Savez kolumnista | Adnan Ćerimagić: Trumpov povratak i BiH – šta sada?

U bosanskohercegovačkoj javnosti su se mogle čuti različite procjene o tome šta drugi mandat Donalda Trumpa može značiti za Bosnu i Hercegovinu. Očekivanje koje dominira je kontinuitet američke politike, odnosno repriza njegove politike iz prvog mandata. Međutim, za razliku od prvog mandata, Trump se u Bijelu kuću ovaj ponedjeljak vratio snažniji, iskusniji i odlučniji.

Piše: Adnan Ćerimagić, za Radiosarajevo.ba

Ohrabren brojem ukupnih i delegiranih glasova, kao i pobjedama u svih sedam nepredvidljivih saveznih država, on je ovog puta u Bijeloj kući okružen najlojalnijim saradnicima – onima koji su uz Trumpa bili kada mu je bilo najteže i od kojih sada očekuje odlučno, bespogovorno i fokusirano provođenje svojih zamisli.

Trending

Danas isplata penzija u FBiH za mjesec novembar

Već prvog dana pokrenuo je smjenu hiljadu Bidenovih ljudi, dok je u roku od 100 dana najavio imenovanje preko 5.000 hiljada njemu odanih kandidata. Samo mali dio tih imenovanja očekuje značajan otpor, jer tamo gdje je potrebno, republikanci imaju većinu, a među njima sada dominiraju pripadnici Trumpovog pokreta Maga – "Učinimo  Ameriku velikom opet". Sadržaj njegovih početnih odluka govori da su on i njegovi saradnici ovoga puta bolje upoznati sa zakonskim procedurama i jezikom američke administracije, što sugeriše da će njegove politike sada biti efikasnije sprovedene.

Politika na Balkanu

U svom inauguralnom govoru, kao i u dosadašnjim izjavama, jasno je da Trumpov provokativni jezik, ideje i zahtjevi ostaju jednako šokantni. Osim namjere da proširi teritorij SAD-a na Panamski kanal, Grenland i Kanadu, Trump već intenzivno sarađuje s najtvrđom, i u odnosu na 2017. značajno osnaženom i relevantnijom europskom desnicom. Najavio je niz trgovinskih ratova, preispitivanje međunarodnih sporazuma, članstva u međunarodnim organizacijama te reviziju nastavka međunarodne financijske pomoći.

Zabranjeno preuzimanje teksta bez pismenog odobrenja Redakcije portala Radiosarajevo.ba!

Trumpova poruka – ukoliko je nešto njegova volja, u unutrašnjoj i vanjskoj politici SAD-a sve može i hoće biti dramatično promijenjeno.

Da li se to odnosi i na politike Sjedinjenih Država prema Bosni i Hercegovini i regiji zapadnog Balkana?

Za razliku od najava o promjenama politike prema EU, Rusiji, Bliskom Istoku i Kini, o kojima su Trump i njegovi saradnici govorili često i konkretno, o politici prema Bosni i Hercegovini i zapadnom Balkanu zasad nema konkretnih izjava.

Poznato je, međutim, da je Beograd posljednjih godina izgradio bliske odnose s Trumpovim najbližim saradnicima i članovima njegove porodice. Tokom tog perioda sklapani su unosni investicijski ugovori, organizovane večere i zabave na beogradskim splavovima, osnivane fondacije za povezivanje ključnih aktera, ohrabrivane grupe koje su podržavale Trumpovu predizbornu kampanju, te unajmljivanje advokatske i lobističke firme u Washingtonu.

Veze s Beogradom

Predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić, često je tvrdio kako je cilj ovih aktivnosti bio osigurati pristup Trumpovoj administraciji. Uz očekivanje da će Trumpovi saradnici onda biti spremniji saslušati stavove Beograda i uvažiti njihov interes prilikom donošenja odluka.

