Zukić: Građani BiH u iščekivanju novog njemačkog zakona

U državama Zapadnog Balkana s nestrpljenjem se očekuje novi zakon o useljeništvu Njemačke, koji će prema najavama liberalizirati mogućnost dobivanja zaposlenja u Njemačkoj, za kojeg se vjeruje kako će još više potaknuti odlaske ljudi iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Makedonije i Albanije, te Kosova ako im u međuvremenu budu ukinute vize.

Od ambasade SR Njemačke u BiH Anadolu Agency (AA) je tražila očitovanje o najavi njemačkih vlasti da se od 1. januara 2019. godine pojednostavljuje proces zapošljavanja radnika sa prostora Zapadnog Balkana u Njemačkoj.

To posebno s aspekta šta donosi novi zakon, da li će ubuduće trebati pribavljanje radnih dozvola, imaju li posebno naglašeni profili zanimanja koji će biti obuhvaćeni zakonskim olakšicama, kao i koliko je tokom ove i prošle godine izdato radnih dozvola za rad u Njemačkoj... što su pitanja koja postavljaju i građani koji imaju namjeru tražiti posao u Njemačkoj.

"Budući da je novi zakonu o useljeništvu još u ranoj fazi rasprave, molimo za razumijevanje da se trenutno ne možemo očitovati o mogućim efektima zakona", odgovor je Ambasade Njemačke u BiH.

Mnogi građani zemalja Zapadnog Balkana, u kojima je i dalje visok procenat nezaposlenih i niske zarade onih koji rade, u proteklom periodu odlučili su se na odlazak ka zemljama Zapadne Evrope, prvenstveno u Njemačku, kako bi pronašli zaposlenje i osigurali egzistenciju sebi i svojim porodicama.

Svake godine sve više ljudi odlazi iz BiH

Direktorica Unije za održivi povratak i integracije u BiH Mirhunisa Zukić kaže kako svi treba da imamo razloga za veliku zabrinutost.

"Ostat ćemo bez elektroinženjera, bez mašinskih inženjera, brojnih struka. Oni koji nisu to, odnosno koji nemaju zanimanja koja se traže, već se prekvalifikuju, žele da nauče jezik. Mnogi idu na medicinske tečajeve da bi mogli biti konkutrentni na tržištu, konkretno Njemačke", navodi Zukić.

Prema podacima Unije za održivi povratak i integracije u BiH, u proteklih pet godina iz BiH, a zaključno sa julom ove godine, otišlo je 169.101 osoba.

"Mi smo sredinom 2013. godine krenuli, pokušali smo da uđemo u područja i da tražimo ljude socijalno ugrožene kada je u pitanju proces povratka. Međutim, ono što smo tada zatekli na terenu je odlazak ljudi, ali je to tada bilo ilegalno. Dakle, ljudi su morali plaćati nekim ilegalnim kanalima da bi došli do nekih zemalja koje će biti njihova budućnost. Tako da je to tada bilo prema Francuskoj, Austriji, Njemačkoj, prema skandinavskim zemljama", navodi Zukić.

Iz godine u godinu su, veli Zukić, obzirom da imaju veliku mrežu nevladinih organizacija i volontera, a posebno u mjesnim zajednicama koje su im bili veliki partneri, u svim gradovima BiH evidentirali odlazak bh. građana.

"Većina onih koji su odlazili nije se odjavljivala u mjestima u kojima su živjeli tako da zvanične vlasti nisu mogle doći do tih podataka i tu smo se nekako mimoišli u statističkim podacima. Međutim, 2014. već je bilo 27.000 osoba koje su otišle iz BiH, 2015. bilo ih je 29.000, potom 2016. njih 34.000, da bi 2017. ta brojka bila 35.000 osoba koje su napustile BiH. Istovremeno, za pola ove godine, odnosno zaključno sa julom 2018, iz BiH je otišlo 18.000 osoba. Mi smo u toku prikupljanja informacija za drugu polovinu 2018. godine", rekla je Zukić.

Ističe kako su nedavno predstavnici Udruženja bili u Posavini, u Hercegovini, da bi vidjeli otprilike kako se na sjeveru i jugu BiH odvija proces migracija.

"To se dešava neometano, ljudi odlaze. Iz zapadne Hercegovine su odlasci sada hit, iz Širokog Brijega, Gruda, naročito Ljubuškog. Odatle mladi odlaze neometano, bez obzira da li se radi o Njemačkoj ili drugim evropskim zemljama. Jednostavno, činjenica da imaju hrvatsku putovnicu im to omogućava, odnosno da su već građani Evropske unije", kaže Zukić.

Navodi da su kao nevladin sektor dvostruko zabrinuti: prvo što ljudi odlaze, a drugo što bh. vlasti ništa ne čine da to spriječe.

"Mi nismo te odlaske samo konstatovali, izašli u javnost i zahvalit ćemo se novinarima što su nas podržali u toj našoj informaciji. Željeli smo da budemo konstruktivni i konkretni", naglašava Zukić.

Naglašava da su sva područja BiH pogođena odlascima, te da će od ugroženih pomenuti samo neke od najugroženijih mjesta.

Izostanak pomoći države

Iz Unije za održivi povratak i integracije u BiH pokušali su da dođu do podataka o prifilima i zanimanjima osoba koje odlaze. Podaci govore da najviše odlaze ljudi koji su iz ruralnih područja.

