Šaćir Filandra/ Husein kapetan Gradaščević, bosanski princ

11. 09. 2021. u 21:00:00 Radiosarajevo.ba

Shares: 370

Zabranjeno preuzimanje teksta bez pismenog odobrenja Redakcije portala Radiosarajevo.ba!

Prije sto devedeset godina, 12. septembra 1831. godine u Carevoj džamiji u Sarajevu Bošnjaci su slobodno i samostalno izabrali, imenovali i postavili Husein kapetana Gradaščevića za valiju, gospodara Bosne.

Bosna je tim činom postala suštinski samostalna ali ne i nezavisna budući je i dalje priznavala vrhovnu vlast sultana.

Tom činu je prethodila vojnička pobjeda bosanskih snaga protiv osmanske/sultanove vojske na polju kod Prištine.

Piše: Šaćir Filandra, profesor na Fakultetu političkih nauka

Sam čin inauguracije Husein kapetana u zvanje bosanskog vezira i gospodara izveden je u slavljeničkoj i svečarskoj atmosferi na način da su mu narodni prvaci dali prisegu nakon što su uzeli abdest i položili ruke na Kur'an. Ovo je bio vrhunac ali i početak kraja Pokreta za autonomiju Bosne u prvoj polovini 19. stoljeća. Podsjetimo se, Bošnjaci su za sebe tražili samo ono što je sultan već ranije obećao i dozvolio Srbiji, autonomiju i samostalnost uz priznavanje njegova autoriteta. To što je tada Srbija protežirana u odnosu na Bosnu bila je stvar osmanskih interesa, a ne neke ljubavi.

Ovaj bosanski protodržavni pokret, bez obzira na njegov neslavni kraj, svjedoči da su Bošnjaci u doba evropskog proljeća nacija valjano razumijevali svoju zemaljsku, domovinsku, nacionalnu i političku poziciju te da su za svoju zemlju bosansku samo htjeli priznanje, slobodu i ravnopravnost. Neuspjeh Grdaščevićeva pokreta značio je poniranje bosanske političke misli i bosanske političke samosvijesti, blijeđenje i zatiranje autentične bosanske kulture sjećanja sve do devedesetih godina 20 stoljeća kada se u povoljnom povijesnom kontekstu ideja bosanske autonomije realizira kroz samostalnost i nezavisnost bosanskohercegovačke države. Rodno tlo današnje Bosne i Hercegovine je u ideji i pokretu Gradaščevićeve generacije. Zato ga se sjećamo i zato smo ga se dužni sjećati!

Sacir Filandra - undefined

FOTO: Arhiv: Sacir Filandra

No, ovo su samo manje više svima poznate historijske činjenice. Pitanje je šta one danas nama znače i kako se mi prema njima odnosimo. Šta je s našom, prije svega bošnjačkom povijesnomn vertikalnom, kako mi sebe danas razumijevamo, odnosno definiramo? Ako je o tome suditi po našem odnosu prema Husein kapetanu, jer ovaj tekst posvećujem sjećanju na njega, čije kosti i sada leže na jednom istanbulskom greblju, budući da nismo imali pameti prenijeti ih u zemlju i podići mu zaslužno turbe, mi smo još u stanju svojevrsne smetenosti i dezorijentiranosti. To turbe je moglo biti, a i još može biti, simbolička tačka našeg bosanskog uspravljanja, prvog, velikog i značajnog čina nakon pada našeg srednjevjekovnog kraljevstva.

A to kraljevstvo, kojeg se kao savremeni Bošnjaci skoro i ne sjećamo, koje niti istražujemo niti svojim smatramo, čije se heretičnosti i kršćanskog duhovnog karaktera skoro pa stidimo, kojeg se sjetimo samo kada ga naši Drugi prisvajaju sebi, još je bolnija tačka u našoj kulturi sjećanja. Osmanskim osvajanjem Bosne naši preci ostali su bez svoje države, bez slobode, dostojanstva i samostalnosti. Zapitajmo se da li današnji Bošnjaci, bosanski muslimani više obilježavaju i žale smrt bosanskoga kralja i kraj svoga kraljevstva ili slave dolazak osmanske vojske i vjere islama? Ovo pitanje ostavljam otvorenim za svakog čitaoca ponaosob.

U oba slučaja, i kod Husein kapetana i kod pada Bosanskoga kraljevstva, radilo se o krajnje specifičnim, neponovljivim povijesnim kontekstima, događajima koji su nastali u posebnim, davno završenim povijesnim okolnostima te je svako njihovo razumijevanje iz savremenog konteksta podložno instrumentalizaciji i ideologizaciji. Činjenica je da se u oba ova slučaja radilo o sukobu bosanskih ljudi, predaka današnjih Bošnjaka, bosanskih Srba i bosanskih Hrvata s osmanskom vojskom, pretcima današnjih Turaka. U oba slučaja Bosanci su bitku gubili, a što je imalao dalekosežne učinke na njihove živote i status njihove domovine.

No, ovo je završena povijest. Ona nas danas ne priječi da svoju kulturu sjećanja razvijamo shodno vlastitim, bosanskim, domovinskim, zemaljskim, patriotskim interesima i razvijanje takve kulture sjećanja ni na koji način savremene Bošnjake, u ovom slučaju, ne konfrontira sa savremenim Turcima. Kao što na, na primjer, sa današnjim Hrvatima na konfrontira činjenica protjerivanja desetina hiljada Bošnjaka prije Karlovačkog mira s prostora današnje Hrvatske. Naprotiv, ovakva kultura sjećanja bošnjačkoj strani bi davala na dignitetu i samosvijesti, kako u realciji s prvim prijateljima, što su nam danas nesumljivo Turci, tako i sa cijelim okruženjem.

Povijest se može adaktirati samo kroz govor, riječ povijest dezavuira, javnost kazivanja oslobađa nasljeđe negativnih naboja, razgovorom i diskursom djelimo saznanja ali i doživljaje dajući primat sadašnjosti nad prošlošću.

Šaćir Filandra je bosanskohercegovački sociolog. Bavi se bošnjačko-muslimanskim temama, bošnjačkom povijesti i identitetom

***

Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Ja mislim" su isključivo lični stavovi autora tekstova i moguće da ne odražavaju stavove redakcije portala Radiosarajevo.ba

NAPOMENA O AUTORSKIM PRAVIMA:

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu."

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, isti dan kad je kolumna objavljena, može to isključivo uz pismeno odobrenje Redakcije portala Radiosarajevo.ba.

Nakon dozvole, dužan je kao izvor navesti portal Radiosarajevo.ba i, na najmanje jednom mjestu, objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti tek 24 sata nakon naše objave, uz dozvolu uredništva portala Radiosarajevo.ba, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.


Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacija za Android | iPhone i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

KOMENTARI (35)