Te stavove i interese, Beograd i Banja Luka su najjasnije izrazili kroz dokument usvojen tokom takozvanog "svesrpskog sabora" u junu prošle godine. U njemu su dvojica predsjednika, obje vlade, i parlamenti Srbije i bh. entiteta RS obznanili kako je Daytonski mirovni sporazum "trajno i značajno narušen".

Pozvali su na povratak ustavnom poretku iz vremena neposredno nakon rata, odnosno ukidanje ključnih državnih institucija poput Oružanih snaga, Uprave za indirektno oporezivanje, Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, državnog Suda i Tužiteljstva BiH, SIPE, kao i desetine drugih institucija. Beograd je ovim dokumentom dao svoju eksplicitnu i bezrezervnu podršku Banjoj Luci da odluči kada želi jednostrano i neustavno oteti nadležnosti s državnog nivoa. A Banja Luka, pozvavši se na njihov ratni sporazum, Beogradu je obnovila pravo da i u njeno ime zagovara reviziju ustavnog i institucionalnog okvira BiH.

24.12.24. 13:14

Ćerimagić: Najava eksplozije "bosanskog lonca" je organizirana, zahtijeva reakciju Zapada

U prošlomjesečnom mandatu kojeg su vlasti iz Banje Luke dali lobistima u Washingtonu, a koji je procurio u javnost, ove pozicije su implicitno potvrđene, a na listu interesa dodano je i ukidanje sankcija.

Kako će se veze Beograda i Trumpove administracije praktično odraziti na buduću politiku SAD-a, trenutno je nemoguće predvidjeti. Međutim, poznato je da su neki od stavova Richarda Grenella, Trumpovog ličnog izaslanika i poslovnog saradnika njegovog zeta Jareda Kushnera, već neko vrijeme usuglašeni s pozicijama Beograda.

Krajem septembra 2023. Bijela kuća bivšeg predsjednika Joe Bidena izdala je upozorenje o "neviđenom gomilanju snaga srpskih trupa i oklopnih vozila" duž granice s Kosovom. Grenell je, poput Vučića, te tvrdnje nazvao "lažima". Nekoliko dana kasnije, nakon razgovora s američkim državnim sekretarom Antonyjem Blinkenom, Vučić je priznao da su američke informacije bile tačne, te najavio i proveo povlačenje trupa.

Tokom jula 2024. Grenell je više puta osudio usvajanje rezolucije Generalne skupštine UN-a kojom je 11. septembar proglašen "Međunarodnim danom sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici 1995. godine". Tom prilikom koristio je narativ sličan onome Vučića i Dodika.

Danas se čini izvjesnim kako će Grenell biti aktivan i na zapadnom Balkanu. Prilikom objavljivanja njegovog imenovanja za Trumpovog specijalnog izaslanika sredinom decembra, pozivajući se na izvore bliske Trumpovoj administraciji, Reuters je prenio informaciju da će se on baviti i zapadnim Balkanom. Da je ta informacija istinita potvrdili su političari iz regije koji su ga sreli nakon imenovanja, a na to od ponedjeljka ukazuju i njegove aktivnosti na društvenim mrežama.

Poruka poznavatelja prilika u Trumpovoj novoj administraciji jest da regija i Bosna i Hercegovina neće biti na vrhu prioriteta Sjedinjenih Država. Osim neposrednog uključivanja Grenella u kosovski izborni proces, kao i kroz odluke o kandidatima za ambasadore, u prvo vrijeme ne treba očekivati snažan Trumpov otisak u politici SAD-a prema regiji. Isti bi mogao postati jasnijim prilikom revizije strateške politike prema zapadnom Balkanu ili u slučaju neke značajnije krize, koja bi zahtijevala pozornost i reakciju viših nivoa administracije.

Baš u tim prijelomnim trenutcima, poznavatelji prilika u i oko Trumpove administracije tvrde da bi izgrađene veze Beograda i lobističke aktivnosti Banje Luke mogle doći do izražaja. Zbog prirode Trumpove administracije u ovom trenutku nemoguće je isključiti da bi ove veze i aktivnosti mogle dovesti do ukidanja ranije nametnutih sankcija.

