Profesor Anto Domazet o historijskom padu cijena nafte

Cijena nafte pala je jučer na najniži nivo u historiji trgovanja, uslijed rasprodaje na svjetskim tržištima potaknute nesigurnošću oko skladišnih kapaciteta za naftu koja se trenutno ne može prodati. 

Naime, potražnja za sirovom naftom dramatično je pala zbog zamrzavanja ekonomske aktivnosti u čitavom nizu zemalja uslijed pandemije koronavirusa.

Cijena nafte pala ispod nule, ovo se nikad u historiji nije dogodilo

Cijena nafte pala je danas na najniži nivo u historiji trgovanja, uslijed rasprodaje na svjetskim tržištima potaknute nesigurnošću oko skladišnih kapaciteta za naftu koja se trenutno ne može prodati. Naime, potražnja za sirovom naftom dramatično je pala zbog zamrzavanja ekonomske aktivnosti u čitavom nizu zemalja uslijed pandemije koronavirusa.

Cijena barela lake sirove WTI (West Texas Intermediate) nafte u ponedjeljak se prodavala za minus 37 dolara po barelu. Nakon tog rekordno niskog iznosa, cijena nafte je neznatno porasla, ali je i dalje ostala ispod nule. 

Prof. dr. Anto Domazet, profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu u razgovoru za Radiosarajevo.ba komentira dramatične promjene na svjetsko tržištu nafte.

 "Inače, iskustvo koje sam stekao iz događaja iračkog napada na Kuvajt 4. augusta 1990. godine, koji je označio diskontinuirani tok na tržištu nafte (skok cijena sa 11 dolara na 40 dolara po barelu), uvjerilo me je da u ovakvim slučajevima treba sačekati par dana. To preporučam i u ovom slučaju. Diskontinuirani događaji nas čine bespomoćnim, jer nemamo informacije za procjenu koliko će to stanje trajati. Dakle, imamo današnji šok, koji se pripisuje tehničkim algoritmima prodaje, zasnovanim na ponuđenim i traženim količinama nafte i cijeni kao rezultanti tih odnosa. Već sutra ili za dva dana imat ćemo mnogo jasniju i normalniju sliku", navodi Domazet u izjavi za Radiosarajevo.ba. 

Na pitanje na koji način bi se ova dešavanja na svjetskom tržištu nafte mogla odraziti na maloprodaju goriva u Bosni i Hercegovini i regionu, prof. Domazet podsjeća kako treba imati na umu da cijena nafte tek u drugom izvodu utječe na cijene goriva, jer su troškovi rafinerijske prerade i drugi fiksni troškovi konstantni. 

"Nafta ima udio u cijeni goriva od 65-70%. Osim toga, cijene goriva su autonomne cijene ovisne o odnosima ponude i tražnje, za nas na području Mediterana. Ljeti cijene rastu zbog povećane tražnje, zimi padaju. Sada je vanredna situacija zbog dva faktora, općeg pada tražnje zbog korona krize i zbog poremećaja u ponudi (prekomjerna proizvodnja zbog naftnog rata Saudijske Arabije i Rusije). Sve je to stvorilo visoke zalihe koje su sada odjednom ponuđene na prodaju. Za procjene budućih događaja su sada važni futures (terminske prodaje nafte, recimo za decembar 2020.)", zaključio je profesor Domazet.