne uprave FBiH su 'sirovi'
Ekonomski stručnjak Admir Čavalić komentirao je za portal Radiosarajevo.ba podatke Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine o prometu na dan bojkota, 31. januara, koji su pokazali da je promet tog dana bio veći nego prethodnih dana. Prema njegovim riječima, ovakvi podaci ne mogu poslužiti kao osnov za donošenje zaključaka o uspjehu ili neuspjehu bojkota.
"Niti možemo tvrditi da je bojkot uspio niti da nije uspio", ističe Čavalić i objašnjava da podaci Porezne uprave ne omogućavaju jasnu analizu jer prate i poslovnu potrošnju, ali i finalnu potrošnju, a nisu precizirani vremenski okviri tih podataka.
"Ovi podaci su sirovi i potrebno je izvršiti njihovu klasifikaciju kako bi se izvukli relevantni zaključci", dodaje on.
Stravična nesreća u Americi: Slovenski skijaš izletio sa staze pa ostao nepomično ležati
Čavalić napominje da analize trebaju obuhvatiti specifične podatke o prometu velikih trgovačkih lanaca, koji bi mogli pružiti realniju sliku situacije.
Ističe da je on pregledao rezultate za opštine i gradove za nekoliko dana.
Porezna uprava FBiH tvrdi: Na dan bojkota potrošeno više novca nego prethodnih dana
"Vidimo sve relativnosti prometa iz dana u dan. To ne bi vjerovatno trebalo biti tako, odnosno ti trendovi bi trebali biti stabilniji što pokazuje da postoje možda neki izuzetni faktori koji mogu utjecati da jedan dan skoči promet, a drugi dan da pada promet. Možda bi bilo realnije da se samo posmatrao promet kod nekih velikih trgovačkih lanaca", poručuje.
Naglasio je da će on insistirati da "dobijemo podatke 10 privrednih subjekata koji su imali najveći promet na dan bojkota".
"To bi možda dalo pravu informaciju o tome da li je bojkot uspio ili nije", poručuje Čavalić.
'Sirovi podaci ne mogu dati pravu sliku'
Smatra da Porezna uprava FBiH nije ciljano i s namjerom predstavila takve podatke kao odgovor na bojkot, a kako su to protumačili pojedini građani, već ukazuju na nedostatak razvijenih sistema za praćenje podataka u realnom vremenu.
"To samo pokazuje domete naše statistike u realnom vremenu i da trebamo raditi na unapređenju iste, da li kroz zakonsku regulativu ili unapređenje informacionih sistema, ali to pokazuje da sirovi podaci ne mogu dati pravu sliku. Bojkot se desio, poruka je poslata i to je najbitnije u tom kontekstu", poručuje on.
Odlučeno je: Bojkot trgovina se nastavlja naredne sedmice, građani dobili nove instrukcije
Stava je da će promet trgovina na mjesečnom nivou vjerovatno ostati isti.
"Bez obzira na te podatke, građani moraju obavljati potrošnju. De li će to obaviti u jednom danu, par dana, da li će bojkotovati koji dan ili ne, na kraju mjeseca vjerovatno će biti isto ili slično po pitanju samog prometa", ističe Čavalić.
Novi rast cijena
Što se tiče novih poskupljenja, kaže da to nije odgovor na bojkot te da postoji niz negativnih faktora koji utječu na cijene.
"Od geopolitičkih prilika, usporavanja njemačke ekonomije, odluke o minimalnoj plati bez fiskalne reforme, zabrane rada nedjeljom, povećanja cijene električne energije i za fizička i za pravna lica... sve se to desilo u par mjeseci, bilo je neminovno da dođe do poskupljenja. Jednostavno ne možete ignorisati te faktore, možda možete ignorisati objektivnu stvarnost, ali ne možete njene efekte koji su sada došli na red", pojašnjava ekonomski ekspert.
Odgovor na bojkot će, kaže, biti kataloška akcija, kao što je bio slučaj u susjednoj Hrvatskoj.
"To je neka pirova pobjeda, odnosno to je neki maksimum što trgovinski lanac može dati u smislu marketinškog odgovora na bojkot", kaže ekonomski stručnjak.
Crne prognoze za budućnost
Naglašava da trendovi nisu pozitivni zbog prethodno nabrojanih faktora te da zasad nemamo pozitivnih u smislu unapređenja konkurencije, dolaska nekih drugih trgovniskih lanaca, spuštanja cijene rada kroz fiskalne reforme, spuštanje cijene energenata itd.
"Da se to dešava onda bi mogli dati neku optimističnu poruku vezano za prognoze za budućnost, međutim, nisam baš optimista. Dosta toga zavisi i od prilika na svjetskom tržištu, mi smo mala uvozna ekonomija, bitno je znati i razumjeti naše kapacitete.
Priprema se i Nacrt zakona o kontroli cijena koji je vezan za neke vanredne situacije, elementarne nepogode itd. U praksi ništa ne znači, čak štaviše imali smo od 2020.-2023. na snazi taj zakon i možemo se pohvaliti da nije bilo inflacije tih godina", govori Čavalić.
'Zaboravljene robne rezerve'
Pitali smo ga i kakvo je stanje sa robnim rezervama BiH, a Čavalić ističe da su one zaboravljene.
"Robne rezerve su definitivno zaboravljene, mislim da treba uvijek otvarati pitanje robnih rezervi i identificirati koji proizvod treba targetirati, da li brašno ili neke druge osnovne životne namirnice, ali robne rezerve, pored obaranja cijena na tržištu, treba koristiti također kako bi se pomoglo onima najugroženijima", ističe Čavalić.
Dodaje da uslijed izuzetnog rasta cijena, ako već Vlada treba intervenisati, onda to treba učiniti na način da prepozna kome je potrebno pomoći i efektivno osigurati tu pomoć u smislu npr. ponude osnovnih životnih namirnica kroz robne rezerve.
"S druge strane, sve ostale je teško i zaštititi kao takve. Zaštita je ustvari da se unaprijedi konkurencija na tržištu u smislu borbe protiv visokih cijena, odnosno nije pravo pitanje zašto je neki proizvod skup, već zašto nema niko drugi na tržištu da nam nudi jeftiniji proizvod", zaključuje ekonomski stručnjak Admir Čavalić u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
