Savez kolumnista | Adnan Hadrović: Može li Trump ukinuti USAID?

Najava administracije Donalda Trumpa o mogućem ukidanju Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) ili njenom spajanju sa State Departmentom izazvala je žestoku debatu u Washingtonu.

Piše: Adnan Hadrović, za portal Radiosarajevo.ba

USAID je jedan od ključnih instrumenata američke vanjske politike, s godišnjim budžetom koji u 2023. godini premašuje 40 milijardi dolara, što predstavlja više od jedne trećine ukupnih sredstava predviđenih za programe Ministarstva vanjskih poslova i međunarodnih operacija SAD-a. Iako se u javnosti često stvara dojam da SAD troši ogromne resurse na stranu pomoć, ona u stvarnosti čini manje od 1% ukupnog federalnog budžeta.

Trending

Prognoza meteorologa iz Hrvatske: "U subotu snijeg, a tek ćete se iznenaditi šta stiže u nedjelju"

Predsjednik može inicirati reorganizaciju putem izvršnih naredbi, ali USAID je osnovan kao nezavisna agencija zakonom Kongresa. To znači da njegovo ukidanje ili spajanje sa State Departmentom ne može biti sprovedeno jednostavnom administrativnom odlukom Bijele kuće.

Snažan otpor

Kongres ne samo da kontroliše budžet USAID-a, već i nadzire način na koji se američka međunarodna pomoć koristi. Svaka promjena koja bi značajno ograničila djelovanje agencije mogla bi naići na snažan otpor i među demokratima i među republikancima.

Zabranjeno preuzimanje teksta bez pismenog odobrenja Redakcije portala Radiosarajevo.ba!

USAID raspoređuje sredstva širom svijeta, oslanjajući se na prioritete američke vanjske politike. U fiskalnoj godini 2023., najveći korisnici američke ekonomske pomoći bili su Ukrajina (16 milijardi dolara), Etiopija (1,9 milijardi dolara), Jordan (1,2 milijarde dolara), Afganistan (1,1 milijarda dolara) i Somalija (1,1 milijarda dolara). Ova sredstva usmjerena su na različite sektore, uključujući humanitarnu pomoć, zdravstvene programe, ekonomski razvoj i vojnu podršku. Samo na globalne zdravstvene inicijative, uključujući borbu protiv HIV/AIDS-a, malarije i tuberkuloze, SAD je u 2024. godini izdvojio 12,3 milijarde dolara.

Ova inicijativa već je izazvala burne reakcije u Kongresu. Senator Chris Murphy i lider manjine u Senatu Chuck Schumer istaknuli su da bi ukidanje USAID-a moglo biti ne samo nezakonito, već i suprotno nacionalnim interesima Sjedinjenih Država.

19.01.25. 09:28

Savez kolumnista | Adnan Hadrović: Odlazak Bidena

Kritičari tvrde da bi smanjenje nezavisnosti USAID-a oslabilo sposobnost SAD-a da efikasno reaguje na humanitarne krize, smanjujući globalni utjecaj zemlje. S obzirom na rastuću konkurenciju iz Kine, koja agresivno koristi razvojnu pomoć za širenje svog utjecaja kroz inicijativu Pojas i put, svaki potez koji bi oslabio američku razvojnu politiku mogao bi imati dugoročne geopolitičke posljedice.

Ipak, postoje i oni koji podržavaju ovu reformu, smatrajući da bi USAID trebao biti pod direktnom kontrolom State Departmenta kako bi se bolje uskladio s američkim vanjskopolitičkim ciljevima.

Neka iskustva

Njihov argument temelji se na tvrdnji da USAID često djeluje neovisno od diplomatskih prioriteta SAD-a i finansira projekte koji nisu uvijek u skladu s nacionalnim interesima. Proponenti ove reforme navode da USAID trenutno raspolaže prevelikim budžetom i da bi njegovo spajanje sa State Departmentom poboljšalo fiskalnu odgovornost, eliminisalo birokratske duplikate i omogućilo preciznije usmjeravanje razvojne pomoći strateškim partnerima SAD-a. Oni također podsjećaju da su Velika Britanija i Kanada već integrisale razvojne agencije u svoja ministarstva vanjskih poslova, smatrajući da bi SAD trebao slijediti isti model.

