Hajrudin Somun za Radiosarajevo.ba: Šta su donijeli izbori u Turskoj

Nakon što su u Republici Turskoj održani lokalni izbori u nedjelju, 31. marta, vladajuća AK Partija, predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana doživjela je poraz u Istanbulu i u Ankari.

Iako je u velikoj većini mjesta pobijedila, gubitak dva velika grada pokazao je određene želje naroda za promjenama.

Vlasti u Turskoj imaju stalne probleme sa Kurdima kako na domaćem terenu, tako i u susjednim zemljama. Javljaju se i nevolje sa padom vrijednosti lire, a zvanična Ankara  ima probleme i na relaciji sa SAD-om zbog obustave isporuke borbenih aviona F-35. To je i kontroverzna kupovina raketnih sistema S400 od Rusije i pad privrednih aktivnosti.

Rat u susjednoj Siriji još nije završen što uveliko utječe na vanjsku politiku Turske, a stalno je prisutan i zastoj u približavanju Europskoj uniji.

Brojni svjetski mediji izvijestili u o izborima u Turskoj, a neki su toliko daleko otišli da su najavili “pad Erdogana.

Na pitanje da prokomentira trenutnu političku situaciju u Turskoj, poznati bh. diplomata Hajrudin Somun izjavio je za Radiosarajevo.ba da se ne slaže sa Carlottom Gall koja je u jučerašnjem tekstu za The New York Times komentirala ishod lokalnih izbora u Turskoj nazvala „mometalnim političkim zemljotresom“.

“Inače su ovih dan, dva mnogi mediji po svijetu požurili da jave o porazu predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana. Neki su se koristili modernim izrazom setback, čije je izvorno značenje bilo pomjeranje unazad kazaljki na satu. I u Turskoj su se, kao i većini evropskih zemalja, baš prošle izborne nedjelje kazaljke pomjerile sat naprijed. Predsjednik Erdogan ne voli da se išta pomjera unazad. Zato je valjda 2015, upravo zbog izbora, odgodio početak zimskog računanja vremena. I ovaj put on ide dalje, osigurao je većinu glasova Turkinja i Turaka”, rekao je Somun.

Pojašnjava da Erdogana ne sekira što je ta većina samo jedan, dva posto više od polovine birača.

“Takva je izborna demokratija kojom se kune zapadna demokratija, i predsjednik Turske je poštuje i primjenjuje otkako je njegova stranka AKP dobila prve izbore, 2002. godine. Američkim predsjednicima Georgeu W. Bushu nije trebalo ni toliko prednosti da izvrši invaziju na Irak, ni Donaldu Trumpu da poruši Obamine mostove pomirenja sa svijetom”, ocijenio je naš sagovornik.

Dodaje da Erdogan ide dalje.

“Za pet godina ne može ga niko ugroziti. Ima punu kontrolu u parlamentu. U vladi još puniju, jer joj predsjedava. U armiji je očišćena svaka zamisao o vojnom udaru. Od ustavnog suda do seoskih kadija sluša se šta kaže predsjednička palača. Erdogan je bio više ugrožen 2015, ali je zaustavljanjem nacionalnog pomirenja s Kurdima privukao u koaliciju krajnju nacionalističku stranku MHP, koja baštini čuvenu Ataturkovu parolu: ‘Kako je divno reći da sam Turčin’”, pojašanjava Somun.

Kaže da je dominaciju Erdoganove stranke ugrozio Demirtaš, vođa umjerenih Kurda, ali su i on i njegovi poslanici pozatvarani, a desetine načelnika većinskih kurdskih mjesta smijenjeno, na veliku radost nacionalističkog lidera Bahčelija.

Tako je podjela Turske gotovo po polovini islamističko-nacionalističke i socijaldemokratske orijentacije postala još oštrija.

“Ipak, izgubiti tri najveća grada u kojima živi trećina od 82 miliona stanovnika Turske bio bi razlog za brigu i jačih političara, na primjer Putina, šta se može dogoditi za pet godina. Za Izmir nije čudo, to je stara utvrda lijeve, bolje reći liberalne Turske. Ankara je i za mene, živio sam u njoj pet godina, najveće iznenađenje. Živio sam u njoj pet godina, u vrijeme gradonačelnika Meliha Gokčeka, koji je vladao prijestolnicom gotovo četvrt vijeka. Istanbul bi za samog Erdogana morao biti, opet, bolno iznenađejnje. On je rastao u gradu na Bosforu kao dječak koji je oko Galata mosta prodavao simite, ali je uzrastao do gradonačelnika. Erdogan je u Istanbul doveo vodu, dok su se tamošnja gospoda pod socijaldemokratskim gradonačelnicima noću u kade skupljali vodu da bi danju imali za kuhanje i pranje zuba. To je bio podvig kojem bi se divili stari Rimljani”, naveo je Somun.

Za Erdogana kaže da je bio čovjek koji se brinuo za svakodnevni život građana više nego za politiku.

“I sad nosim kaiš koji mi je poklonio prilikom oproštajne posjete Istanbulu”, dodaje Somun.

Rekao je da ne vjeruje da će ga to iznenađenje zbog gubitka Istanbula, ma koliko bilo bolno, zaustaviti u zamisli da nastavi s mega projektima, mega-aerodromima, mega-mostovima, mega-džamijama, dok turska lira i dalje pada.

“Nije se ni pred ove izbore odrekao od tih mega-planova ni kad je čuo da je lira prošle godine izgubila dvadeset posto vrijednosti. To se valjda događa političkim vođama koji ne mogu da se zaustave kad dođu do vrha vlasti”, ocijenio je Somun.