Brojni uglednici potpisali peticiju za povratak Biblioteke u Vijećnicu

Proteklih dana u javnosti je ponovo pokrenuto pitanje vraćanja knjiga i fonda Nacionalne i univerzitetske biblioteke (NUB) Bosne i Hercegovine u sarajevsku Vijećnica, a inicijativu su posebno emotivnim porukama podržale brojne javne ličnosti.

Pisci, novinari, reditelji, akademici...

Ideja je da se knjige vrate u Vijećnicu povodom 130 godina od izgradnje ovog zdanja i 12 godina njene obnove.

Ko je sve podržao inicijativu možete čitati OVDJE.

Trending

Centralna banka donijela odluku o izmjeni izgleda novčanica: Stižu nam nove marke

Kako smo pisali, u međuvremenu je pokrenuta online peticija čiji je cilj vratiti prostor Vijećnice NUB-u, te se pozivaju svi građani da svojim potpisom budu vjetar ovoj plemenitoj ideji.

Cilj peticije je da vlasti Grada Sarajeva i druge potaknu na angažiranje u rješavanje statusa NUB-a i povratka knjiga u Vijećnicu, dokale su protjerane barbarskim lomačama na kraju 20. stoljeća.

Prije oko 6h

S ove strane Drine | Banjac: Knjige u Vijećnicu!

Peticiju, također, možete potpisati OVDJE.

Za samo dva dana peticiju je potpisalo na stotine osoba, među njima brojni istaknuti pisci, novinari, reditelji, akademici, predstavnici akademske i šire društvene zajednice.

Među ostalim, apel vlastima za povratak Biblioteke u Vijećnicu potpisali su, uz ostale: Semezdin Mehmedinović, pisac, Boro Kontić, novinarski veteran i direktor Mediacentra Sarajevo, akademik Esad Duraković, akademik Blagoje Govedarica, Zlatko Topčić, pisac i filmski scenarist, Dino Mustafić, reditelj, Almir Bašović, pisac, Jasminko Halilović, osnivač i generalni direktor Muzeja ratnog djetinjstva, Rifat Škrijelj, univerzitetski profesor i bivši rektor Univerziteta u Sarajevu, Azra Zornić, Amela Zec Filipović, predstavnica ureda za kulturu Ambasade Republike Italije, prof. dr. Fahira Fejzić-Čengić, profesorica Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, dr. Muamer Džaanović, direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava na UNSA-i, prof. dr. Asim Mujkić, profesor Fakulteta političkih naika u Sarajevu, maestro Emir Nuhanović, bosanskohercegovački dirigent i kompozitor profesor, Amina Šiljak-Jesenković, orijentalist, turkolog, arabist, naučna savjetnica na Orijentalnom institutu, Alija Pirić, profesor književnosti, književni kritičar, Elvis Ljajić, dramski pisac, književnik i kritičar, Tanja Đurović, novinarka, prof. dr. Mirsada Zećo, profesorica na Pedagoškom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, Edin Smajić, Ubavka Didzarević, Belma Trajkov, savjetnica ministrice obrazovanja i nauke Federacije BiH, dr. Zilha Mastalić Košuta, historičarka, Denis Džidić, direktor i izvršni urednik BIRN BiH, Edin Batlak, predsjendik Foruma Neretva iz Mostara, Đorđije Radulović, novinar, prof. Zlata Hasić-Karaga, Adnan Repeša, pisac, Hana Younis, historičarka, Luka Bošković, pjesnik, Vanja Šunjić, novinarka i aktivistkinja, dr. Emir Omerčić, historičar, Angelina Albijanić-Duraković, novinarka-urednica, Alem Akšamija, Zlatko Hadžiomerović, historičar i profesor, Nina Bunjevac-Salkić, predsjednica Društva bibliotekara Federacije Bosne i Hercegovine, Sirađ Duhan, predsjednik Bosanskog Akademskog Društva u Beču, Aiša Telalović i Aldin Huskić iz Nacionalne i univerzitetske biblioteke i mnogi drugi.

Simbol državnosti

Podsjetimo, u peticiji koju su već potpisali brojni pisci i intelektualci, građanke i građani iz BiH, regije i svijeta navodi se:

'Mi, dolje potpisani građani i građanke, zahtijevamo od Grada Sarajeva da Nacionalna biblioteka Bosne i Hercegovine bude vraćena u Sarajevsku vijećnicu, historijski prostor u kojem je djelovala do njenog uništenja tokom opsade Sarajeva 1992. godine.

Nacionalna biblioteka Bosne i Hercegovine jedna je od najvažnijih državnih institucija u oblasti kulture, obrazovanja, nauke i zaštite kulturno-historijskog naslijeđa Bosne i Hercegovine. Ona je nezaobilazna u izdavanju publikacija u Bosni i Hercegovini.

Kao centralna bibliotečka institucija države, ona ima neprocjenjiv značaj za očuvanje pisanog, naučnog i kulturnog identiteta Bosne i Hercegovine. Smatramo da Vijećnica – kao simbol kulture, pamćenja i kontinuiteta državnosti Bosne i Hercegovine – predstavlja prirodno i historijski opravdano sjedište Nacionalne biblioteke Bosne i Hercegovine.

Posebno ukazujemo na činjenicu da Biblioteka danas djeluje u neadekvatnim prostornim i finansijskim uslovima, koji nisu primjereni njenom značaju i ulozi. Dugogodišnje neriješeno pitanje njenog statusa i finansiranja ozbiljno ugrožava njen rad, razvoj i očuvanje bibliotečkog fonda', navodi se u tekstu peticije.

Nadalje se, kao zahtjevi, izdvajaju:

1. Da Grad Sarajevo, u saradnji s nadležnim institucijama Bosne i Hercegovine, omogući povratak Nacionalne biblioteke Bosne i Hercegovine u Sarajevsku vijećnicu;

2. Da nadležne institucije Bosne i Hercegovine hitno usvoje trajno i sistemsko rješenje finansiranja Nacionalne biblioteke Bosne i Hercegovine, u skladu s njenim statusom državne institucije od posebnog značaja;

3. Da visoki predstavnik Christian Schmidt, u okviru svojih nadležnosti, poduzme mjere radi osiguranja trajnog institucionalnog i finansijskog statusa Nacionalne biblioteke Bosne i Hercegovine, budući da domaće institucije i dalje odbijaju riješiti ovo pitanje.

"Ovu peticiju podnosimo s uvjerenjem da očuvanje Nacionalne biblioteke Bosne i Hercegovine predstavlja vitalno pitanje zaštite kulturnog naslijeđa, institucionalnog kontinuiteta i javnog interesa svih građana Bosne i Hercegovine, te da je ona jedan od simbola državnosti", zaključuje se.

Predstavnici Gradske uprave Sarajevo i vlasti zasad se nisu oglašavali o ovom pitanju.