Filandra: Rusija potiče bh. Hrvate na nedemokratsko i antizapadno djelovanje

Pokušaji Aleksandra Bocan-Harčenka, ambasadora Rusije u Beogradu i "diplomatskog specijalca" Vladimira Putina, da putem srbijanskih medija ponovo nametne tzv. hrvatsko pitanje u Bosni i Hercegovini, izazvalo je mnogo pažnje javnosti, ali, zasad, bez bitnijih reakcija.

Piše: Faruk Vele

Harčenko, koji je kao ambasador boravio u Bosni i Hercegovini od 2009. do 2014. godine, a istakao se podrškom Miloradu Dodiku i njegovoj (antidržavnoj) politici, tvrdnjama da čelnik SNSD-a nije dogovoran za krizu u BiH, već položaj bh. Hrvata, te gorljivo tražio odlazak OHR-a iz BiH, najnovijim nastojanjima da igra ulogu glasnogovornika bh. Hrvata očito nastavlja destabilizirajuće politike Moskve na našim prostorima.

Čovićeva uloga

Tako je, uz ostalo, u intervjuu za srbijansku državnu novinsku agenciju Tanjug kazao da "realnost pokazuje da je neusporedivo više otvorenih problema i manjka učinkovitosti u Federaciji BiH" i da "Zapad više pozornosti treba posvetiti situaciji u tom entitetu i odgovoriti na zahtjeve hrvatskog naroda" koji je, kako kaže, "nezadovoljan položajem u BiH".

Ovakvu izjavu, očekivano, s oduševljenjem su dočekali mediji bliski HDZ-u BiH, te je još jednom potvrđeno kako ruske veze Dragana Čovića, poznati savez sa Dodikom i Beogradom nisu ni najmanje naivni, niti su dio nekog ad hoc projekta već sasvim jasnog ruskog geopolitičkog, odnosno geostrateškog pozicionirana na Zapadnom Balkanu. Nažalost, vrlo malignog.

Zanimljiv je i trenutak u kojem se dešava ruski pritisak – to je izbor gradonačelnika Mostara te reaktualiziranje priče o Izbornom zakonu u BiH.

Za bolje razumijevanje ovih događaja potrebno se se prisjetiti intervjua Srđana Šušnice, kulturologa, diplomiranog pravnika i publiciste portalu Radiosarajevo.ba u decembru 2020. godine, kojeg možete pročita OVDJE.

Komentirajući stav Harčenka profesor i bivši dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu prof. dr. Šaćir Filandra kazao je da je izjava ruskog ambasadora u Beogradu "primjer nediplomatičnog, a otvorenog i neprimjerenog miješanja
ambasadora u unutarnje prilike jedne države".

"No, rekli bi, ništa novo u ofanzivnoj ruskoj inozemnoj politici koja se prema narodima Balkana stoljećima ponaša kao prema svojim pijunima u odmjeravanju snaga sa zapadnim silama. Dok Evropska unija atrofira, a SAD se zabavlja sobom i tranzicijom vlasti, Rusija nastoji izgraditi čitav niz protudržavnih tvorevina, od Republike Srpske do Krima, kao instrumenata protuzapadnog cjelivanja. Budući joj takva politika donosi rezultate, sada se namjerila i na Hrvate u Bosni i Hercegovini otvoreno ih potičući na razne forme i metode antidemokratskog i antizapadnog djelovanja. Uvjeren sam da u ovom pokušaju neće postići nikakav rezultat", kazao je Filandra.

Putinov ekspert

Harčenko u ruskoj diplomatiji važi "za najboljeg poznavaoca regiona i eksperta za rješavanje problema", kojeg Putin šalje "u zemlje na koje Zapad vrši pritisak".

On je karijerni diplomata koji je ranije bio na dužnosti specijalnog predstavnika ruskog Ministarstva vanjskih poslova za Balkan i učestvovao u radu Vijeća za implementaciju mira koji je pratio ispunjavanje Deytonskog sporazuma.

Također, bio je član ruske delegacije na Daytonskim mirovnim pregovorima i mirovnoj konferenciji o BiH u Parizu, a učestvovao je i na brojnim međunarodnim forumima u okviru Kontakt grupe i OSCE-a.

U intervjuu kojeg je dao HRT-u u Moskvi u maju 2017. godine, Harčenko je iz ruske perspektive govorio o "uvjetima pod kojim BiH može opstati".

"Stav Rusije je, i to je ministar Lavrov i rekao Dodiku, a Dodik se saglasio, da mi poštujemo i podržavamo Dayton, ali isto tako podržavamo očuvanje svih punomoći koje RS ima. Bit će uredu ako bude očuvano ono što ima RS, središnja vlada i FBiH. Ako se to poštuje, onda će BiH preživjeti. Što se tiče Izbornog zakona BiH, to je problem u FBiH. Hrvati moraju da pričaju sa bošnjačkom stranom. Moguće je neko rješenje, koje ne bi bilo kršenje Daytona i načela FBiH", rekao je tada Harčenko.