Domazet: Vlast nema ni osnovno za pomoć privredi – sliku stanja

M. R. S.
Domazet: Vlast nema ni osnovno za pomoć privredi – sliku stanja
FOTO: Fena / Anto Domazet

Posljedice pandemije novog soja koronavirusa već itekako osjećaju poslodavci i radnici, a tek smo na početku rješavanja problema.

S druge strane, vlasti tek najavljuju pomoć i mjere, a da zapravo nemaju ono osnovno – sliku stanja u kome se nalazi privreda, uključujući i velika javna i privatna poduzeća, mala, srednja i mikro poduzeća, obrte, farmere, samozaposlene i nevladine organizacije.

Na ovo je za Radiosarajevo.ba ukazao Anto Domazet, profesor na Ekonomskom fakutetu u Sarajevu, koji je komentirao i poteze Vlade FBiH i mjere koje je jučer najavila Edita Đapo, predsjednica Koordinacionog odbora za stabilizaciju privrede i saniranje posljedica pandemije koronavirusa i federalna ministrica okoliša i turizma.

Ono ključno što vlasti nisu uradile je da se vidi obim vanjskih resursa koji nam stoji na raspolaganju za poduzimanje mjera aktivnog djelovanja. Tu je potrebna mnogo ofanzivnija uloga Vijeća ministara. Mi nemamo emisionu banku, niti potreban fiskalni kapacitet za ozbiljnije intervencije u privredi. Zato najvećim dijelom ovisimo o vanjskom zaduživanju i obimu grantova iz inozemstva. Kada nemamo taj okvir, sve mjere su neadekvatne, nisu pravi odgovor na problem, nemaju onaj robusni sadržaj od oko 8 posto bruto domaćeg proizvoda ili oko 1,7 milijardi KM, koji bi morao uslijediti“, kazao je Domazet.

Ećo: Privrednici nas zovu sa svih strana, najavljuju otkaze, pomoć je hitno potrebna

Slažem se da nam je zdravstvo prioritet svih prioriteta, i svi trebamo dati doprinos, ali paraleleno s tim trebali bi se okrenuti i zaštiti privrede i ekonomije. Ako budemo čekali da se sve ovo završi, a očito će potrajati, radna mjesta neće moći čekati.

Naglasio je da su razmjere problema ogromne, te da ako želite pokriti minimalu plaću za oko 600.000 zaposlenih u FBiH za jedan mjesec, potrebno je oko 240 miliona KM.

„A naš stabilizacijski fond, koji je jučer najavila ministrica Edita Đapo, je toliki. Sredstva kojima se sada raspolaže su neadekvatna da zadovolje potrebe koje se nagovještavaju kao normalne – tromjesečno pokrivanje zajamčenih plaća. Za to treba oko 700 miliona KM“, pojasnio je Domazet.

Istakao je da je stanje u privredi dosta nejasno.

„Nisu sve kompanije u istom položaju. Treba nam informacija koliko privrednih društava posluje koliko-toliko, da se napravi skala kompanija koje rade, onih koje ne rade i nisu dale otkaze radnicima i onih koje su se zatvorile i dale otkaze. Moramo imati sliku stanja da bi mogli djelovati. Nije isto u 'Igmanu' Konjic i u maloj frizerskoj radnji koja je morala biti zatvorena“, upozorio je Domazet.

Nadalje navodi da treba jasno razdvojiti šta se želi u fiskalnom sistemu, koji je na krhkim nogama i u normalnoj situaciji, pa imamo problema u zdravstvu, penzionom fondu.

„Potreban je pregled mjera koje se mogu poduzeti, ali treba biti selektivan. Svaka mjera je skidanje tereta s poslovnog sektora i prebacivanje na javni. Pomijeranjem uplate PDV-a sa desetog na 30. u mjesecu poslovni sektor popravlja likvidnost, ali javni sektor slabi likvidnost, a on je odgovoran za penzije, zdravstvo, obrazovanje, socijalnu zaštitu, policiju, javnu upravu“, dodao je Domazet.

Vlada FBiH mora snositi najveći dio tereta u isplati plaća

Mjere koje je predložila Vlada FBiH za stabilizaciju privrede i saniranje posljedica pandemije koronavirusa su neuporedivo bolje od ranijeg prijedloga ohrabrujuće su, ali nedovoljne, istakli su iz Udruženja poslodavaca FBiH.

Istakao je da se s treće strane mora razmotriti monetarna, kreditna politika.

„Kroz obimniju ponudu kredita, povoljnije uvjete, subvencioniranje kamata, tu vidim priliku. Garantni fond FBiH je 100 miliona KM. Sumnjam da će se moći praviti multiplikator pet da se iz njega pokriju jamstva za obim kredita od 500 mil. KM, jer postoji obilje tržišnih i netržišnih rizika u kreditiranju “, kazao je Domazet.

Podsjetio je da na prijedlog iz SDP Platforme za ekonomski oporavak da se, između ostalog, radi na stavljanju van snage, barem na 12 mjeseci, dijela Zakona o akcizama po kojem se uvelo opterećenje na cijenu goriva od 0,15 feninga po litri. Smatra da bi to bio doprinos i za privredu i za građane u obimu od preko 200 miliona KM. Osim toga ističe potrebu da se minimalac u FBiH podigne na do 60 posto prosječne plaće iz prethodne godine ili oko 570 KM.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iPhone i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije