Ećo: Privrednici nas zovu sa svih strana, najavljuju otkaze, pomoć je hitno potrebna

Slažem se da nam je zdravstvo prioritet svih prioriteta, i svi trebamo dati doprinos, ali paraleleno s tim trebali bi se okrenuti i zaštiti privrede i ekonomije. Ako budemo čekali da se sve ovo završi, a očito će potrajati, radna mjesta neće moći čekati. Moramo brže reagirati, moramo imati  jasne mjere i upute kako se ponašati kada je u pitanju privreda!

Kaže to u razgovoru za Radiosarajevo.ba Suad Ećo, bh. privrednik i član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca FBiH, te predsjednik Asocijacije drvoprerađivača BiH, govoreći o brojnim problemima s kojima se poslodavci ovih dana susreću zbog krize izazvane širenjem novog soja koronavirusa (COVID-19).

Udruženje poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine zahtijeva od institucija vlasti na svim nivoima da odgovorno i savjesno rade svoj posao, s ciljem očuvanja života i zdravlja građana, radnih mjesta i privrede. "U ovom trentuku potrebno je odlučno i pametno liderstvo i spremnost na hitno djelovanje.

Udruženje poslodavaca: Zabraniti otpuštanje radnika zbog krize

Nažalost, konstatira da s terena već pristižu informacije o najgorim scenarijima – masovnom otpuštanju radnika. Jedna takva kaže da je 500 radnika Standarda iz Ilijaša ostalo bez posla. Ećo kaže da je čuo za takvu vijest, i da, iako ona nije zvanično potvrđena, takav scenario u ovoj kompaniji je sasvim izvjestan.

„Prema informacijama kojima raspolažem, oni su te radnike otpustili jer su im istekli ugovori. Došlo je do otkazivanja narudžbi njihovih kupaca iz Njemačke i bili su već u tim planovima“, kazao je Ećo.

Osim toga, kaže da imaju pozive i iz drugih firmi koje, koje, pritisnute problemima sa svih strana,  najavlju otkaze. 

„Mislim da su pogođeni hotelijeri, pogledajte npr. koliko je samo hotela u Sarajevu. Te firme su u vrlo velikim problemima još od januara, februara, evo sada u martu je vrhunac, a rješenje se ne nazire. Veliki je pritisak na Udruženje poslodavaca, dosta nas firmi zove, imaju zahtjeve, traže rješenja... Oni koji bi trebali  najviše ugroženim djelatnostima ne pomažu, ta pomoć nije ni na vidiku“, zaključuje Ećo, apelirajući na nadležne u kantonima i Federaciji BiH da se uključe u rješavanje problema.

Sindikat oštro reagirao: Ne igrajte se sa ljudskim sudbinama i pravima radnika

Kako objašnjava, jedino je Vlada KS za sada izašla sa konkretnim prijedlozima i mjerama. Ta pomoć se ogleda u tome da će firmama koje su najugroženije, odnosno onima kojima je uredbom bio zabranjen rad, Vlada pokriti minimalnu plaću i poreze na plaću i doprinose.

„Da li će te poreze preuzeti i Vlada FBiH, vidjet ćemo. Mislim da je to jedan od modusa, da bi Vlada FBiH trebala da se uključi, da preuzme poreze a da možda kantonalne vlade preuzmu plaćanje minimalne plaće, kako bi se sačuvala radna mjesta“, kaže naš sagovornik.

Naglašava da nikome nije u interesu da radnik završi na birou. Kako kaže, radnik koji  ostane na poslu ima pravo na naknadu, a Ećo govori da je bolje da država, umjesto da mu plaća tu nakandu, taj novad daje za minimalnu plaću.

„Ideja i prijedloga ima, ali smo se ranije trebali uključiti. Bojim se da ne bude kasno ako to budemo rješavali u aprilu“, kaže Ećo.

S obzirom na to da je i sam privrednik, Eću smo pitali kako na terenu izgleda poslovanje u vrijeme pandemije. Podsjeća da je maloprodaja zabranjena, a da se to prenosi i na proizvodnju, što uzrokujue lanac problema.

„Moja firma se trudi maksimalno trudi da zadrži ovaj broj zaposlenika, proizvodnju radimo u punom kapacitetu jer smo imali ranije ugovorene poslove i projekte i pokušat ćemo učiniti sve da ne dođe do otpuštanja zaposlenika, da radnici imaju plaću kao i prije ove krize. Teret ne smiju podnijti zaposlenici i firme, nego svi podjednako“, kaže Ećo.

Dodaje da su firme veoma oštećene i u pogledu obaveza prema bankama.

„Banke su već počele skidati, odnosno vi imate trajne naloge, vama su sredstva legla na račun, banka je to povukla . Danas me je veoma puno proizvođača zvalo i dalo primjedbu na tu odluku, moratorij plaćanja rata i kredita. Puno firmi je veoma zaduženo, priliv novca je smanjen, žiro računi su skoro pa prazni, a bankama morate plaćati rate. I u tom dijelu smo mogli malo brže djelovati, makar jednu mjeru, da prolongiramo plaćanje rata kako bi malo pomogli kod likvidnosti firmi“, dodaje Ećo.

Veoma puno problema, kako kaže imaju i sa uvozom repromaterijala.

"I firme koje mogu raditi, susreću se sa velikim problemima. Robe veoma dugo putuju, carine su prilično blokirane, duge su kolone... Problem je i s vozačima, jer idu u samoizolaciju, znači i ako vam dođe kamion robe, u narednih 15 dana više nemate tog radnika. Izvoz je vrlo otežan, nema prijevoznika koji bi to vršili, zato smo apelirali da se uspostavi željeznički prijevoz, koridori kojim bi nam roba brže dolazila. Za sada možda funkcionira lanac nabavke kada je u pitanju prehrana, a svi ostali smo u veoma teškoj situaciji“, zaključuje Ećo.