Recept sa hijeroglifa: Od kvasca starog 4.000 godina napravili hljeb i pivo

Radiosarajevo.ba
Recept sa hijeroglifa: Od kvasca starog 4.000 godina napravili hljeb i pivo
Pixabay / Ilustracija

Jedan arheolog - egiptolog, jedan biolog i stručnjak za pripremanje jela sa kvascem udružili su se da bi testirali da li je još upotrebljiv kvasac koji su pronašli na dnu posuda u kojima su bila jela i piva stara 4.000 godina, iz vremena srednjeg carstva u drevnom Egiptu.

Ispostavilo se da kvasac može da hibernira skoro beskonačno, jer čim je bio aktiviran ponovo je počeo da se razmnožava, prenosi Tanjug.

Naime, kvasac je jednoćelijska gljiva koja ne gubi svoja svojstva ni kada se osuši. To je već isprobala arheologinja Serena Lowe sa Univerziteta iz Queenslanda, koja je sa kvascem sakupljenim sa dna posuda nađenih u grobnicama Egipćana, koristeći recepte koje je našla među pergamentima sa hijeroglifima, dobila čak nekoliko vrsta piva.

Ona se sada priključila pekaru, koji je postavio sebi zadatak da od kvasca starog četiri hiljade godina ispeče hljeb kakav su vjerovatno pravili i jeli drevni Egipćani.

Simus Blackly je krenuo potragu za ostacima testa u posudama koje su četiri milenijuma bile u grobnicama da bi pokušao da aktivira kvasac i da bi ispekao hljeb.

Blackly je obišao nekoliko američkih univerziteta koji imaju muzejske kolekcije egipatskih starina (Harvard, Univezitet Bostona) da bi od njih dobio dozvolu da skine tanak sloj kvasca sa dna posuda.

Zatim je smislio neinvazivni metod da što manje ošteti te skromne ostatke kvasca i da ih ne kontaminira prljavštinom koja je pala preko njih.

On je injekcijom izvukao kvasac da ga ne bi zagadio plijesnima i drugim vrstama gljiva koje bi kasnije spriječile da se kvasac "probudi" i počne da se razmnožava.

Potrebnu vlagu je obezbijedio vlažnom sterilnom vatom i tako je obnovljen život kvasca koji je zatim pomiješao sa jednom vrstom brašna koje se dobija od žitarica kakve su Egipćani koristili i nastavio da postupa sa dobijenim testom kao što se to danas radi u pekarama.

Članovi ekipe su na kraju probali hljeb i konstatovali da se može jesti. Njihov sledeći korak je, kazao je Blackly, da se utvrdi precizna starost kvasca koji je korišten.

Eksperiment i njegovi rezultati opisani su i objavljeni u najnovijem dvobroju stručnog časopisa Archeology za novembar i decembar.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije