Filandra: ANU BiH legitimizirala akademije u Mostaru i Banjoj Luci

Potkraj prošle sedmice predsjednici tri akademije nauka i umjetnosti u BiH održali su, kako su prenijeli mediji, "historijski sastanak" u Mostaru. Da li zbog predizbornih političkih previranja, "Noćnih vukova" ili sličnih zvjerki, sastanak nije privukao posebnu pažnju javnosti.

No, zaista, po prvi put se desilo, kako je i naglašeno, da čelništvo Akademije nauka i umjetnosti (ANU) BiH održi sastanak sa predstavnicima Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u BiH i Akademijom nauka i umjetnosti Republike Srpske.

Piše: Faruk Vele

Inače, HAZU na čelu s Jakovom Peharom osnovana je u Mostaru 2014. godine, a službeno registrirana u proljeće naredne godine. Tadašnji federalni ministar Damir Mašić izjavio da je to "svojevrsni vjetar u leđa trećem entitetu", a zamjerana joj je bliskost sa HDZ-om. Uz ostalo, osudili su i presudu u slučaju „Prlić i ostali“, organizirali skupove o „nosiocima europskih vrijednosti“.

Na osnivanju je promovirano 13 stalnih akademika, među kojima i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović. ANU RS osnovana je pak 1996. godine, a na njezinom čelu je Rajko Kuzmanović, bivši predsjednik RS-a, kojeg je kao "nestranačku ličnost" predložio SNSD Milorada Dodika.

Kako su mediji prenijeli sa sastanka u Mostaru, čelnici tri akademije dogovorili su "zajednički angažman na pristupanju Bosne i Hercegovine Europskoj uniji". Pored akademika u projektu učestvuju i dva instituta - ekonomski instituti Univerziteta Istočno Sarajevo i Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

"Radi se o sferi ekonomije, to je jako važno. Ali treba posebno naglasiti da smo se prvi put sve akademije i dva ekonomska instituta našli na istom zadatku", rekao je Pehar, javio je N1.

Kuzmanović je dodao da je "ovo inicijativni odbor koji pokreće jedno značajno pitanje, a to je optimalzacija razvoja, koji se odnosi na BiH i njen pristup EU".

Arhiv: Miloš Trifković (lijevo)

Miloš Trifković, ugledni univerzitetski profesor i predsjednik ANU BIH potvrdio je da je razgovarano "o formiranju konzorcija ili zajedničkog nastupa u pripremi, izvođenju pa i primjeni jednog velikog projekta koji omogućava makroekonomsko upravljanje u procesu pristupanja EU". Za Radiosarajevo.ba  Trifkovć pojašnjava da je riječ o "projektu koji može samo da koristi državi BiH".

"Na duži rok, uz velika finansijska sredstva, projekt treba da se angažuje veliki broj ljudi, da se provode kombinira istraživanja, edukacija i obuka kadrova... Akademija je napravila jedan nacrt konzorcionalnog ugovora koji je pokušao da anticipira način na koji će se taj projekt u budućnosti se odvijati. Partneri u projektu bi bili tri akademije. Možda i četvrta, o tome je usput bilo riječi. Pojavio se i treći ekonomski institut", govori Trifković.

Nadalje, ističe da su "partnerima u projektu" dostavljene određene primjedbe. Kada ih razmotre i dostave odgovore, ANU BiH će zauzeti stav i razmotriti  hoće Akademija ući u taj projekt ili ne.

Međutim, iako su u prvom planu sastanka teme poput EU i ekonomije, dio intelektualne zajednice u BiH smatra da događaj otvara više pitanja, među kojima je i ono da li je ANU BiH na mala vrata priznala nacionalne akademije sa sjedištima u Mostaru i Banjoj Luci. Tim prije jer one često stoje iza aktuelnih politika HDZ-a BiH i SNSD-a. Zanimljivo je i da je izostavljena Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti (BANU).

"Tim sastankom je ANU BiH sebe detronizirala sa aspekta državne akademije, na jednu etničku, nacionalnu, provincijalnu akademiju i legitimirala nacionalne akademije srpsku i hrvatsku kao legitimnog partnera. U svakom slučaju to je, smatram,  jedan apsolutno pogrešan potez s obzirom da je do sada ANU BiH principijelno stajala na principu sebe kao državne akademije. To je u političkom smislu jedna loša poruka s obzirom da se i troetnička podjela zemlje na taj način legitimira. Da li je taj potez bio legitimiran nekim pragmatičnim potezima, to se u ovom trenutku ne zna. Mislim da nije bilo kakve potrebe za taj čin", kazao je za Radiosarajevo.ba prof. dr. Šaćir Filandra, dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu.

On je ranije kritizirao i pojavu Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti (BANU), smatrajući je nepotrebnom pored ANUBiH.

Ne zaslužuju pažnju
 

Arhiv: Slavo Kukić

Mostarski profesor i dopisni član ANU BiH Slavo Kukić u izjavi za Radiosarajevo.ba se, također, osvrnuo na ovo pitanje.

