Filandra: Nisam Sebijin, nego kandidat akademske zajednice

U amfiteatru Mašinskog fakulteta u Sarajevu sutra, 1. jula, bit će održana izborna sjednica Senata na kojoj će se birati rektor Univerziteta u Sarajevu na mandatni period 2020-2024. godina.

Kandidati za izbor na funkciju rektora Univerziteta u Sarajevo su prof. dr. Elvir Čizmić, redovni profesor Ekonomskog fakulteta UNSA, prof. dr. Šaćir Filandra, redovni profesor Fakultet političkih nauka UNSA i bivši dekan ovog fakulteta, te prof. dr. Rifat Škrijelj, aktuelni rektor i redovni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta.

U javnosti smo do sada imali priliku čuti i pročitati stavove nekih kandidata za čelnika Univerziteta Sarajevo, predstavnika pojedinih fakulteta, kao i učesnika procesa izbora, ali ne i prof. dr. Šarića Filandre, koji se smatra jednim od najozbiljnijih pretendenata za novog rektora.

U intervjuu za Radiosarajevo.ba otvoreno govori o tome čiji je kandidat, zašto ne govori u javnosti, o svojim planovima ukoliko dođe na čelo UNSA, kako poboljšati visokoškolsko obrazovanje, o tome zašto nismo društvo znanja i kada ćemo to biti...

Radiosarajevo.ba: Profesore Filandra, šta će biti Vaši prioriteti ukoliko budete izabrani na čelo Univerziteta u Sarajevu? Pojedini su Vam u javnosti prigovorili da se ne čuje Vaš glas u toku svojevrsne kampanje za izbor rektora...

FILANDRA: Vođenje medijske kampanje za rektora Univerziteta u Sarajevu je banaliziranje te časne i odgovorne funkcije. Izbor rektora je stručni i autonomni izbor zakonom određenih članova akademske zajednice. I moji prioriteti su na tom tragu. Snažno zagovaram ponovno zadobijanje institucionalne autonomije Univerziteta uz naglašavanje dva osnovna načela: načela depolitizacije i načela izvrsnosti.

Depolitizacija znači zahtjev za prestanak i odbijanje davanja Univerzitetu eksternih, političkih prijedloga, rješenja i inicijativa, kakvima svjedočimo par decenija, rješenja koja su nastajala mimo znanja i volje akademske zajednice i koja su kao takva dovela do njene institucionalne nedorečenosti i nefunkcionalnosti.

Ja sam za to da Univerzitet autonomno definira sebe, mi to najbolje znamo, a shodno načelima razvoja znanosti i društvenim potrebama. Svaki prijedlog u mojoj viziji Univerziteta je fokusiran na podizanje kvaliteta obrazovnog, naučno-istraživačkog i umjetničkog stvaralačkog rada, budući da Univerzitet u Sarajevu može opravdati svoju društvenu funkciju samo uz podizanje razine kompetitivnosti.

Radiosarajevo.ba: Uredu. Da na početku nešto razjasnimo. Jeste li Vi kandidat dr. Sebije Izetbegović, direktorice KCUS-a, za novog rektora UNSA, a kako Vam se spočitava u javnosti?

FILANDRA: Vi treba da istražite ko je od kandidata član koje političke stranke. Ja sam zadnjih trideset godina izvanstranačka ličnost, i tako sam uvijek nastupao. Zbog svojih kritičkih stavova prema politici, kao dekan Fakulteta političkih nauka u dva mandata, imao sam i osobnih i institucionalnih problema. Da spomenem samo fabricirane pravosudne afere oko „nevažećih“ diploma, što smo u konačnici pravno otklonili. Ja sam čovjek sa biografijom, čvrsta i autonomna stava, i svako vezivanje mene za bilo koji politički centar je običan medijski spin nevrijedan komentara.

Radiosarajevo.ba: Kako gledate na ono što su ponudili Vaši protukandidati?

FILANDRA: To su moje uvažene kolege i s najvećim respektom gledam na njihove kanidatske programe.

Radiosarajevo.ba: Već duže vrijeme, barem je to utisak u javnosti, oko Univerziteta se vuku svakojake priče, pa i skandali. Sve češće tu posla ima i za istražne organe. Je li vrijeme da se UNSA vrati na nivo koji dolikuje ovakvoj jednoj instituciji, jednoj, rekao bih, od ključnih u našoj zemlji? Ma ko na njezinom čelu bio...