Jednako tako, nova administracija bi mogla podržati nečiju tuđu ili pokrenuti vlastitu inicijativu za zatvaranje Ureda visokog predstavnika ili izmjenu Ustava Bosne i Hercegovine. U slučaju izazivanja značajnije krize, nemoguće je isključiti mogućnost da SAD odluče da se ne upliću, te da prostor za reakciju prepuste akterima u Bosni i Hercegovini, ali i Briselu, Zagrebu, Beogradu i Ankari.

22.01.24. 10:15

Adnan Ćerimagić: 'Viktor Orban je za Balkan veći rizik od Vladimira Putina'

Neophodno je buđenje!

Koliko bi takve promjene mogle uticati na Bosnu i Hercegovinu pokazuju dvije situacije iz prethodnih godina.

U oktobru 2021. vodstvo SNSD-a je na Palama usvojilo plan urušavanja institucionalnog i ustavnog okvira Bosne i Hercegovine. Plan je uključivao i eksplicitnu mogućnost korištenja nasilja. Kao prvi korak vlasti bh. entiteta RS usvojile su zakon o osnivanju entitetske agencije za lijekove, čijim bi se zaživljavanjem urušila postojeća državna institucija i tržište lijekova u Bosni i Hercegovini.

Iz Washingtona je tada stigla osuda plana i poduzetih koraka u pravcu njegove provedbe. Iza zatvorenih vrata, Bidenova administracija je aktivno zagovarala i osigurala povećanje vojnog prisustva partnera u Bosni, ali i njihove sankcije, uključujući i one Londona, Berlina, i Brisela. Rezultat je bio da ova entitetska agencija nije nikada zaživjela, a provedba plana privremeno suspendovana u junu 2022.

Tokom prošle godine Milorad Dodik je u Banjoj Luci osnovao komisiju čiji zadatak je bio da pripremi secesiju bh. entiteta RS. Krajem augusta u Bosnu i Hercegovinu, ali i Srbiju je iz Washingtona i tim povodom stigao direktor CIA-e, Bill Burns, s upozorenjem i porukom kako Sjedinjene Države ne podržavaju takve aktivnosti. Po njegovom odlasku iz regije, uslijedilo je utrkivanje političara iz Banje Luke i Beograda u izjavama kojim su odricali od ideje secesije. 

Iako se značajnije promjene u politici i pristupu Trumpove administracije ne mogu isključiti, ne treba zanemariti činjenicu da u Washingtonu, pa i u i oko Trumpove administracije, kao i u drugim svjetskim centrima moći, postoje oni koji kao vlastiti interes vide očuvanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta Bosne i Hercegovine.

Isto tako, oni podržavaju njen multietnički karakter te zaštitu dostignutog i unapređenje postojećeg nivoa poslijeratne reintegracije države. Njihove pozicije proizilaze i iz realne procjene o tome gdje bi, u slučaju teže krize, spirala reakcija domaćih i regionalnih aktera mogla odvesti Bosnu i Hercegovinu i njeno susjedstvo.

Glas nekih od njih u neminovnim razgovorima o politici Trumpove administracije bi mogao biti važan, ali niko u ovom trenutku ne može tvrditi da će biti presudan. To nameće obavezu onima u našoj zemlji koji dijele interes takve Bosne i Hercegovine – od izabranih političara do uspješnih privrednika – da se upravo sada probude, osvijeste i pokrenu.

Neki kao da već jesu.

Adnan Ćerimagić, viši analitičar Inicijative za evropsku stabilnost (ESI) iz Berlina, član je savjetodavnih odbora Međunarodnog instituta za mir iz Beča (IIP) i Beogradskog centar za sigurnosnu politiku (BCBP). 

* * *

Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Ja mislim" su isključivo lični stavovi autora tekstova i moguće da ne odražavaju stavove redakcije portala Radiosarajevo.ba