Bravo za Prodanu nevjestu: Potpuno otkačena i sjajna verzija poznate opere

Jedna od čestih floskula oponenata operne umjetnosti kaže da ova muzičko-scenska forma nikako ne može djelovati uvjerljivo ako na sceni imamo aktere koji se prepiru pjevajući. Argument neuvjerljivosti posebno se može primijeniti na fabule i zaplete opera koje u današnjem vremenu najčešće djeluju naivno. 

Ovim zamkama maštovito je doskočila Jelena Bosančić, inventivna redateljica opere Prodana nevjesta koja je sinoć doživjela premijeru u Narodnom pozorištu Sarajevo. Ne samo da je izmjestila opernu radnju u drugi, bliži vremenski period, što je čest postupak savremenih opernih redatelja. Bosančić je, mimo originalnog libreta, u radnju ove opere uvela nove likove glumaca zahvaljujući čemu se postiglo da poznata komična opera Bedricha Smetane pisana sredinom 19. stoljeća uistinu djeluje duhovito i danas, na početku 21. stoljeća.

Šestero izvrsnih glumaca koji su 'ubačeni element' u operi (Sanela Krsmanović Bistrivoda, Mirna Jogunčić, Margarita Mladinić, Edis Bilić, Alen Konjicija, Nerman Mahmutović, Irhad Nazifović) imaju ulogu avatara glavnih likova, njihovih pomagača, komentatora ili 'prevodilaca' zbivanja na sceni, pa sve do cirkusanata u trećem činu. Njihovo karikaturalno prisustvo u predstavi naglasilo je taj nužni odmak bilo kakvog pokušaja imitacije originala li uvriježenih opernih kanona.

Trending

Europska unija u BiH reagirala na miting i poteze NSRS: Genocid u Srebrenici nije stvar ličnog stava

Tako oslobođeni, mogli smo se prepustiti umjetnosti i sjajnim interpretacijama solista, hora i svih drugih aktera na sceni. Uživali smo u divnoj Smetaninoj muzici, smijali se, iskreno aplaudirali, ushićeno pratili radnju. 

Izvedba Prodane nevjeste bazira se u punom smislu na domaćim kapacitetima. Solistička podjela obuhvatila je dobro poznata operna imena, ali je lijepo što smo imali priliku čuti i vidjeti spoljne suradnike koji su u ovu produkciju ušli na osnovu audicije.

Glavne pjevačke uloge odigrali su tenor Amir Saračević (Jenik), sopranistice Adema Pljevljak u alternaciji s Katarinom Kikić (Marženka), bas-bariton Ivan Šarić u alternaciji sa Denisom Isakovićem (Kecal) i tenor Ileš Bečei  u alternaciji sa Kenanom Hasićem (Vašek).

Tu su još i po dva pjevačka para u ulozi roditelja nevjeste i ženika (Marko Kalajanović/Erol Ramadanović i Zana Staniškovska, te Latif Močević/Leonardo Šarić i Amila Ravkić/Dajana Šegvić), kao i uloge direktora cirkusa (Jasmin Bašić) plesačice Esmeralde (Aida Čorbadžić/Melisa Hajrulahović-Tomić) i indijanca (Dejan Kajević/Nedim Bašić).

Na premijernom izvođenju imali smo priliku uvjeriti se u standardno visok kvalitet odabranih solista, uz iznenađenje koje je priredio Ileš Bečei, pjevač koji u prethodnim produkcijama nije bio eksponiran do ove mjere, a pokazao je izniman scenski talent. 

Važna uloga dodijeljena je horu kojem su u ovoj režiji bile namijenjene i plesne uloge, a zvučali su i izgledali zaista dobro i sugestivno.

Maestro Josip Šego kao dirigent je svoju neskrivenu energiju i entuzijazam lako prenio na orkestar Sarajevske filharmonije, hor i soliste, postigavaši neophodan 'drive' u izvedbi s mnogo elana i punoće zvuka. Komplimenti idu i na račun suradnika koji su u mjesecima pripreme radili s horom i orkestrom - šefu hora Danijelu Žontaru, korepetitorici Aidi Mušanović i asistentu dirigenta Fuadu Šetiću. 

Prodana nevjesta naprosto pršti od akcije i sva je u pokretu, a tome su doprinijeli i mali trikovi koje je primijenila redateljica. To je uvođenje snimatelja na scenu u određenim trenucima, i tada na platnu možemo gledati krupne kadrove protagonista koji očijukaju s kamerom. Drugi potez je angažman dvoje djece, vještih gimnastičara koji cijelokupnom dojmu daju i dodatnu dozu razigranosti. 

Scenografska i kostimografska rješenja (Ivan Lovrenović i Amna Kunovac Zekić) prate zamisao da se radnja opere smjesti u period "roaring twinties" - dvadesetih godina 20. stoljeća, na snimanje filmskog seta.  

Prodana nevjesta nije slučajno odabrana kao operna predstava kojom se obilježava 100-godišnjica postojanja Narodnog pozorišta Sarajevo.  Razlog je što je to bila prva opera u domaćoj produkciji izvedena u Narodnom pozorištu Sarajevo, a premijeru je doživjela 9. novembra 1946. godine. Nakon prvog, doživjela je još tri uprizorenja na istoj sceni (1961., 1974. i 1984.) prije ovog sada za koje možemo ustvrditi da se u cjelini radi o veoma zanimljivoj i dobroj predstavi koja ima potencijal da zainteresira i novu opernu publiku. 

Uz čestitke kompletnom timu, i nada da će Prodana nevjesta  dobiti stalno i često mjesto u repertoaru Narodnog pozorišta Sarajevo.