Kulenović: Državotvorno jedinstvo nije moralna poza već historijska nužnost i racionalan izbor

Nalazimo se u vremenu dramatičnih preslagivanja internacionalnih odnosa s neizvjesnim ishodom. Pored opasnosti koje donosi novi imperijalizam - poredak zasnovan na logici brutalne sile, ogoljenih transakcionih interesa, političkog nasilja i ucjena jačih nad slabijima - pojavljuju se i prvi znaci otpora, praćeni jačanjem samopouzdanja država srednje snage i njihovim strateškim povezivanjem na osnovu zajedničkih interesa.

Alternativna rješenja nastaju iz nužde.

Piše: Adil Kulenović, za portal Radiosarajevo.ba

Trending

Zemljotres u BiH: "Dobro je zatutnjalo"

Do jučer nemoguća savezništva postaju realnost. Kanada se povezuje s Kinom, Evropa s Indijom, a vodeće evropske zemlje, na ekonomskom, energetskom, sigurnosnom i političkom planu, zbijaju redove oslanjajući se na vlastite snage, raspoložive resurse i obostrano korisna partnerstva. Čak se i na unutrašnjem političkom planu, u ime državnog razloga i očuvanja nacionalnog integriteta, približavaju u strateškim odlukama do juče udaljene, pa i suprotstavljene političke opcije.

U takvom preslagivanju svjetskog poretka, male i unutrašnje nestabilne države postaju posebno ranjive. Male zemlje gube tradicionalne oslonce svoje nezavisnosti i stabilnosti i ostaju same pred logikom sile, bez zaštitne mreže pravila. U izboru između prilagođavanja po cijenu potčinjenosti, vještog balansiranja ili jačanja unutrašnje konsolidacije i stvaranja novih partnerstava - ishodi su teški i neizvjesni.

Zabranjeno preuzimanje teksta bez pismenog odobrenja Redakcije portala Radiosarajevo.ba!

Poremećene vrijednosti

Pogotovo za nas u Bosni i Hercegovini, čiji su politički sistem i na njemu izrasle političke snage često u funkciji hegemonijskih i ekspanzionističkih interesa susjednih zemalja i njihovih internacionalnih sponzora, kojima u prilog ide sve očitije urušavanje odnosa zasnovanih na internacionalnom pravu i pravilima među suverenim državama.

Amnestiranje Milorada Dodika u internacionalnim relacijama pretvara ekstremizam u prihvatljivu političku praksu, a kooperativno ponašanje zasnovano na pravilima i demokratskim vrijednostima prikazuje - kao slabost i nesposobnost. Ukidanje sankcija, odustajanje SAD od podršci daljoj izgradnji bosanske nacije dali su krila Miloradu Dodiku da sada najavljuje izlazak iz Dejtonskog sporazuma.

Zato bi odgovori na pitanja izlaska iz krize u Bosni i Hercegovini, baš u ovoj prerano započetoj predizbornoj atmosferi, morali biti od generativnog značaja.

Oni bi trebali biti lakmus papir biračima, a ne primitivnim podmetanjima i "prljavim vešom", personalnim smicalicama i poticanjem atmosfere "rata svih protiv svih". Posebno u vremenu kada Bosna može dodatno potonuti i zbog jaza između nominalno državotvornih političkih snaga.

Podjele među njima su siguran oslonac za snage protiv Bosne i pakleni put na urušavanju države. Poziv na državotvorno jedinstvo o najvažnijim pitanjima nije moralna poza već historijska nužnost i racionalan izbor.

Krug 99 nije politička stranka i neće to biti. Ali jeste politički orijentir u vremenu dezorijentacije. Nama nije važno koje je boje politička mačka, već da li lovi miševe - rečeno u prenesenom značenju. Dakle, riječ je o kritičkom i razboritom prosuđivanju dosljednosti aktera u odbrani državnog interesa i u borbi za otvaranje perspektiva jačanja suverene, slobodne, demokratske i moderne evropske države ravnopravnih građana.

Pristanak na agresijom nametnute realitete put je u poraz. Da su krupne bosanske historijske ličnosti, pa i borci ARBIH, prihvatali "realnost" koju su nam drugi crtali u najtežim vremenima, danas ne bismo imali ni državni okvir ni pravo na borbu.