"Znamo da se mnogo puta pokušalo tim ljudima pomoći u njihovoj poljoprivrednoj proizvodnji, ali nažalost, zbog nedostatka intervencije države, ljudi nisu mogli nastaviti sa svojim poslom. Pokušali smo prije tri godine da jedna posebna biljka, smilje, koja je u Hercegovini bila pogodna za uzgoj, odnosno gdje je najbolja klima za to, donese napredak. Ljudi su uzimali kredite i oni sada moraju otići u drugu zemlju da zarade da bi vratili taj kredit, koji uopšte nema nikakvog smisla ni opravdanja zato što je došlo do hiperprodukcije tog aromatičnog bilja. Jedostavno, pokušalo se samoinicijativno, država je tamo negdje, oni su tu negdje, a između svega toga intervencija je morala da postoji, kao i organizovana proizvodnja", cijeni Zukić.

Isto tako se činilo, navodi, prema sjeveroistočnoj Bosni kada je u pitanju proizvodnja jagoda i jagodičastog voća, prema srednjoj Bosni kada je u pitanju proizvodnja malina, pa i kada je u pitanju mljekarstvo.

"Sve to ide nekako samoinicijativno od ljudi, zadruga, nevladinih organizacija... A, institucije ciljano pomažu onima kao pripadnicima određene političke partije. To je očito bilo na terenu i to se oduvijek znalo. I ta ćutnja ljudi je dovela do toga da kažu: nama je više dosta, neko će imati pet kuća, dobiti donacija, a neko ništa od toga. Kod prvih neće ostati ništa od toga, prodat će, a mi istovremeno očekujemo nešto malo, neki stimulans da možemo raditi. Tako da je tu postojalo jako puno nepravde. Govorim u ime tih ljudi sa kojim smo mi razgovarali", ističe Zukić.

Odlaske zaustaviti preko projekata u lokalnim zajednicama

Pored tih ljudi iz ruralnih područja postoji posebno puno intelektualca i mladih koji odlaze iz BiH. Struke tehničkih fakulteta su, kaže, izuzetno tražene, kao i medicinski fakulteti.

"Imamo sada u Tuzli situaciju, da je to jedan od gradova koji je rasadnik odlaska ljudi posebno zbog mogućnosti, tu je aerodrom, imaju dobru komunikaciju koju su uspostavili sa mladima. Idu na gotova radna mjesta, sigurna radna mjesta, a to što se dešava je žalosno", kaže Zukić.

Direktorica Unije za održivi povratak i integracije u BiH navodi da u BiH imamo lokalnu vlast koja je na neki način poprilično nakon rata educirana i spremna za određene izazove.

"Smatramo da podrška lokalnoj vlasti mnogo znači. Na lokalnom nivou treba napraviti strategiju zaustavljanja odlaska građana na način koji bi bio realan. Kada se to tako uradi u 141 lokalnoj zajednici u BiH, onda mi već imamo neku podlogu koja je zdrava. Naravno da se ide sa određenim fondovima, da se ide da se pomogne budžetima lokalnih zajednica koji su vrlo mali, oskudni. Oni ne mogu sigurno ovakvom jednom izazovu da pomognu, ali može ako se država uključi na konkretan način. Nismo svi u BiH koji se bave poljoprivredom. Osuđeni su ljudi oni koji žive u gradovima, to je jedna diskriminacija koja se nije čula u javnosti. Svi ćemo pričati o raznim proizvodnjama, otkupu... A, šta ćemo sa ljudima koji su se vratili u nebodere, koji su sposobani da rade, koji neće na službe rada. Mora se pozabaviti svim kategorijama ljudi", poručuje Zukić.

Mnogo je kaže i do političara koji prvo trebaju biti educirani, te promijeniti retoriku.

"Ne može se ad hoc pričati i ljudima saopštavati. Stariji su pametna generacija kao i ostali, ali mlađi su otišli u obrazovanju i spoznaji drugih stvari i, naravno, tu je vrijeme koje nas tjera. Mislim da bi političari trebali da budu umjereni, školovani, educirani, da bi mogli izazovima odgovoriti", poručila je Zukić.

Najveća potražnja za medicinskim osobljem i vozačima

Da u Njemačkoj postoji potreba za radnom snagom iz zemalja Zapadnog Balkana pokazuju podaci da se iz Srbije za rad u Njemačkoj najviše traže osobe zaposlene u zdravstvu, a potom vozači kamiona.

Od 1. januara do 30. juna ove godine u Njemačkoj su zaposlene 144 osobe iz Srbije i to 86 medicinskih sestara i tehničara, koji su samostalno pronašli poslodavca, a posredstvom Nacionalne službe pribavili radnu dozvolu, i 58 medicinskih sestara i tehničara, na osnovu zajedničke saradnje Nacionalne službe za zapošljavanje i Nemačke organizacije za međunarodnu saradnju (GIZ), u okviru projekta "Triple Win," pokazuju podaci Nacionalne službe za zapošljavanje Srbije dostavljeni Anadolu Agency.

Tokom 2017. godine, u Njemačku je iz Srbije otišlo 439 osoba, odnosno 288 medicinskih sestara i tehničara koji su samostalno pronašli poslodavca, a posredstvom Nacionalne službe pribavili radnu dozvolu i 151 medicinska sestra i tehničar, na osnovu zajedničke saradnje Nacionalne službe za zapošljavanje i GIZ-a.

Takođe, u oktobru ove godine održani su info dani "Život i rad u Njemačkoj" o uslovima za zapošljavanje vozača kamiona u Njemačkoj, na kojoj su učestvovala tri poslodavca iz te zemlje. Za vozače kamiona zaključeno je 12 ugovora o radu sa jednim poslodavcem, kao i četiri ugovora o radu za vozače kamiona za duge, kao i kratke relacije sa još dva poslodavca iz Njemačke.