Pogled s Kosova: Šta će povratak Donalda Trumpa donijeti Zapadnom Balkanu?

Da li će povratak republikanca Donalda Trumpa u Bijelu kuću uticati na promjenu politike Sjedinjenih Američkih Država prema Kosovu i drugim zemljama Zapadnog Balkana, pitanje je na koje za sada nema tačnog odgovora.

Piše: Zulfija Jakupi, za Radiosarajevo.ba iz Prištine

Prema istraživanjima sprovedenim uoči predsjedničkih izbora u SAD-u, većinski albanski narod na Kosovu više je navijao za demokratsku kandidatkinju Kamalu Harris, dok se veliki dio pripadnika srpskog naroda, koji je uglavnom okrenut Beogradu, nadao Trumpovoj pobjedi, pa se slavilo na ulicama Sjeverne Mitrovice, gradu u kome živi većinsko srpsko stanovništvo.

Trending

Nihad Uk otklonio sve sumnje o Vladi KS. Govorio i o poziciji gradonačelnika Sarajeva

Navijačko praćenje američkih izbora povezano je s nadama, ali i strahovima da može doći do promjena u dijalogu Kosova i Srbije, koji se uz posredovanje Evropske unije (EU) vodi još od 2011. godine.

Skender i Milan

Dijalog je već duže vremena u zastoju, posebno od prošle godine kada je u oružanom napadu grupe Srba u Banjskoj, na sjeveru Kosova, ubijen kosovski policajac Afrim Bunjaku, a odgovornost preuzeo Milan Radojičić, tadašnji potpredsjednik "Srpske liste", koji se krije u Srbiji.

Skender, stanovnik Prištine, smatra da će Trump ubrzati proces dijaloga.

"Mislim da će rezom biti riješeni neki problemi koje ovi naši političari i političari iz Srbije nemaju volju da riješe i da je do njih još sto godina ne bi bili riješeni. Oni se tako održavaju iznad vode, inače bi potonuli", kaže Skender.

Milan iz Gračanice ističe da je dobro što je pobijedio Trump zato što je u prethodnom mandatu "pokazao više interesovanja za poboljšanje ekonomije", aludirajući na Washingtonski sporazum o normalizaciji ekonomskih odnosa, koji su Kosovo i Srbija 2020. potpisali u Bijeloj kući za vreme prvog Trumpovog mandata.

Trump se u mnogo čemu razlikuje od prethodnih američkih predsjednika, posebno u odnosu na dosadašnjeg Joe Bidena, ocjenjuje politikolog sa Kosova Ljubomir Stanojković.

Stanojković u izjavi za Radiosaarajevo.ba ističe da je trenutno teško reći kako će se Trumpova politika odraziti na Kosovo i Zapadni Balkan i da nije siguran da će ovaj dio svijeta biti u fokusu novoj administraciji.

"Mi jesmo u svojim očima mnogo veliki i važni, ali kada je u pitanju svet nismo tako veliki, niti značajni", kaže Stanojković.

Kurtijeva zakašnjela čestitka

Dobri poznavaoci političkih prilika pohvalili su aktuelnu predsednicu Vjosu Osmani što je Trupmu odmah nakon što je proglasio pobjedu uputila čestitku. Za razliku od nje, premijer Albin Kurti je, ocjenjuju analitičari, dosta kasnio sa cestitkom, koju je objavio tek nakon što je Trump osvojio potrebnih 270 izbornih elektora.

Kosovska javnost je dodatno zabrinuta zbog zategnutog odnosa premijera Kurtija s američkom administracijom. Smatra se da je prva Kurtijeva Vlada pala zbog njegovog lošeg odnosa sa Richardom Grenellom, bivšim specijalnim izaslanikom predsednika SAD-a za dijalog Srbije i Kosova za vrijeme Trumpovog prvog mandata.

Sociolog i politički analitičar Artan Muhaxhiri u izjavi za Radiosarajevo.ba ocenjuje da zbog ekstremno neprijateljskih odnosa premijera Kurtija i izaslanika Grenella, eventualno imenovanje Grenella na neku od pozicija moći, ne bi bila dobrodošla vest za Kurtija.

Muhaxhiri navodi da Kurti nije imao spremnosti da kvalitetno sarađuje ni sa predstavnicima administracije predsjednika Bidena, čime je doprinio da se izgubi "zlatna prilika za postizanje istorijskog konačnog sporazuma između Kosova i Srbije".

"Ako se planovima Trumpovih izaslanika Kurti suprostavi sa istim strogim diskursom kao što je učinio sa planovima Bidenovih predstavnika, posljedice po Kosovo će biti brze i brutalne", smatra Muhaxhiri.

Evidentno je da novoizabrani predsjednik Trump nije telefonom razgovarao ni sa jednim kosovskim zvaničnikom, dok se među mnogim državnicima sa kojima je razgovarao nakon pobede nalazi predsednik Srbije Aleksandar Vučić.

Imenovanje Marca Rubioa za državnog sekretara i Johna Ratcliffa za direktora Centralne obavještajne službe (CIA), mnogi analitičari smatraju dobrom viješću za Kosovo, ali Muhaxhiri ističe da nije toliko važno koje osobe su imenovane, zato što će cela Trumpova administracija biti apsolutno usredsređena na njegovu ličnost.

"Niko od njegovih imenovanih neće imati ovlasti da preoblikuje njegova naređenja, ni u maloj mjeri", kaže Muhaxhiri.

Prema mišljenju Stanojkovića, imenovanje novih ljudi za dijalog Beograda i Prištine ne znači da će se desiti nešto toliko značajno, ali se može očekivati napredak u ispunjavanju ranije preuzetih obaveza iz dijaloga.

Stanojković kaže da su očekivanja da će na kosovskim izborima 9. februara ponovo pobijediti Pokret Samoopredeljenje i da će Kurti ponovo formirati Vladu.

"U tom slučaju Kurti će morati da uradi određene iskorake kako bi odobrovoljio američku administraciju, ali ako neka druga opcija pobedi neke stvari će se mnogo lakše i brže odvijati", smatra politikolog Stanojković.

Dobri poznavaoci prilika uglavnom ocenjuju da Kosovo, kao mala zemlja, neće biti u fokusu nove administracije, ako se imaju u vidu ratovi koji se vode u Ukrajini i Gazi.

Razmjena teritorija

Nakon pobjede Trumpa u javnosti se spekuliše da bi se kao moguće rješenje u dijalogu Kosova i Srbije o normalizaciji odnosa mogla ponovo pokrenuti opcija podjele ili razmene teritorija. Muhaxhiri, međutim, kaže da je takva ideja od početka bila tajanstvena i nije bilo ničeg zvaničnog.

"Sada nema ni najmanje volje kosovskog leadershipa, čak ni da se ova ideja pominje, jer je smatraju veoma opasnom po teritorijalni integritet države. Zbog velike stigmatizacije ovog projekta nemoguće je da se o njemu ponovo raspravlja u bilo kom obliku", kaže Muhaxhiri.

Svakako, odgovori na brojne nedoumice znaće se ubrzo nakon što Trump krajem januara službeno preuzme dužnost predsednika SAD-a.