 "Najiskrenije, nisam upratio informaciju u odnosu na koju se odnosi postavljeno pitanje - i teško mi se prema njoj pozicionirati. Principijelno, međutim, zastupam stav da ANUBiH ne smije biti zatvorena. Naprotiv, njezina je obveza surađivati s drugim državnim akademijama, a u BiH sa svim sveučilištima i fakultetima - i drugim institucijama, dakako, suradnja s kojima može biti od koristi za bosanskohercegovačku državu i društvo, i legitimirati akademiju kao značajnu državnu instituciju. Nisam, potom, protiv organiziranja specifičnih oblika akademije - pa ni specijalističkih, stručnih i nacionalnih", kazao je profesor Kukić.

 Međutim, kritičan je u pogledu saradnje sa akademijama koje imaju nacionalne predznake.

 "Ne mislim, međutim, da su oni institucije takvog značaja da zaslužuju posebnu pažnju ANUBiH, naročito ne komunikaciju koja može stvarati dojam kako ih se izdiže na ravan ANUBiH. Na koncu, ako potreba za takvom komunikacijom ponekad, eventualno, i postoji, ona ne smije biti selektivna - da se u komunikaciju uključuju jedne, a iz nje isključuju druge akademije. Ako sam, naime, pitanje dobro razumio, na tom sastanku, nije bilo dviju etničkih akademija - BANU i HAZU koju vodi Andrija Nikić. Ako je to točno, nije mi potpuno jasno što je bio razlog njihovu izostajanju. Ali, ponavljam, nemam punu informaciju o svemu tome pa mi je teško išta drugo osim principijelnog stava i iznositi", istakao je.

 Akademik Muhamed Filipović je u ANU BiH izabran prije čak 42 godine! Danas je na čelu BANU-a, koji nije bio dio susreta u Mostaru. Podsjeća da je i ranije bilo ideja iz okrilja srpske politike da se "naprave tri akademije  koji će međusobno napraviti neki sporazum". Posljednje poteze ANU BiH doživljava kao "nedosljednost u mišljenju".

 Državna akademija
 

"To znači da je to vid legalizacije definitivne podjele BiH... ANU BiH je osnovala Vlada BiH. Ona je državna akademija koja u sebi ujedinjuje cijelu BiH. Ako neko želi sada da toj akademiji stavi na istu razinu hrvatsku akademiju u Mostaru i srpsku akademiju u Banjoj Luci,  to znači da relegira karakter te akademije, da je svodi na entitetsku. To dalje znači da ona (ANUBiH) mora potpuno mijenjati svoj karakter, svoj program i vodstvo", kazao je Filipović.

 Naglašava da razumije nastanak nacionalnih akademija, ali da državna akademija ne može biti na istoj razini sa srpskom ili hrvatskom akademijom u BiH, jer je ona državna akademija.

 Profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu i predsjednik BZK "Preporod" prof. dr. Senadin Lavić kaže da ne smijemo zaboraviti da su znanstvene institucije iz susjedstva predstavljale kardinalnu intelektualnu logistiku osmišljavanju ili strateškom koncipiranju agresije na BiH.

 "Nadam se da ANUBiH neće nasjesti na vlastito srozavanje u etničko-religijski geto koji sebe lažno imenuje akademijom. Plemenske akademije ne mogu zadovoljiti kriterije univerzalnosti znanja jer su podređene paradigmi “plemena” ili tribalističkog mišljenja kao paradigme. Ljudsko znanje se ne može svesti na neku etničku grupu kao njegovu mjeru ili partijsku ideologiju koja definira šta znanje jeste. Moramo sve učiniti da državna akademija, dakle,  ANUBiH ostane prava institucija znanja, vrhunska bosanskohercegovačka institucija znanja", kazao je Lavić za Radiosarajevo.ba.

 Akademik Trifković na sve ovo odlučno za Radiosarajevo.ba kaže da se nije razgovaralo o statusu niti jedna od akademije. Svjestan je da će biti prigovora, ali...

 "Ti su statusi napisani u odgovarajućim pravnim porecima. U slučaju ANUBiH, to je Aneks 4 Daytonskog sporazuma, odnosno Ustav BiH koji kaže da svi instituticije nastavljaju da posluju po zakonima po kojim su osnovane dok ti zakoni ne budu promijenjeni. Akademija nauka RS koja je osovana u ratu, a počela je da radi poslije rata u skladu sa pravnim poretkom RS. Ova akademija u Mostaru, HAZU, je osnovana od strane Sveučilišta Mostar opet u skladu sa kantonalnim zakonima, onako kako je to Ustav FBiH definisao. U ta pitanja nismo ulazili. Niti jedna akademija ne može drugoj da ospori zasnovanost u upravnom poretku. Ono u čemu leži problem jeste priznavanje držanog statusa ovoj akademiji. Akademije s kojima smo razgovarali, tu ne mogu ništa da naprave. Ni da nam ga priznaju, niti da nam ga ospore. Ni kada bi htjele. To je stvar koji da rješavaju državni organi u okviru državnog poretka BiH", ustvrdio je akademik Trifković.