Dr. Hikmet Karčić: Kako se Bošnjaci prikazuju kao navodni evropski problem

15
Radiosarajevo.ba
Dr. Hikmet Karčić: Kako se Bošnjaci prikazuju kao navodni evropski problem
Foto: Dž.K. / Radiosarajevo.ba / Baščaršija

U posljednjim mjesecima pojedini politički lideri bosanskih Srba sve češće koriste jezik navodnog "sukoba civilizacija" kako bi opisali Bosnu i Hercegovinu. Takav način prikazivanja ne nastaje slučajno. On se odražava i oslanja na širi val nativističkih i krajnje desničarskih ideologija koje trenutno oblikuju politički diskurs u dijelovima Zapadne Evrope i Sjeverne Amerike. 

Piše: Dr. Hikmet Karčić, za Brief Eastern Europe*

Prikazujući Bosnu kao civilizacijsku liniju razdvajanja između islama i Zapada, ovakva retorika nastoji lokalne etnonacionalističke agende smjestiti u globalni narativ koji odjekuje savremenim strahovima o migracijama, identitetu i suverenitetu. Na taj se način pokušavaju osigurati međunarodna simpatija i politički kapital u inozemstvu, dok se dugotrajni domaći sporovi oko moći, korupcije i lokalne politike preoblikuju kao dio šire civilizacijske borbe.

Smije li se od boraca kod ostvarivanja boračkog dodatka tražiti ovjerena kopija lične karte?

Smije li se od boraca kod ostvarivanja boračkog dodatka tražiti ovjerena kopija lične karte?

U evropskom javnom diskursu često slušamo narative o muslimanima kao "drugima", kao stranom tijelu koje se ne može uklopiti u sekularno i kršćansko tkivo Starog kontinenta. Ovakva slika posebno pogađa Bošnjake, koji se u tim raspravama prikazuju kao "neprilagođeni", kao stranci u vlastitom domu. Međutim, takva percepcija nije samo netačna, ona je i duboko nepravedna prema narodu koji je možda najbolji dokaz da islam i Evropa ne samo da mogu koegzistirati nego i međusobno obogaćivati jedno drugo.

Bošnjaci - autohtoni evropski narod

Budimo jasni: prvi i najsnažniji argument protiv teze o "neprilagođenosti" jeste jednostavna činjenica da su Bošnjaci autohton evropski narod. Oni nisu došli u Evropu; oni su oduvijek bili njen dio. Njihova historija na Balkanu seže stoljećima unazad, a njihov identitet je, između ostalog, oblikovan i pod utjecajem srednjoevropske kulture, posebno tokom austrougarske monarhije. Ignorirati tu činjenicu znači izbrisati stoljeća zajedničke historije i kulturne razmjene.

Problem nije u tome što se Bošnjaci ne uklapaju u Evropu; problem je u tome što evropska predodžba o "pravom" Evropljaninu još uvijek počiva na obrascu koji isključuje sve izvan dominantne kršćanske kulture.

Bajram-namaz jutros u Sarajevu
Foto: Dž.K. / Radiosarajevo.ba: Bajram-namaz u Sarajevu

Dok se često šire strahovi da muslimanska religioznost vodi ka getoizaciji i odbacivanju zapadnih vrijednosti, istraživanja pokazuju nešto sasvim drugačije.

Studija Francesca Trupije iz 2024. godine o mladim Bošnjacima u Belgiji, Njemačkoj i Poljskoj otkrila je nešto fascinantno: visok nivo religijskog identiteta ne samo da ne ometa integraciju i građanski angažman nego zapravo potiče nekonvencionalne i neinstitucionalne oblike političkog učešća. Jednostavno rečeno, mladi Bošnjaci koji njeguju svoju vjeru istovremeno su i aktivniji članovi društva. Oni pronalaze nove načine da doprinesu zajednicama u kojima žive. To je potpuno suprotno slici "neprilagođenih" koji žive u paralelnom svijetu.

Ovi mladi ljudi, rođeni ili odrasli na Zapadu, razvili su ono što istraživači nazivaju "evropskim islamom": identitet koji pomiruje porodično naslijeđe i vjeru s pripadanjem savremenim evropskim društvima. Čak se i distanciraju od drugih muslimanskih zajednica u dijaspori kako bi naglasili svoje specifično, evropsko tumačenje islama. To nije znak nepripadanja. Naprotiv, riječ je o visoko razvijenoj svijesti o tome kako istovremeno biti musliman i Evropljanin, bez ikakve kontradikcije.

Možda najsnažniji dokaz koliko su Bošnjaci duboko ukorijenjeni u evropske vrijednosti dolazi iz načina na koji su se nosili s vlastitom traumom. Istraživanje Amre Sabić-El-Rayess o odnosima Bošnjaka i Jevreja kroz stoljeća nudi izvanredan primjer otpornosti. Uprkos genocidu, uništavanju džamija i sistematskom progonu, Bošnjaci nisu odgovorili mržnjom. Umjesto da ruše tuđe bogomolje, oni su obnavljali svoje porušene džamije – ponekad više puta na istom mjestu.

Hikmet Karčić
Foto: A. K. / Radiosarajevo.ba: Hikmet Karčić

Narativ o"neprilagođenima"

Uvriježeno je mišljenje da trauma rađa nasilje. Ali, Bošnjaci su svjesno izabrali suživot. Njihova historija, posebno stoljetni suživot s jevrejskom zajednicom u Sarajevu, svjedoči o dubokom razumijevanju "drugoga", koje čini temelj svake moderne i otvorene Evrope. Dok evropska krajnja desnica ponavlja retoriku čiji korijeni dijelom leže u antimuslimanskim narativima iz bivše Jugoslavije, Bošnjaci predstavljaju živu antitezu takvom razmišljanju – narod koji je preživio i sačuvao svoje vrijednosti uprkos pokušajima da bude izbrisan.

Narativ o Bošnjacima kao "neprilagođenima" zapravo govori više o Evropi nego o Bošnjacima. On razotkriva nelagodu pred činjenicom da identitet nije monolitan, da čovjek može biti drugačiji, a ipak u potpunosti pripadati. Istraživanja pokazuju da su mladi Bošnjaci u dijaspori integrisani, aktivni građani koji razvijaju autentičan evropski muslimanski identitet. Oni ne čekaju da ih Evropa prihvati – oni već aktivno oblikuju njenu budućnost.

Umjesto da ih se posmatra kao problem, vrijeme je da ih se prepozna kao most: most između Istoka i Zapada, tradicije i modernosti, vjere i sekularnog društva. Ako Evropa traži model kako izgraditi društvo otporno na mržnju i otvoreno prema različitosti, ne mora tražiti daleko. Dovoljno je pogledati prema Bosni i Hercegovini i njenim Bošnjacima, autohtonim Evropljanima koji već stoljećima predstavljaju živi dokaz da je suživot duboko vrijedna tekovina.

*Napomena: Tekst je objavljen izvorno u Brief Eastern Europe, sedmičnom newsletteru koji izdaje New Eastern Europe, i služi kao brzi pregled najvažnijih političkih i sigurnosnih tema u istočnoj Evropi. Tekst objavljujemo uz dozvolu autora.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (15)

/ Povezano

/ Najnovije