Trumpova administracija već je pokazala sklonost ka ograničavanju međunarodne pomoći. U januaru 2025. godine uvedena je 90-dnevna obustava strane pomoći, što je izazvalo paniku među humanitarnim organizacijama i zemljama korisnicama. Ova odluka pogodila je širok spektar programa, uključujući pružanje medicinske pomoći za bolesti poput HIV-a, poljske bolnice u izbjegličkim kampovima u Tajlandu i programe uklanjanja mina u ratnim zonama.

Zagovornici reforme tvrde da bi ovim potezom američka pomoć postala efikasnija i manje sklona neplaniranim troškovima, dok protivnici upozoravaju da bi to moglo smanjiti američki globalni utjecaj i otvoriti prostor Kini i EU da preuzmu liderstvo u razvojnim inicijativama. Ukidanje ili restrukturiranje USAID-a imalo bi ozbiljne posljedice po globalnu sigurnost, posebno u kriznim regijama poput Ukrajine, subsaharske Afrike i Bliskog istoka, gdje američka pomoć igra ključnu stabilizacijsku ulogu.

Iako predsjednik Trump može pokušati izvršiti reorganizaciju USAID-a putem izvršnih odluka, potpuno ukidanje agencije zahtijevalo bi zakonodavne promjene i odobrenje Kongresa. S obzirom na političke, pravne i geopolitičke prepreke, ovakav potez bio bi teško ostvariv bez značajnih institucionalnih borbi i međunarodnih posljedica. USAID, kao centralna institucija američke međunarodne pomoći, vjerovatno će ostati ključni instrument američke vanjske politike, iako bi mogao biti podložan pokušajima administrativnog ograničavanja njegove nezavisnosti.

USAID u BiH i efekti obustave finansiranja

USAID ima dugogodišnju ulogu u Bosni i Hercegovini, gdje podržava ekonomske reforme, razvoj privatnog sektora, energetski sektor i demokratizaciju. U proteklim godinama, USAID je kroz različite programe pomogao unapređenju poslovnog okruženja, olakšao pristup tržištima Evropske unije i podržao mala i srednja preduzeća, posebno kroz projekte koji uključuju bh. dijasporu i strane investicije. Takođe, USAID aktivno učestvuje u reformi energetskog sektora, promovišući tranziciju ka čistim izvorima energije i veću energetsku efikasnost.

Jedan od ključnih segmenata USAID-ove podrške BiH odnosi se na jačanje institucija vladavine prava i borbu protiv korupcije. Projekti usmjereni na transparentnost rada javnih institucija, zaštitu nezavisnosti medija i podršku organizacijama civilnog društva značajno doprinose demokratizaciji zemlje. Osim toga, USAID finansira inicijative u sektoru turizma, čime se direktno doprinosi rastu ekonomije i otvaranju novih radnih mjesta.

Međutim, obustava finansiranja od strane Trumpove administracije mogla bi ozbiljno ugroziti nastavak ovih programa. Privremena blokada američke pomoći ne samo da ugrožava tekuće projekte u oblasti ekonomskog razvoja, već i otežava dugoročne reforme u pravosuđu, energetici i podršci preduzetništvu. Bez USAID-ovih sredstava, mnogi sektori će biti primorani da smanje aktivnosti ili prekinu važne reforme koje su već u toku, što bi dugoročno moglo usporiti privredni rast i institucionalne promjene u zemlji.

*Autor je viši savjetnik za globalnu sigurnost i diplomatiju Instituta za razvojni utjecaj i bivši bosanskohercegovački diplomata

***

Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Ja mislim" su isključivo lični stavovi autora tekstova i moguće da ne odražavaju stavove redakcije portala Radiosarajevo.ba.