Renomirani bečki dnevnik Karahasanov roman nazvao remek-djelom evropske književnosti!
Renomirani bečki dnevnik DiePresse u svom izdanju od 7. januara bavi se novim romanom akademika Dževada Karahasana, jednog od najvećih i najnagrađivanijih bh. pisaca, pod naslovom Uvod u lebdenje (u njemačkome prijevodu Einübung ins Schweben).
Autor Klaus Kastberger u tekstu pod naslovom "Iz sarajevskog kazana" podsjeća da je radnja romana smještena u vrijeme opsade bosanske prijestolnice, Sarajeva.
Naglašava činjenicu da se ugledni pisac bavi time kako "rat mijenja ljude", uz naglasak na duh humanizma.
Važna informacija iz Opće bolnice "Prim. dr. Abdulah Nakaš": Uvode se pooštrene privremene mjere
Akademik Dževad Karahasan: Raja, ne bojte se; Bosna je neuništiva
Inače, Uvod u lebdenje naziv je novog romana akademika Karahasana. Roman je počeo pisati sada već davne 1998. godine. Iako mu se više puta vraćao trebale su proći 24 godine da dobro 'sazrije' u samom autoru i da ga potom podijeli sa svojim čitateljima.
Višeslojno djelo Karahasana u dubini čovjekovog bića bavi se nekim od pitanja zašto smo tu i kako upoznati sebe. Prema ocjeni književne kritike, novi roman u potpunosti se razlikuje od dosadašnjih Karahasanovih djela...
"Prve skice za roman Uvod u lebdenje nastale su u oktobru 1998. godine, čak sam počeo pisati jednu epizodu, ali sam prekinuo, jer sam shvatio da stvari nisu zrele – ili materijal nije dozrio, ili ja nisam dovoljno zreo. U godinama koje su uslijedile tri-četiri puta sam se vraćao ovoj temi, odnosno ovom materijalu (prije svega likovima, koji su mi izuzetno važni), ali sam svaki put odustao.
Konačno je krenulo u novembru 2020. godine i okončalo se u januaru 2022. Ovih par informacija je dovoljno da biste shvatili kakvo olakšanje mora osjetiti čovjek koji drži u rukama knjigu na kojoj je počeo raditi prije dvadeset i četiri godine", kazao je Karahasan u ranijem intervjuu za portal Radiosarajevo.ba.
Akademik Karahasan o novom romanu „Uvod u lebdenje“: Knjiga pisana 24 godine
Za vječno pitanje slobode autor iznosi tvrdnju da postoje forme slobode koje se mogu upoznati samo u izvanrednim okolnostima: u tamnici, u gradu pod opsadom, u vojsci, jer uporno zaboravljamo da je sloboda u ljudskom duhu.
"Bitnu slobodu čovjek nosi u sebi, ima je ili je nema u svom unutrašnjem biću i nju niko ne može dati niti oduzeti. Ako je ti imaš, ti je imaš i možeš i živjeti i u tamnici i u gradu pod opsadom i u vojsci."
Sudbina romana zavisi od onih koji ga čitaju, jer, kako kaže Karahasan, čitalac je taj koji završava roman i u njega unosi svoja iskustva i emocije.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