FILANDRA: Društveno i statusno repozicioniranje Univerziteta u Sarajevu postavio sam kao svoj prioritetni cilj. Prva mjera u tom nizu je osnivanje, prvom prilikom, Ministarstva za visoko obrazovanje, znanost i tehnologiju na razinu Kantona, čime bi ova djelatnost institucionalno zadobila željeni dignitet. Društvo i država trebaju više ulagati u Univerzitet da bi se njihova nadanja ostvarivala.

Radiosarajevo.ba: U Vašem programu rada spominjete izazove koji stoje pred UNSA. Koji izazov, ipak, smatrate najzahtjevnijim u ovom trenutku?

FILANDRA: Sarajevski univerzitet je sedam decenija stara socijalistička institucija kojoj danas, u liberalno-demokratskom društvu i digitalnoj eri treba ozbiljna reforma. Univerzitet se suočava sa manjkom studenata, kojih će iz različitih razloga biti sve manje, te sa nedostatkom znanstveno-istraživačkog rada i novaca za istraživanja.

U mojoj viziji, a idući ususret nadolazećim problemima, akcent je stavljen na izvrsnost i profesora i studenata, na institucionalnu reformu Univerziteta njegovim orijentiranjem prema snaženju postojećih i osnivanju novih instituta te otvaranju novih studijskih programa. Sada na Univerzitetu imamo prevagu predavačkih pozicija u odnosu na inovacijsko-istraživačke i stvaralačke, i tu praksu trebamo obrnuti.

Radiosarajevo.ba: Spominjete u programu i nelojalnu konkurenciju kao problem. Na šta tu mislite i kako planirate odgovoriti na isti?

FILANDRA: Univerzitetska mreža u BiH je prilično raširena, mada akademski nerazvijena i neregulirana. U takvim prilikama, kada su nicali univerziteti kao gljive poslije kiše, Univerzitet u Sarajevu se našao u poziciji da postane mjesto “pranja“ akademski sumnjivih diploma, posebno na razini master studija. Naši svršenici moraju imati apsolutni prioritet pri upisima, samo na taj način diplomu sarajevskog univerziteta možemo sačuvati.

Radiosarajevo.ba: Da, profesore, međutim djeca iz BiH odlaze. Kako očuvati interes za studiranje uopće, pa i studiranje na UNSA?

FILANDRA: Ja zagovaram reformu cjelokupnog sistema obrazovanja u zemlji. Ona će se ionako desiti, a što je mi iz Sarajeva ne bismo predvodili i započeli. Naši obrazovni profili i stečene kompetencije moraju odgovarati potrebama promijenjene i vrlo dinamične poslovne i društvene zajednice. Univerzitet u Sarajevu će imati studente samo ukoliko se bude svojim kvalitetom borio za njih, ukoliko se borio za najbolje srednjoškolce i davao im stipendije.

Radiosarajevo.ba: Ovih dana smo imali sramne napade na jednu uvaženu stručnjakinju, članicu Evropske akademije nauka, akademikinju Mirsadu Hukić zbog na struci i znanju utemeljenih stavova o Covid-19. Istovremeno, u javnosti se svojim „rješenjima“ nerijetko favoriziraju mediokriteti. Kako BiH učiniti ovo društvom društvom znanja, mjestom u kojem se znanje cijeni, nasuprot pogibeljnosti neznanja? Čini se da je ovo vrlo važan trenutak za to.

FILANDRA: Dignitet univerzitetskog obrazovanja je prilično poljuljan u decenijama tranzicije. Znanje je nadomješteno vrijednostima moći i novca, kulturne i humanističke vrijednosti slobodnog i kritičkog mišljenja su raznim političkim mjerama inhibirane, a što sve urušava vrijednosnu skalu našeg društva i države.

Slijedi nam ozbiljna autoreflekesija. Najobrazovaniji, a to su univerzitetski profesori, su i najodgovorniji - od njih se očekuje proaktivan odnos prema urušenim društvenim vrijednostima i institucijama.

Uvjeren sam da naše promjene treba i jedino mogu da dođu „odozgo“, iz područja elita, znanstvenih, poslovnih i političkih. Ja vjerujem u moć znanja da oblikuje društvo i stvara nove vrijednosti. Nema mjesta malodušnosti.