Novi trend u prehrani: Šta je tačno Fibermaxxing?

U svijetu pretjeranih i ne baš toliko činjenicama poznatih trendova na TikToku, fibermaxxing je toliko rijedak da ima smisla.

Kao ključni dio naše svakodnevne prehrane koji utiče na sve, od stabilnog šećera u krvi do redovne, kvalitetne probave, unos dovoljne količine vlakana je od najveće važnosti.

Šta je fibermaxxing?

Fibermaxxing opisuje namjerno uključivanje hrane bogate vlaknima u ishranu, s ciljem dostizanja ili premašivanja preporučenog dnevnog unosa. Sada viralni trend na TikToku, fibermaxxing je postao popularan zahvaljujući količini online videa koji pokazuju prednosti konzumiranja dovoljne količine vlakana, piše Vogue.

Trending

BiH će večeras saznati potencijalne protivnike na SP-u: Žrijeb u direktnom TV prijenosu

"Fibermaxxing jednostavno znači promišljeno prilagođavanje količine i raznolikosti vlakana koje jedete kako biste podržali mikrobiom i metaboličko zdravlje", kaže Alex Manos, stručnjak za funkcionalnu medicinu.

"Tražim od svojih klijenata da rade na tome da jedu 30 g vlakana dnevno i otprilike 30 različitih biljaka sedmično."

17.10.25. 15:48

Optimizirajte prehranu: Ovo je 5 namirnica koje mogu pomoći u sprečavanju sijede kose

Međutim, prema riječima Phoebe Liebling , nutricionistice u Bare Biology, ove smjernice nisu ni približno dovoljno nijansirane i ne uzimaju u obzir razliku između topljivih i netopljivih vlakana.

"Zamislite rastvorljiva vlakna kao upijajuću spužvu", objašnjava ona. "Ona uvlače vodu u crijeva i formiraju supstancu nalik gelu koja stabilizuje probavu, reguliše šećer u krvi, djeluje kao prebiotik (hrani bakterije u crijevima), snižava LDL holesterol i omekšava stolicu tako da lakše idemo na toalet", dodaje ona.

Koja su to vlakna?

Primjeri rastvorljivih vlakana uključuju: zob, chia sjemenke, bijela riža, mljeveno laneno sjeme, kuhano korjenasto povrće, tikvice, patlidžan.

S druge strane, nerastvorljiva vlakna su ono što Liebling opisuje kao oštru "četkastu" tvar. To uključuje kore i sjemenke voća i povrća, kao i integralne namirnice poput smeđe riže, tamnog lisnatog povrća, orašastih plodova, sjemenki, kupusnjače i graha.

Glavna razlika između ove dvije vrste vlakana je u tome što se nerastvorljiva vlakna ne rastvaraju u vodi i zbog toga podstiču rad crijevnih mišića i dodaju "volumen i strukturu stolici", objašnjava Liebling.

Jednostavno rečeno, rastvorljiva vlakna pomažu u regulaciji šećera u krvi i holesterola, dok nerastvorljiva vlakna pomažu u održavanju protoka hrane kroz vaš probavni sistem.