Somun: Kakve će posljedice imati ubistvo iranskog stručnjaka Mohsena Fahrizadea?

Ne treba puno pameti ni podsjećanja da se iza ubistva Mohsena Fahrizadea, vodećeg iranskog nuklearnog stručnjaka, prepoznaju prsti izraelskog Mosada. Tako je bilo i u svim sličnim likvidacijama  kojih je bilo desetak u posoljenih desetak godina.

Piše: Hajrudin Somun za Radiosarajevo.ba

Prvo, atentat je izveden tako savršeno da tako ne bi mogla uraditi nijedna druga agencija u svijetu, uključujući američku CIA. Agenti CIA su i sami priznavali da ih je Mosad pretekao.

A i u ovom slučaju su se interesi za takav jedan čin zgodno sklopili između Izraela pod vladom Benyamina Netanyahua i odlazeće američke administracije Donalda Trumpa.

Problem za Bidena

Drugo, izraelska vlada nije objavila bilo kakvu umiješanost u ovo ubistvo, ali sam premijer Netanyahu je možda i nehotice otkrio, ili bar dao mig Mosadu, da anagažuje svoje agente u Iranu, kojih nije teško naći ni u mnogo mirnijim zemljama i režimima.

Uostalom, još je možda ostalo živih saradnika Mosada i iranskog Savaka kojeg su u vrijeme monarhije šaha Pahlavija osnovali i trenirali izraelski agenti. Netanyahu je, naime, 2018. javno rekao da je Fahrizade „otac iranskog vojnog nuklearnog projekta“.

Treće, i najvažnije, je vrijeme u kojem je izvršeno to ubistvo. Dogodilo se kao naručeno – a najvjerovatnije je i bukvalno „naručeno“ – u posljednjim danima administracije američkog predsjednika Trumpa.

Njemu se izmakao drugi mandat, pa kao ranjeni lav želi da se osveti ne samo Amerikancima koji su glasali za Joe Bidena, nego i iranskom islamskom režimu,  koji mu je, kao i izraelskom Netanyahuu, protekle četiri godine bio najveći neprijatelj u svijetu.

Na početku 2020. godine u Iraku je američkom munjevitom akcijom u Bagdadu likvidiran general Kasem Solejmani, koji je predvodio širenje iranske islamske revolucije od Iraka do Mediterana, a na kraju je ostavljeno Mosadu da sredi profesora Fahrizadea. O tome je, nije teško pretpostaviti, sa Netanyahuoom na početku mjeseca u Tel Avivu morao razgovarati i takođe odlazeći državni sekretar Pompeo, ranije šef CIA.

Možda se Trump neće osmjeliti da, opet kao ranjeni lav, ne naredi generalima da bombarduju Iran, od čega strepe i mnogi Amerikanci, ali ovo s ubistvom Fahrizadea može uzrokovati velike diplomatske probleme Bidenovoj administraciji i njenim odnosima sa svijetom.

Jedan od prvih zadataka koji očekuje Bidena jeste povratak u međunarodni nuklearni sporazum s Iranom iz kojeg je Trump isključio Sjedinjene Američke Države, a u čijoj je realizaciji Biden učestvovao kao Obamin potpredsjednik. Pri tome treba imati u vidu da je Biden i ranije, kao senator i potpredsjednik, naklonjeniji Izraelu i od Obame.

Ako Iran preduzme bilo kakvu osvetničku akciju protiv američkih interesa, recimo, protiv njihovih baza u Iraku ili saudijskih naftnih postrojenja, biće Bidenu teško da ubijedi Kongres da prihvati takav jedan retrogradni potez, kakve inače ne voli svjetska diplomatija.

Netanyahu po svaku cijenu pokušava da spriječi Ameriku da se vrati u nuklearni sporazum, pri čemu ima podršku i od arapskih antiiranskih neprijatelja sa saudijskog dvora i arapskih šeikata koje je Trump uspio da pomiri sa Izraelom.

Provokaciji ovakve vrste teško se mogu oduprijeti i zemlje s mnogo manjim unutrašnjim podjelama, pogotovo Iran, pa su protivnici reformskih snaga koje predvodi predsjednik Ruhani jedva dočekali da ga unaprijed spriječe da prihvati razgovore s Bidenovom administracijom.

„Sefernama iz Irana“

Nije neobično što su odmah iza ubistva Fahrizadea na demonstracijama u Iranu paljene zastave SAD i Izraela, ali su se takođe čule i parole protiv predsjednika Ruhanija koji je ranije već izrazio spremnost da s Bidenovom administracijom razgovara o nuklearnom sporazumu i ukidanju američkih sankcija.

Na kraju, jedna lična opservacija. Svoju knjigu „Sefernama iz Irana“, kao neku krunu svog intimnog druženja s tom zemljom i njenom civilizacijom cijelog života, na svoj način sam posvetio jednom nuklearnom ekspertu. Čak i glavni fiktivni lik s kojim prolazim kroz knjigu ima isto ime Mohsen, kao ovaj koji je tako stravično pogubljen nadomak Teherana.

I za njega sam se, mada fiktivno, pribojavao da ću mu, kad sam bio u Teheranu prije pet godina, naći grob među ostalim nuklearnim stručnjacima koji su protekle deecenije stradali od ruke izraelskih agenata.

Evo sad je u stvari ubijen jedan pravi Mohsen.

Autor je novinar i diplomata, ratni televizijski reporter sa Srednjeg istoka, dopisnik Tanjuga iz Irana za vrijeme Islamske revolucije. Bio je jugoslovenski diplomata u Bagdadu i Iranu, te prvi ambasador Bosne i Hercegovine u Turskoj i Maleziji. Autor je više knjiga.