Zato smo u Krugu 99 napravili korak dalje od kritičkog sagledavanja društvenih i političkih procesa i formulisali, po našem uvjerenju, konstruktivne prijedloge rješenja za sadašnji tok i budućnost: Pripravnost za krize u Bosni i Hercegovini, Prijedlog reforme Ustava na građanskim demokratskim principima, Analitičku studiju hegemonijskog vokabulara i evropskih standarda te Glosar - Rječnik hegemonijskog i evropskog političkog jezika.

Naše rasprave o tome kako iz krize razumijevaju složenosti političke borbe, njenih postupaka i metoda u postojećim okolnostima, ali i uz jasno prepoznavanje centralnog toka te borbe - jačanja suvereniteta i nezavisnosti moderne i slobodne Bosne i Hercegovine. Jer bez jasnog cilja, projekta i vizije svaka gradnja postaje samo skup nabacanih dijelova koji više liče na rasulo nego na gradnju.

Negiranje suvereniteta

Primjera radi, posljednji, nesretni intervju Aleksandra Vučića na jednoj od naših TV kuća ne bi imao uspješnu hegemonijsku propagandnu funkciju da se nije odvijao unutar hegemonijskog vokabulara srbijanske ekspanzije i etnopolitičke dominacije. Povlađivanje medija i političara tom starom, manipulativnom i zavodljivom govoru ekspanzionizma dodatno je unutrašnje gorivo nesnalaženja i zbunjenosti u traženju produktivnih odgovora na krize i raširenog osjećanja bespomoćnosti.

Na primjer, suverenitet se u hegemonijskom, Vučićevom značenju shvata kao vlasništvo jedne etničke grupe nad teritorijom svuda gdje ta grupa živi. Jasna je namjera da se time negira jedinstveni suverenitet države Bosne i Hercegovine i drugih država u okruženju. Nasuprot tome, evropsko - odnosno internacionalno - značenje suvereniteta jeste da on pripada državi i građanima kao jedinstvenom političkom tijelu.

To je jedinstvena volja svih građana. Stvaranjem paralelnih "narodnih suvereniteta" nastoji se razgraditi državni poredak BiH i drugih država. Zato je prozirno istovremeno podržavanje "dobrih odnosa s Bošnjacima" i insistiranje na "dogovoru naroda" umjesto recipročnih i ravnopravnih odnosa između suverenih država - podjednako kod Vučića, kao i kod Dragana Čovića i Andreja Plenkovića.

To je samo jedan, nužan segment mogućih pravaca izlaska iz političke krize Bosne i Hercegovine, u značenju političke samosvijesti,  za koju odgovornost snosi i cjelokupni sistem obrazovanja i medija. Jer ono što nije jasno u pojmovima, ne može biti produktivno ni u izgradnji stvarnosti, niti pravaca izlaza iz postojećeg stanja.

O autoru

Adil Kulenović je profesor filozofije i sociologije. Studirao je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, Interdisciplinarnom postdiplomskom studiju Univerziteta u Sarajevu, specijalizirao na Institutu Gramši u Rimu. Četiri mjeseca prije rata u BiH pokrenuo je Nezavisni radio Studio 99, a u februaru 1995. Godine i Nezavisnu televiziju 99.  Bio je glavni i odgovorni urednik ovog medija sve do 2011. Godine kada je ugašen. Kao voditelj emisije Intervju dana snimio je oko 5000 intervjua, u kojima su, pogotovo u opkoljenom Sarajevu, prodefilovali svi bitni domaći i međunarodni akteri politike, kulture i javnog života. Za ratno novinarstvo dobitnik je nagrade Federico Motta Editore " Obiettivo Europa" 1996. godine , a za nezavisnu uređivačku politiku  Silver  Price  Rose  Evropskog parlamenta – građanin Evrope za 2000. godinu. 

Osnivač je Asocijacije nezavisnih intelektualaca "Krug 99"  1993. godine, čiji je sadašnji predsjednik, jedan suosnivača Helsinškog komiteta BiH i drugih organizacija. Bavio se i izdavačkom djelatnošću, a posebno u predratnom vremenu izdanjem uticajne knjige Istina o Bosni i Hercegovini. Dobitnik je Ordena Crnogorske zastave 2011. godine Republike Crne Gore za doprinose u procesu osamosteljenja Crne Gore i razvijanje prijateljskih odnosa sa BiH.

* * *
Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Ja mislim" su isključivo lični stavovi autora tekstova i moguće da ne odražavaju stavove redakcije portala Radiosarajevo.ba