Kreativna industrija i novac MMF-a

Novac u iznosu od 308 miliona eura po osnovu specijalnih prava vučenja (SDR) koje je Međunarodni monetarni fond (MMF) doznačio Bosni i Hercegovini u okviru globalnog paketa od 650 milijardi podijeljena su tako da su dvije trećine tog iznose (oko 400 miliona KM) pripalo Federaciji BiH, a jedna trećina (oko 200 miliona KM) Republici Srpskoj. 

Kako podijeliti novac?

Novac je dodijeljen sa svrhom da podrži mjere oporavka i pokretanja rasta nakon krize COVID-19. Konkretnije, da se ojača likvidnost javnih financija, odnosno podrška zdravstvenom, socijalnom i ekonomskom sektoru. Svaka zemlja ima slobodu da samostalno određuje namjene i MMF neće posebno kontrolirati utrošak tih sredstava.

Piše: Prof. dr. Anto Domazet za Radiosarajevo.ba

Trending

Snijeg opet zabijelio planinske krajeve u Bosni i Hercegovini: Ispraćaj 'Goveđe zime' i preokret

U Federaciji BiH je već pola dobivenog novca usmjereno kantonima i to je dobra odluka koja temelji na teško naučenim lekcijama podjele sredstava Instrumenta za brzo finansiranje (RFI) od 333 miliona eura iz juna 2020. godine. Kako podijeliti ostatak novca, to je svakako delikatno pitanje.

Duboko sam uvjeren da bi područje intervencije trebalo svakako da bude podrška sektoru kreativne industrije (muzeji, pozorišta, galerije, izvođačka umjetnost, izdavaštvo, elektronski mediji, filmska industrija, muzički zapisi, računarski programi i igre, dizajn, oglašavanje, arhitektura).

Ova industrija je već dugo po strani tekućih i razvojnih politika, a dodatnu destrukciju doživljava u krizi COVID-19. Mnoge djelatnosti te industrije nemaju tržišne poticaje, pa je javna podrška izuzetno značajna.

U njoj je zaposleno desetak hiljada ljudi, ona je dio lanca vrijednosti mnogih industrija, posebno turizma koji se ne može oporaviti bez oporavaka kreativne industrije.

Dodjela sredstava za oporavak kreativne industrije u Federaciji BiH na osnovi javnog natječaja trebalo bi da stvori jednu vrstu javnog dobra za kojom ljudi, ispaćeni panedemijom, izolacijom i alijenacijom vapiju, javnog dobra čijim je zanemarivanjem devalviran socijalni kapital društva i stvarana predstava da njihove duhovne vrijednosti i njihovo mentalno zdravlje nisu značajni naspram bitke za fizičko preživljavanje u pandemiji.

Neiskorištena sredstva

Do sada ostvarena podrška nizu industrija kroz subvencioniranje i kreditiranje pod povoljnijim uvjetima nije, naravno uključivala kreativnu industriju. Zato je vrijeme da proradi kreativna komponenta javnih razvojnih politika i kreativne industrije dobiju zasluženu podršku, nekim iznosom sredstava od oko 50 miliona KM koji bi pokrenuo njen oporavak i rast.

Uz privatni kapital, uz novac Europsku uniju (EU), taj iznos javnog novca mogao bi pokrenuti kreativni plan (creative deal), koji uz zeleni plan (green deal), digitalizaciju i reindustrijalizaciju može biti okosnica integriranog plana oporavka i rasta za F BiH u narednim godinama.

Ovaj prijedlog nije diskriminatoran u odnosu na druge namjene za podršku oporavku, jer za njih postoje neutrošena sredstva Stabilizacijskog fonda Federacije BiH koji je težak ukupno preko 500 miliona KM, a nije angažirano ni pola tog iznosa.

Autor je profesor emeritus Ekonomskog fakulteta u Sarajevu

***

Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Ja mislim" su isključivo lični stavovi autora tekstova i moguće da ne odražavaju stavove redakcije portala Radiosarajevo.ba