Historijski dan za očuvanje životne sredine: Osiguran globalni sporazum o zaštiti otvorenog mora

1
Hina
Historijski dan za očuvanje životne sredine: Osiguran globalni sporazum o zaštiti otvorenog mora
Pixabay / Ilustracija

Pregovarači iz više od 100 zemalja završili su izradu UN-ova sporazuma o zaštiti otvorenog mora, što je dugoočekivani korak za koji skupine za zaštitu okoliša tvrde da će pridonijeti obnovi bioraznolikosti mora i osigurati održivi razvoj.

Obavezujući sporazum o zaštiti i osiguranju održive upotrebe morske bioraznolikosti, o kojemu se raspravlja 15 godina, napokon je dogovoren nakon pet krugova dugotrajnih pregovora pod vodstvom UN-a koji su završili u subotu u New Yorku, dan nakon zadanoga roka.

Posljednji međunarodni sporazum o zaštiti okeana potpisan je prije 40 godina. Konvencija o zakonu mora iz 1982. ustanovila je koncept otvorenog mora, međunarodnih voda u kojima sve zemlje imaju pravo da ribare, plove i istražuju, ali samo 1,2 posto tih voda do sada je bilo zaštićeno.

Provjerite spisak: U ovim sarajevskim ulicama danas mogući prekidi u vodosnabdijevanju

Provjerite spisak: U ovim sarajevskim ulicama danas mogući prekidi u vodosnabdijevanju

Životinjske i biljne vrste izvan tih zaštićenih područja već godinama su ugrožene zbog klimatskih promjena, morskog saobraćaja i izlovljavanja ribe. U posljednjoj proceni Međunarodne unije za očuvanje prirode, skoro deset posto vrsta bilo je u riziku od izumiranja.

"Brod je doplovio do obale", rekla je predsjednica UN-ove konferencije Rena Lee nakon maratonskih završnih razgovora koji su trajali pet dana.

Sporazum se smatra ključnom komponentom u nastojanju da do kraja desetljeća 30 posto svjetskoga kopna i mora bude pod zaštitom, poznat kao "30 za 30", koji je u decembru dogovoren u Montrealu.

Stručnjaci zabrinuti: Morski led na Antarktiku dostigao rekordno nizak nivo, evo šta to znači

Stručnjaci zabrinuti: Morski led na Antarktiku dostigao rekordno nizak nivo, evo šta to znači

Ekonomski interesi bili su najveći kamen spoticanja u zadnjem krugu pregovora koji je počeo 20. februara. Zemlje u razvoju tražile su veći udio u zaradi od "plave ekonomije" uključujući i transfer tehnologije.

Do samoga kraja predmet rasprava bio je i sporazum o razmjeni koristi od "morskih genetskih resursa" koji se koriste primjerice u biotehnologiji.

Greenpeace tvrdi da se svake godine pod zaštitu mora staviti 11 miliona četvornih kilometara oceana da bi se dosegao cilj do 2030. godine.

Ovo su neke od najopasnijih plaža na svijetu na kojima se nikako ne želite kupati

Ovo su neke od najopasnijih plaža na svijetu na kojima se nikako ne želite kupati

Vrlo malo otvorenog mora nalazi se pod bilo kakvom zaštitiom, a zagađenje, zakiseljavanje i prekomjerni izlov ribe predstavljaju sve veću prijetnju.

"Zemlje moraju formalno prihvatiti sporazum i ratificirati ga što prije kako bi se mogao primijeniti", rekla je Laura Meller iz Greenpeacea koja je sudjelovala u razgovorima.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (1)

/ Povezano

/ Najnovije